Gospodarstvo
Pepeljuga s Vran planine: Do 4 kuharica, a poslije menadžerica
Ova mlada menadžerica unatoč tome što živi u prirodi, okružena Vran planinom i Čvrsnicom, sebi dopušta, baš kao i svi mladi njenih godina, malo luksuza. Poslije 16 sati ova Pepeljuga s Vran planine “pretvara” se u uspješnu poduzetnicu s laptopom u ruci, spremnu organizirati i najzahtjevnije skupove. Voli putovati, obilaziti druge turističke destinacije i učiti kako biti uspješan u svom poslu.
Vran planina i Čvrsnica steže, ja ću majko gdje me srce veže, tako stihovi hercegovačke gange govore u pjesmi, a mlada je 26-godišnja Hercegovka Marija Vukoja s Blidinja i doista živi. Jer nju srce, kako kaže, jedino i veže za blidinjski kraj. S jedne strane Vran planina, a s druge Čvrsnica obgrlili su blidinjsku visoravan i Blidinjsko jezero, dok u srcu tog još pustog hercegovačkog kraja svoju priču tankim nitima tvrdog hercegovačkog sukna na kamenu ispisuje Marija, piše 24sata.hr.
Imala je 17 godina
Ova uspješna poduzetnica, vlasnica jednog od najprestižnijih hotela u BiH, Hajdučkih vrleti, smještenog na pustopoljini blidinjske visoravni, sa završena dva fakulteta i još nekoliko specijalizacija iz menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, živi svoj život i ostvaruje san pokojnog oca Vinka Vukoje Lastvića.
I ne samo to. Ona je prva žena, hajdučica na čelu Hajdučke Republike Mijata Tomića, koju je utemeljio njezin otac. Te 2009. godine, kad joj je otac poginuo, svega stotinjak metara od Hajdučkih vrleti u prometnoj nesreći, bilo joj je tek 17 godina.
– Živjeli smo u Mostaru i bila sam maturantica mostarske gimnazije. Toga dana za mene se srušio cijeli svijet. Jer tad nije poginuo samo moj otac, izgubila sam čovjeka kojeg sam neizmjerno voljela, bio je moj idol. Bila sam njegova mezimica, samo njegova Marija – prisjeća se još sa sjetom u glasu.
Sa šesto maraka
Jer njezin otac je bio čovjek kojemu je “samo nebo bilo granica”. Rodio se u Rakitnom nadomak Blidinja, a kad je davne 1999. godine na pustom Blidinju, gdje i danas stalno živi tek dvadesetak stanovnika, kupio zemlju, mnogi ga nisu razumjeli.
– Čudili su mu se što će u ovoj pustoši bez vode i struje. I unatoč svim protivljenjima s, kako majka zna i danas reći, 600 maraka u džepu počeo je graditi Hajdučke vrleti. Sam uz pomoć prijatelja. Majka i ja bile smo u Mostaru, a on više na Blidinju nego s nama.Znali smo da novac posuđuje od prijatelja za građu potrebnu za gradnju ovog danas što vidite. I danas znam da ih je samo velika uzajamna ljubav u svemu vodila. Vjerovali su jedno u drugo – priča nam Marija.
Poslije tri godine hajdučke vrleti su službeno zaživjele, a Blidinje kao zimsku atrakciju polako su počeli “otkrivati” i naseljavati danas vlasnici stotine sagrađenih vikendica. Zemlja se mogla kupiti za male iznose i mnogi su to iskoristili. Kao djevojčica Marija je vikendom dolazila na Blidinje s majkom i na gajbama od pića prala čaše, a već s osam godina posluživala je gostima piće. A onda sa sedamnaest, kad je otac poginuo, preuzela je sve poslove. I nije bilo lako jer nakon očeve smrti trebalo je donijeti odluku, nastaviti ili ostati u Mostaru i krenuti životom koji su živjeli njeni vršnjaci.
– Majka mi je tada dala da sama donesem odluku, čak mi je sugerirala da izaberem život u gradu i nastavim studirati. U jednom trenutku naljutila sam se na nju kako uopće može dvojiti. Jer ja sam se na očevu grobu zaklela i donijela odluku. Nastaviti tamo gdje je on stao i dovršiti njegov nedosanjani san – priča nam Marija.
Brine se o 15 zaposlenih
A nije bilo nimalo lako jer otac je iza sebe ostavio dugove, sve uredno zapisano u jednoj bilježnici.
– Hajdučke su vrleti nakon njegove smrti bile zatvorene samo tjedan dana. Ja i majka Albina, unatoč mnogim prijateljima, ostale smo same. I vrlo brzo shvatile da život treba ići dalje. Polako su počeli dolaziti gosti, a ja sam svaku zarađenu marku ostavljala i vraćala dugove
– Bilo joj je samo sedamnaest godina kad je kucala na vrata vjerovnika i vraćala posuđeno – priča nam ponosna mama Albina te nastavlja:
– Mene su moji roditelji naučili živjeti s opancima na nogama, a ako mi nisu bili pod nogama, bili su mi pod glavom, uvijek spremne. Dijete treba naučiti raditi, dati mu obrazovanje, a poslije što joj Bog da. Nikad u životu ne smiješ reći ‘ne mogu’ i ‘neću’. Vjerujte da Bog sve posloži.
Marija nije imala ništa, a preuzela je očev projekt. Svakog dana, i “petkom i svetkom”, kako se to u ovom kraju zna reći, Marija ustaje u četiri. U kuhinji je do poslijepodne. Slaže meni, brine se o 25 zaposlenika. Sve treba, kako kaže, biti podređeno gostu. Marija prepoznatljivost Hajdučkih vrleti gradi na autohtonim hercegovačkim jelima decentno “upakiranim” u notu modernoga gastronomskog štiha. Sve je u hotelu izrađeno u drvu i tvrdom hercegovačkom kamenu, ali s notom modernizma. Ova mlada menadžerica unatoč tome što živi u prirodi, okružena Vran planinom i Čvrsnicom, sebi dopušta, baš kao i svi mladi njenih godina, malo luksuza. Poslije 16 sati ova Pepeljuga s Vran planine “pretvara” se u uspješnu poduzetnicu s laptopom u ruci, spremnu organizirati i najzahtjevnije skupove. Voli putovati, obilaziti druge turističke destinacije i učiti kako biti uspješan u svom poslu.
Statut Hajdučke republike
No vratimo se malo na Hajdučku republiku i pitanje kako to izgleda biti prva među hajducima u ovom surovom kraju.
– Nisam poželjela otići nikamo. Bila sam vezana uz oca i, kad je on poginuo, nisam dvojila. Moje je mjesto ovdje na Blidinju. Moj otac živi jer ja sam kao on. Samo sam ja žena. Zahtjevno je, ali ja sam sama izabrala svoj put. Moj otac je onako iz inata te 2002. utemeljio sa svojim prijateljima samo njegovu Hajdučku republiku, koja obuhvaća suverenitet na području od crte najvećeg vrha Vran planine do kapele svetog Ante te do crte raskrižja Risovac – Kedžar – pokazuje nam Marija.
Ova imaginarna republika ima svoj statut, novac, putovnicu, himnu i zastavu. Znao je tad njen otac, a očito i danas itekako dobro Marija nastavlja njegove ideje o tome kako privući gosta i u svemu s ostalima uživati. Zanimljivi su resori ministara, kojih je 30 u Vladi Hajdučke republike. U statutu piše da nema politike, ministri imaju resore unutarnjih poslova, zdravstva, prosvjete, financija, prometnica, informiranja, pravde, ali i ministarstvo nježnijeg spola, nejasnoća, svih carinskih ispostava, hajdučije i još neka ministarstva koja bi se, poručuju blidinjski hajduci, mogla oformiti u drugim vladama.
– Naš novac je kubura i u planu mi je da taj novac bude pravi novac, želim uvesti samostalnu monetarnu politiku i kuburu približiti gostima na način da u našoj mjenjačnici mogu svoju valutu zamijeniti kuburom i u hotelu plaćati kuburom. Čekam da se još neke stvari pravno poslože i uskoro ćemo ponovno proslaviti dan Hajdučke republike s hajdučkim statutom, novcem i svim potrebnim što će vrijediti samo u Hajdučkoj republici – otkriva Marija.
Zanimljiva je i putovnica s kojom su neki pokušali i prešli granicu između BiH i RH. U nju uz osobne podatke vlasnik treba zalijepiti sliku ljubavnice, uz, dakako, odobrenje supruge.
– I ja sam položio davnih godina zakletvu hajdučkoj gardi i ostajem, baš kao i svi ostali, vjeran danas našoj hajdučici Mariji – govori nam Ivan Vukoja Lukić, jedan od stanovnika ovoga kraja.
To nije posao, to je život
– E, da znate koja su to vremena bila. Kad bih ja skuhala lučenicu (pura s maslom i lukom, op.a) s kiselim mlijekom i kiseli kupus sa suhim mesom, svi hajduci bi preda mnom stajali mirno – kroz smijeh će mama Albina, kojoj se u pogledu osjeti puno sjete.
– Ma kad bih vam pričala što sve mogu podnijeti dvije žene u ovoj pustoši, ljudi ne bi mogli vjerovati. Sve bih učinila za moju Mariju, ona je moj nebrušeni dijamant – poručuje Albina. A s druge strane, Marija ističe kako ovo što ona radi nije posao, već njen život.
– Ovo je moj cjeloživotni projekt. Meni novac nije prioritet. Želim uspjeti u ovom poslu, želim da su moji zaposlenici zadovoljni i da se moji gosti, kad jednom dođu, požele vratiti. Svaki dan, novi dan i novi izazov, ovo je moj san. Sve što jesam, sve što znam, uložila sam u ovaj posao. Moj cilj je puno veći od same zarade – poručuje Marija, koju u svemu podupire majka.
– Ona je stup svega, svugdje je ima. Stalno je tu negdje, sve vidi i iskusnog oka upozorava na eventualne pogreške. Vedrog duha mojoj majci se ne može ništa zamjeriti, ako i uputi ponekad kritiku – ističe ova mlada i uspješna poduzetnica, od koje bi zasigurno i puno iskusniji u ovom poslu u velikim turističkim destinacijama imali puno toga naučiti.
Dnevnik.ba
Počeo je 25. Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru na kojemu se HT Eronet, na svome izložbenom prostoru u paviljonu 2, predstavlja pod sloganom Ponovno najbrži.
Mogu kazati kako se HT Eronet, svojim projektima, ponudom usluga i uređaja, učvršćuje kao lider, predvodnik digitalizacije na ovim prostorima, a na izložbenom prostoru svaki će sajamski dan biti ispunjen događanjima, bilo da se radi o promociji ili prezentaciji uređaja, usluga, gamingu ili promociji društveno-odgovornih projekata.
Od niza sajamskih zanimljivosti, istaknuo bih i potpisivanje sporazuma o poslovno-tehničkoj suradnji s tvrtkom Ericsson Nikola Tesla za razvoj rješenja baziranih na platformi za nadzor okolišnih parametara s ciljem podrške pametnim gradovima. Sukladno potpisanoj suradnji, razvijena je nova ICT usluga, konkretno web aplikacija za mapiranje turističkih resursa koja omogućava označavanje najvažnijih odredišta i znamenitosti s važnim informacijama namijenjenim turistima i posjetiteljima.
Usluga će biti predstavljena kroz pilot-projekt s Gradom Mostarom i njegovom Turističkom zajednicom. Također ćemo promovirati i društveno-odgovorni projekt „Glavu gore! Stop korištenju mobitela u prometu“ koji radimo u suradnji s Federalnim ministarstvom prometa i komunikacija, izjavio je predsjednik Uprave HT Eroneta dr. sc. Goran Kraljević.
Članica Uprave i izvršna direktorica za marketing i prodaju mr. sc. Sanja Primorac Brkić naglasila je:
Složit ćete se sa mnom kada kažem da su komunikacija, mobilna telefonija i Internet sastavni dio, ako ne i najvažniji dio, svakodnevnog ekonomskog života bilo da ste mali obrtnik, startup entuzijast ili velika kompanija. Sajam je svakako jedinstvena prilika da izađemo iz naših uredskih prostorija i uživo razgovaramo s našim klijentima, partnerima i korisnicima, razmijenimo iskustva i kreiramo ideje za neke buduće zajedničke projekte.
Ove godine, između ostaloga, predstavljamo uslugu Event WiFi, namijenjenu poslovnim korisnicima koji imaju potrebu za WiFi uslugom prilikom organiziranja sajmova, kongresa, konferencija i sličnih skupova. Opremu osiguravamo mi, dakle HT ERONET, a implementaciju, nadzor i promociju radimo skupa s partnerom. Jednu takvu otvorenu mrežu osigurali smo i za posjetitelje sajma, tako da će potencijalni poslovni korisnici na svojim mobilnim uređajima moći vidjeti o čemu se zapravo radi i svakako se dodatno raspitati kod naših poslovnih predstavnika.
Predsjednica Ericssona Nikola Tesla Gordana Kovačević i predsjednik Uprave HT Eroneta dr. sc. Goran Kraljević potpisali su Sporazum o poslovno-tehničkoj suradnji za razvoj rješenja temeljenih na platformi za nadzor okolišnih parametara s ciljem podrške pametnim gradovima.
Potpisom ovog ugovora nastavljamo naše putovanje prema digitalnoj zelenoj tranziciji u smislu najmodernijih digitalno transformacijskih rješenja za gradove i industrije ekološki orijentirane. HT Eronet je naš dugogodišnji partner i zajedno smo u ovoj priči otpočetka te se nadamo da će se ta suradnja, na obostrano zadovoljstvo, i nastaviti, kazala je predsjednica Ericssona Nikole Tesle.
Sukladno potpisanoj suradnji, razvijena je nova ICT usluga, konkretno web aplikacija za mapiranje turističkih resursa koja omogućava označavanje najvažnijih odredišta i znamenitosti s važnim informacijama namijenjenim turistima i posjetiteljima, kazao je predsjednik Uprave HT Eroneta dr.sc. Goran Kraljević.
Javnosti će ova aplikacija i službeno biti predstavljena sutra u sklopu sajamskih zbivanja.
Izložbeni prostor HT Eroneta na Sajmu gospodarstva u Mostaru u utorak su posjetili i Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković s članovima svoga kabineta, a u pratnji direktorice Sajma Dalfine Bošnjak, predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto i zamjenika predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, dr. Dragana Čovića.
*PR
Novotravnički OPG “Rale” obitelj Barnjak, proizvođač je rakija i likera, od kojih je najpoznatija Raletova viljamovka.
U sklopu međunarodnog “Mostarskog sajma” u sklopu štanda Ministarstva gospodarstva SBK i Privredne komore SBK nalazi se i štand Raletove rakije i likera.
Na ovaj veoma zanimljivi štand svratili su i brojni političari, da uz čašicu rakije i likera dogovore nove investicije, a naravno sve je lakše i brže se dogovara uz čašicu viljamovke..
Ne bi nas začudilo da su Dodik i Vučić pitali Raleta za recept, a više informacija i kontakt telefon za narudžbe je 063 799 782.
Međunarodni sajam gospodarstva Mostar ove godine se održava od 16. do 20. travnja, a zemlja partner je Republika Hrvatska.
Svečanost otvaranja 25. po redu Sajma gospodarstva 2024. bit će upriličena u utorak, 16. travnja, s početkom u 11 sati, u Paviljonu 1 (središnja pozornica), dok će za posjetitelje vrata sajma biti otvorena već u 10.30 sati.
Na sajmu sudjeluje 800 izlagača iz 30 zemalja svijeta.
Najavljeno je prigodno obraćanje direktorice Mostarskog sajma Dalfine Bošnjak, gradonačelnika Mostara Marija Kordića, Borjane Krišto, predsjedateljica Vijeća ministara BiH i Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade Republike Hrvatske koji će Sajam proglasiti otvorenim.
Voditeljica programa je Mija Martina Barbarić, a program će glazbenim točkama obogatiti Klapa Lira i Ansambl Lado.
Nakon govora premijera RH Plenkovića, oko 11.40 sati, visoka izaslanstva krenut će u obilazak sajamskog izložbenog prostora gdje će prisustvovati svečanom otvaranju Nacionalnog štanda Republike Hrvatske – Zemlje partnera, u Paviljonu br. 1. (12 sati).
I ove godine na Proljetnom kućnom sajmu Vas čekaju popusti do 20% na datume
19.04.2024. – petak, 20.04.2024. – subota.
Uz SUPER popuste i prezentacije donosimo Vam besplatan roštilj i hladno pivo!
Popusti se odnose na asortimane
Električnih i benzinskih kosilica i trimera
Električne i akumulatorske alate
Visokotlačne perače
HTZ oprema
Boje i lakove
Vrtni namještaj
Panelne ograde
i još mnogo toga
Pogodnosti Kućnog sajma:
Prezentacije svjestkih brendova
Stručna edukacija i testiranje mašina
Popusti do 20% na asortiman
Posebne cijene na asortiman kuće i vrta
Posjetite nas 19 – 20.04.2024, u Ferro-Pack Vitezu, najbolje za Vas!
Air Serbia od sutra uspostavlja direktnu avio-liniju između Beograda i Mostara, a kako je ranije najavljeno iz ove kompanije, srpski nacionalni avio-prevoznik će do Mostara leteti tri puta nedeljno i to ponedeljkom, petkom i nedeljom, prenosi BN portal.
Već je poznato da je domaća namjenska industrija u prošloj godini ostvarila rekordan rezultat.
BiznisInfo.ba sada donosi pregled prihoda i dobiti za prošlu godinu vodećih kompanija u ovom sektoru u Federaciji BiH, iz kojeg se vidi da je većina ostvarila veliki napredak u 2023. a neke su se i vratile na svjetsku scenu.S druge strane trener ekipe sa Koševa, pozvao je navijače da budu uz klub pred najvažniju utakmicu BiH.
“Što se tiče rezultata, to je uvijek nepredvivo. Ipak, nama je jasno kako želimo igrati i kako ekipa treba da razmišlja u datom trenutku. Pozvao bih sve naše navijače da nam daju jaku podršku kao i uvijek tokom ove sezone. S nama su bili i kada stvari nisu bile najbolje, vidjeli su da smo na pravom putu. Nadam se da neće biti incidenata te da će se pričati o lijepoj slici gradi Sarajeva i svih nas te da budemo svi sretni i ponosni”, kazao je trener Sarajeva Simon Rožman pred utakmicu.
Meč između Željezničara i Sarajeva igra se u nedjelju sa početkom u 20 sati, a pravu će dijeliti Ermin Sivac sa pomoćnicima.Tu je još jedna goraždanska firma, što potvrđuje da je Goražde prava „baza“ namjenske industrije Federacije BiH. Naime, firma AC Unity, u vlasništvu Redže Bekte, prošle godine je imala prihode od 9,1 miliona KM, za oko dva miliona manje nego godinu ranije.
Jedna od kompanija koja je drastično povećala prihode u prošloj godini je Binas Bugojno. Ova firma lani je imala ukupne prihode od oko 25 miliona KM, odnosu na 8 miliona u 2022. godini. Procentualno gledajući, Binas je najviše rastao u 2023. godini po prihodima.
Ukupni prihodi Tehničkog remonta Hadžići također su značajno narasli na 11,3 miliona KM, sa 5,5 miliona koliko su bili 2022. godine. Riječ je o kompaniji koja je godinama poslovala u gubicima i praktično bila na rubu propasti. Mnogi su joj već predviđali stečaj. Sada posluje pozitivno a prihodi rastu iz godine u godinu.
Prihodi Igmana u prošloj godini porasli su za oko osam miliona KM na skoro 134 miliona, ali je dobit blago smanjena na 2,7 miliona. U poređenju s drugim kompanijama, ali i uzimajući u obzir visinu prihoda, zarada kompanije je veoma skromna.
Ova kompanija je lider po broju zaposlenih u ovom sektoru, na kraju prošle godine imala ih je 1.432.
Sarajevski Pretis prošle godine je povećao prihode za oko 22 miliona KM na 76 miliona, i skoro udvostručio dobit na oko 11 miliona. Ovo je sjajan rezultat naročito ako se uzme u obzir da je kompanija 2021. poslovala s gubitkom od milion KM.
Očito je da je Pretisu vraćen stari sjaj te da kompanija vraća svjetski prestiž kakav je nekada imala, jer skoro kompletan prihod dolazi sa stranih tržišta.
Goraždanski Unis Ginex iza sebe ima sjajnu godinu. Firma je povećala prihode za oko 16 miliona na 78,5 miliona, dobit je narasla na 19 miliona maraka.
Uspješno je rasla i kompanija Pobjeda Technology Goražde, jedna od rijetkih prihvatnih kompanija u ovom sektoru koja je ostvarila prihode od 73 miliona KM u prošloj godini.
Dobro je poslovala i Pobjeda Rudet Goražde, koja je u vlasništvu turskih investitora, čiji prihodi su dostigli cifru od 40 miliona KM u prošloj godini.
Evo pregleda poslovanja ključnih kompanija u 2023. godini:
Igman
- Prihodi – 133,8 miliona KM
- Dobit – 2,7 miliona KM
- Zaposleni 1.432
Unis Ginex
- Prihodi – 78,5 miliona KM
- Dobit – 19 miliona KM
- Zaposleni – 787
Pretis
- Prihodi – 76,5 miliona KM
- Dobit – 10,9 miliona KM
- Zaposleni – 439
Pobjeda Technology Goražde
- Prihodi – 73 miliona KM
- Dobit – 5,3 miliona KM
- Zaposleni – 314
Pobjeda Rudet Goražde
- Prihodi – 40 miliona KM
- Dobit – 5,6 miliona KM
- Zaposleni – 370
Binas Bugojno
- Prihodi – 25 miliona KM
- Dobit – 276 hiljada KM
- Zaposleni – 335
BNT-TMiH Novi Travnik
- Prihodi 13,7 miliona KM
- Dobit – 311 hiljada KM
Tehnički remont Hadžići
- Prihodi – 11,3 miliona KM
- Dobit – 72 hiljade KM
- Zaposleni – 213
AC-Unity
- Prihodi – 9,1 milion KM
- Dobit – 129 hiljada KM
- Zaposleni – 61
U opštini Jezero danas je otvoren Wellness centar “Jezero” koji se nalazi u Ljoljićima. Centar raspolaže bazenom, masažnim dijelom, saunom i kafićem.
Ovaj centar se nalazi na ranču Savić, koji je udaljen svega 3-4 km od samog centra Jezera.
Kompanija “GS-Rama” traži udoban smještaj za svoje zaposlenike na duži period u blizini lokacije nove tvornice koja je izgrađena u Prozoru-Rami. Uzimajući u obzir potrebe svojih zaposlenika, kompanija traži smještaj s potrebnim sadržajima, a koji bi bio udoban i prikladan za njihov boravak.
Tvornica “GS-Rama” planira proizvodnju za njemačke kompanije, počevši s radom za firmu Liebherr, a nakon toga za Knorr-Bremse i Njemačke željeznice. Očekuje se da će tvornica u početku zapošljavati 100 radnika, s mogućnošću proširenja kapaciteta na 250 do 300 radnika u punom kapacitetu.
Ulaganja u tvornicu su značajna, prelazeći iznos od 40 miliona KM, što ukazuje na ambicije kompanije. S obzirom na planirani rast i potrebu za radnom snagom, očekuje se i daljnje širenje kompleksa tvornice.Zainteresirani za pružanje smještaja za zaposlenike kompanije “GS-Rama” trebaju navesti dostupan broj soba i po mogućnosti poslati fotografije smještaja. Važno je da smještaj bude u blizini tvornice kako bi olakšao svakodnevne aktivnosti zaposlenika.
Ovaj oglas predstavlja priliku za vlasnike smještajnih kapaciteta u Prozoru-Rami da surađuju s kompanijom koja donosi nova radna mjesta i zaradu lokalnom stanovništvu.
BiH
Objavljen impresivni video snimak veoma važne dionice na Koridoru 5C vrijedne 56 milijuna maraka
Dionica hercegovačke autoceste Počitelj – Zvirovići sa najvećim i najdužim mostom na Koridoru 5C koji premošćuje rijeku Neretvu u Počitelju uspješno se privodi kraju.
Prema planiranoj dinamici radova bit će puštana u promet prije ljetne sezone i povezat će našu zemlju sa europskom mrežom cesta.
Autoceste FBiH u ponedjeljak, 8. travnja, objavile su novi snimak na kojem se vidi kako trenutno izgleda ova dionica.
Ambasador BiH u Japanu gdin Mato Zeko posjetio Centar za Socijalni rad i u svom gradu zasadio “Japansku trešnju”
Danas je Njegova ekselencija ambasador Bosne i Hercegovine u Japanu, gdin Mato Zeko, posjetio Centar za socijalni rad Novi Travnik....
Američki ambasador Murphy poslao poruku sa Starog grada u Travniku
Ambasador Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini (BiH) Michael Murphy kazao je da je proteklih nekoliko dana proveo...
Predsjednik HDZ-a BiH Čović čestitao izbornu pobjedu predsjedniku Hrvatske demokratske zajednice Plenkoviću
Poštovani predsjedniče Hrvatske demokratske zajednice, gospodine Plenković, dragi Andrej, u ime Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i svoje ime,...
SPEKTAKL: Real Madrid organizira nogometni kamp za djecu u Srednjoj Bosni!
Dolaskom Ermina Zeca na čelo uprava federalnog drugoligaša iz Bugojna krenule su dobre stvari za ovaj klub. Tako je objavljeno...
Načelnici Travnika, Jajca, Novog Travnika, Livna i Busovače potpisali ugovore sa ambasadorom SAD-a
Travnik je danas bio domaćin potpisivanju memoranduma o zajedničkom učešću u projektu USAID-a “Local Government Assistance Activity” koji ima za...
Ministar Šečibović: Usvojen zakon o korištenju, upravljanju i održavanju zajedničkih dijelova zgrade
U Travniku je danas održana 41. redovita sjednica Vlade Srednjobosanskog kantona, a iz dnevnog reda svakako vrijedi izdvojiti konačno usvajanje...
U Gučoj Gori sahranjen fra Nikica Zlatunić
Misu zadušnicu za franjevca Bosne Srebrene fra Nikicu Zlatunića koji je preminuo prije tri dana predvodio je u samostanskoj crkvi...
Teža prometna nesreća na lokalnom putu prema Gučoj Gori
Danas oko 13 sati na lokalnom puti Pokrajčići – Guča Gora dogodila se teža prometna nesreća, u kojoj su sudjelovala...
