Događanja
Odgoda koncerta u Kreševu – Hrvatsko proljeće Središnje Bosne
Obavještavamo Vas da je Hrvatsko proljeće u Kreševu, koje se trebalo održati danas, 25. svibnja 2023., odgođeno zbog odluke Vlade Federacije o proglašenju dana žalosti na području Federacije Bosne i Hercegovine. S obzirom na ovu nepredviđenu okolnost, novo planirani datum održavanja Hrvatskog proljeća u Kreševu je 7. lipnja 2023.
Hrvatsko proljeće Središnje Bosne nastavlja svoj put nakon uspješnog otvorenja u Fojnici te izvanredne izvedbe predstave “Taximetar” GKM-a Vitez i HAK-Travnik. Sljedeće odredište karavane trebao je biti Kreševo, gdje je planiran nastup viteškog virtuoza na harmonici, Marka Plavčića. Međutim, s obzirom na nacionalni dan žalosti, koji je proglašen od strane Vlade Federacije BiH, bili smo prisiljeni odgoditi ovaj događaj kako bismo odali počast preminulima.
Novi datum održavanja koncerta Marka Plavčića i nastupa Mješovitog zbora HKD-a “Napredak” Kreševo je četvrtak, 7. lipnja 2023. godine. Koncert će se i dalje održati u dvorani HKD-a Napredak Kreševo s početkom u 19 sati.
Hvala na vašem razumijevanju i podršci u vezi s ovom promjenom. Vjerujemo da će koncert Marka Plavčića i nastup Mješovitog zbora HKD-a “Napredak” Kreševo biti izvanredni kulturni događaji koje ne smijete propustiti.
Hvala vam još jednom na razumijevanju i podršci.
S poštovanjem,
Organizacijski odbor Hrvatskog proljeća Središnje Bosne
Predsjednik
U župi Presvetog Trojstva u Novom Sarajevu u petak, 11. listopada u 19:00, koncertom „Raznovrsnost“ u izvedbi Gudačkog orkestra Sarajevske filharmonije pod dirigentskom palicom maestra Darija Vučića započet će treća sezona „KoncertiDA“.
Na programu će biti osam novih skladbi bosanskohercegovačkih skladatelja: Moamera Balihodžića, Ivana Dujmovića, Aide Jažić, Dražana Kosorića, Dine Rešidbegovića, Tonija Toplana, Darija Vučića i Danijela Žontara koje su napisane upravo za ovaj koncert te će sve doživjeti svoju praizvedbu. Na koncertu će nastupiti solistica Vedrana Šimić, sopranistica.
Nova, treća po redu, sezona KoncertiDA ponudit će devet koncerata u razdoblju od listopada 2024. do lipnja 2025. Kao i prijašnjih godina ulaz na sve koncerte je besplatan.
Projekt župe Novo Sarajevo realizira uz pomoć: Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, JP BH Pošta dok su medijski pokrovitelji: Katolički tjednik i portal Nedjelja.ba.
Za novu sezonu Amra Toska izradila je logotip KoncertiDA koji se sastoji od notnog crtovlja na kojemu se nalazi stilizirana rozeta iz crkve Presvetog Trojstva oko kojega je naziv projekta.
Događanja
Počinju mise trodnevnice, župa i samostan sv. Franje Asiškog u Gučoj Gori slavi svoj patron i zaštitnika
Župa i samostan sv. Franje Asiškog u Gučoj Gori u petak 4. listopada 2024. godine slavi svoj patron i zaštitnika.
Priprema za patron počet će sa misama trodnevnicama:
Utorak 1.10. u 18 sati misu predvodi fra Miro Relota. Nakon mise susret Trećoredaca i druženje.
Srijeda 2.10. u 18 sati misu predvodi fra Nikola Livaja. Nakon mise svečani koncert grupe Ad Libitum.
Četvrtak 3.10. U 18 sati misu predvodi fra Davor Petrović, a nakon mise pjeva se obred Preminuća.
Prije svake mise trodnevnice u 17:30 molit će se krunica i bit će čašćenje moćiju sv. Franje, povodom obljetnice 800. godina rana sv. Franje.
Petak 4.10. na blagdan sv. Franje Asiškog mise su u 8 i u 11 sati svečana pučka misa koju predvodi fra Zdravko Dadić, Provincijal Bosne Srebrene.
Mir i dobro! – stoji u objavi Župe.
Guča Gora – samostan i župa sv. Franje Asiškog
Guča Gora je naselje smješteno na obroncima Vlašića, 9 km sjeveroistočno od Travnika na nadmorskoj visini od 691 m. Prvi put se spominje 1425. godine.
Već u 13. stoljeću, prije dolaska franjevaca, u lašvanskoj kotlini postojala je župa sa sjedištem u Lašvi (Putičevo-Dolac), koja je vjerojatno bila malo gradsko naselje. U 14. st. franjevci su ondje podigli samostan, koji se spominje u popisu Bartola Pizanskog 1385/90. god.
Nakon osvojenja Bosne od strane Osmanlija 1463. god., samostan je najkasnije do konca 15. stoljeća bio nasilno porušen. U 16. stoljeću lašvanska župa broji dvadesetak sela i oko dvije tisuće katolika. U cijeloj župi nije, međutim, bilo ni jedne crkve niti je svećenik imao stalnoga prebivališta. Do konca 17. stoljeća broj se katolika znatno smanjio, čemu je uvelike pridonio i Bečki rat (1683-1699), kada je došlo do velikog egzodusa hrvatskog pučanstva iz Bosne i Hercegovine. U prvoj polovici 18. stoljeća hrvatsko stanovništvo brojčano oživljava, tako da i franjevci intenziviraju svoju pastoralnu nazočnost u lašvanskom kraju. Podigli su kućicu u Gučoj Gori, gdje su odsjedali prilikom pastoralnih pohoda. Župa Lašva bila je tada u nadležnosti fojničkoga samostana.
Lašvanska župa, koja se u 18. st. naziva i travničkom, ima 1743. god. 2.364 katolika i njihov se broj 1768. povećao na 3.326, a god. 1796. na 5.315.
Franjevačka kuća u Gučoj Gori proglašena je god. 1757. hospicijem. Ona je 1764. nestala u požaru, ali je uskoro bila podignuta nova, koja se 1768. naziva rezidencijom. U njoj su tada stanovala tri franjevca. U spomenutom požaru nestale su i matične knjige. Sačuvano je tek nekoliko listića iz 1733-34. god.
God. 1777. franjevci su kupili zemljište u Docu, gdje su ubrzo podigli kuću, koja je bila vlasništvo triju samostana. Dolac, naime, za franjevce dobiva sve više na značenju zbog blizine Travnika, vezirskog sjedišta, kamo su gvardijani triju starih samostana (Fojnica, Kr. Sutjeska, Kreševo) morali češće dolaziti. Stoga je razumljivo da je Dolac od 1827. god. postao sjedištem lašvansko-travničke župe, dok je Guča Gora postala mjesnom kapelanijom. God. 1840. Guča Gora je iznova podignuta na rang župe, a tamošnja redovnička kuća imala je, s naslovom rezidencije, prvenstvo pred ostalim župnim kućama u tom području. Time je priznato da Guča Gora ima bogatiju franjevačku tradiciju od bilo kojeg drugog mjesta u travničkom kraju.
Sredinom 19. stoljeća bosanski su franjevci odlučili podignuti samostan u području Travnika, pa je za to odabrana Guča Gora. Na podizanju samostana i crkve u Gučoj Gori osobito je radio fra Marijan Šunjić, koji je, izgleda, dao i osnovnu arhitektonsku ideju za zgrade. Gradnja samostanske zgrade započela je 1857. godine. Službeno proglašenje samostana obavljeno je već 1859. godine i on od tada u pravnom smislu postoji.
Samostan je građen po uzoru na tradicionalnu samostansku arhitekturu. Tri stambena krila, zajedno s crkvom, zatvarala su samostanski klaustar. Nakon izgradnje bila je ta zgrada najveća u Bosni, a isticala se i svojom ljepotom: “58 stupova okruživalo je klaustar, dvospratna zgrada, bijela i čista, a okolo zelene bašče, njive i gajevi” (Lj. Hrgić). Odmah po izgradnji u samostan je smješteno niže franjevačko učilište, a od 1883. do 1900. u njemu se nalazila objedinjena franjevačka gimnazija (probandat), te od 1911. do 1913. novicijat. Od početka 20. stoljeća pa do tridesetih godina u samostanskim se prostorijama održavala nastava za dva viša razreda pučke škole. Nastava se ondje držala također i od 1942. do 1945. god.
Gučogorska crkva građena je 1856-57. godine. Gradnju crkve i samostana vodio je najprije Ante Ciciliani iz Trogira, a onda ga je kasnije zamijenio domaći majstor Matija Lovrinović. God. 1889. za crkvu su nabavljene nove orgulje, koje su nadomjestile postojeće starije. Nove orgulje (6 registara) izradila je tvrtka Braća Zupan u Kranjskoj. Godine 1894. crkva je djelomično porušena i sagrađena je nova po projektu J. Vancaša. Nova je crkva u neoromaničkom slogu i s dva zvonika, za razliku od stare koja je imala jedan. God. 1896. crkvu je iznutra oslikao Marko Antonini. Za crkvu je nabavljeno i pet oltara iz radionice F. Stuflessera iz Tirola. God. 1900. nabavljeno je zvono težine 741 kg koje je za Prvog svj. rata rekvirirano. Danas crkva ima tri zvona.
God. 1990. u crkvi su instalirane orgulje (12 registara), koje su dar njemačke župe u Neuffenu, a izgrađene su između dvaju ratova. Restaurirane su u Zagrebu. Nažalost orgulje su u nedavnom ratu uništene.
I samostan i crkva imali su tragičnu sudbinu. U veljači 1945. godine, u vrijeme zadnjih borbi, partizani su zapalili obje zgrade. Požar je progutao sve što je u samostanu bilo vrijednoga, prije svega arhiv i knjižnicu, kao i bogatu ostavštinu fra Marijana Šunjića. Uništena su brojna umjetnička djela, crkveno ruho, oltar, orgulje. “Neznanje o ulozi franjevaca samo je dio toga općega neznanja, pojačano herostratski-primitivnim odnosom spram katoličko-franjevačko-hrvatske tradicije kao ‘klerikalno-neprijateljske’. Nepotrebno, neshvatljivo uništenje gučogorskog samostana i biblioteke 1945. godine sadrži u sebi svu strašnu simboliku toga odnosa, simboliku požara Aleksandrijske knjižnice! Takav čin ne može se protumačiti, još manje opravdati, nikakvom revolucionarnošću. To je, naprosto, barbarska gesta jednoga arhajsko-plemenskoga mentaliteta – gesta mržnje i osvete” (Ivan Lovrenović, Svjetlo riječi , 1989, br. 88-89).
Ubrzo poslije požara počele su pripreme za obnovu. Crkva je stavljena pod krov 1946. godine. Ta je godina početak njezine obnove, koja traje sve do novijeg vremena. Novi je samostan izgrađen na temeljima jednog krila staroga 1957-59. godine.
Samostan i crkva doživjeli su sličnu sudbinu i u nedavnom ratu kada su potpuno devastirani i demolirani. Samostan je u lipnju 1993. g. okupirala Armija BiH i od njega napravila zapovjedno mjesto za ratne operacije 1993/1994.g. Nakon povratka, 1994. godine započela je obnova samostana i crkve. Danas i samostan i crkva služe svojoj svrsi. Zadnjih godina obnavlja se stari dio samostana u kojem će biti smješteni muzej i galerija, te dvorane za pastoralni rad. U planu je obnova i stambenog dijela samostana.
Umjetničko uređenje crkve intenzivira se početkom sedamdesetih godina. Kipar Zdenko Grgić izradio je postaje križnoga puta (reljefi u bakru), te u istoj tehnici i lik Sv. Franje. Ljepoti ovoga crkvenoga prostora pridonio je i slikar Ivo Dulčić sa svoja dva djela: Gospa Žalosna (freska) i Ozdravljenje slijepca (mozaik). Dominantno mjesto u prezbiteriju, pa i u cijeloj crkvi, ima velika slika Zlatka Kesera na zidu apside: Krist Svevladar. Po svim tim umjetničkim sadržajima gučogorska crkva ima zapaženo mjesto u suvremenoj sakralnoj umjetnosti Bosne.
Nažalost u nedavnom ratu od stradanja nisu bila pošteđena ni umjetnička djela kojima se samostan u Gučoj Gori mogao pohvaliti. Oštećena je oltarska fresko-slika (40 kvadrata) koju je izradio Zlatko Keser 1977. godine. Također je oštećena i fresko slika Gospa žalosna Ive Dulčića. Na više mjesta je oštećen brončani kip svetog Franje u prirodnoj veličini, rad akademskog kipara Ivana Križanca iz 1985. godine, a koji je bio u kvadratu samostana. Više umjetničkih slika je odneseno.
Budući da je samostansko blago nestalo u požaru Drugog svjetskog rata, to su kulturno-umjetnički sadržaji poglavito iz novijeg vremena. Ipak je stjecajem okolnosti u samostanu preostala i poneka starina iz 18. i 19. stoljeća. Tako se sačuvalo osam umjetničkih slika, od kojih ovdje navodimo sliku Nepoznatog sveca iz 1796. god., te Madonu s Isusom i baroknu Gospu, obje s konca 18. ili početka 19. stoljeća te Sv. lliju od A. M. Seitza iz 1887. god. U samostanu se međutim nalazi više od stotinu djela suvremene likovne umjetnosti većeg broja autora različite generacijske pripadnosti i slikarskih pravaca kao što su G. Jurkić, M. Todorović, M. Mikulić, B. Selmanović, Lj. Lah, M. Čurić, P. Waldegg itd. Pred samostanom se nalazi spomenuti brončani kip Sv. Franje kipara I. Križanca iz 1985. god.
Požaru su izmakle i župne matice, te su se tako očuvale sve od 1766. godine. Također je sačuvana i kronika fra Jake Baltića iz 19. stoljeća. Ona osim kulturno-povijesne ima i literarnu vrijednost.
Gučogorska župa je god. 1877. imala 2.934 katolika, a 1935. god. 2.750. U međuvremenu od dijelova ove župe formirane su nove: Zenica, Vitez, Brajkovići i u najnovije vrijeme Nova Bila.
Župa Guča Gora je 1991. godine imala 3.010 vjernika (1974: 3.165) i njihov se broj do pred posljednji rat postupno smanjivao zbog iseljavanja. U ratu župljani su prognani a vratio ih se mali broj te župa Guča Gora po zadnjem popisu na koncu 2016. godine ima 634 vjernika u 265 obitelji.
Župu tvore sljedeća naselja: Guča Gora, Bandol, Banovići, Bikoši, Brankovac, Bukovica (Velika i Mala), Čifluk, Kosovo, Krpeljići, Kula, Maljine, Mosor, Postinje i Radonjići. Na području župe nalazi se podružna crkva u Bukovici (7,5×5 m) izgrađena tridesetih godina 20. stoljeća, te tri grobljanske kapelice, stoji u o župi na stranici bosnasrebrena.ba.
Sutra 29.rujna, u Sarajevu će biti organizirana utrka Race for the cure, koja kreće ispred Sarajevo City Centra.
Svatko tko želi može prijaviti svoj tim.
Donirana sredstva se u cjelokupnom iznosu koriste za pružanje besplatnih mamografskih pregleda širom države (Dani zdravlja), aktivnosti Psihosocijalne podrške i za pripremu Paketića prve pomoći za svaku novooperiranu ženu od karcinoma dojke u našoj državi.
Race for the Cure je najveći svjetski događaj koji podiže svijest o ženskom zdravlju, prvenstveno svijest o karcinomu dojke, koji je jako učestao karcinom u žena, te svijest o važnosti redovnih pregleda i ranog otkrivanja oboljenja. Ova utrka slavi život i pruža podrška ženama koje se bore s ovom teškom bolešću.
U Bosni i Hercegovini, ova utrka se organizira od 2008. godine.
Danas se ista održava u preko 150 gradova u svijetu.
Danas se igraju dvije utakmice 9. kola Wwin lige, a danas je i najveći derbi u ovom kolu. U Mostaru, točnije na Areni Rođeni u Vrapčićima, sastaju se mostarski rivali, FK Velež i HŠK Zrinjski.
Trener Veleža Irfan Buz po prvi će put kao trener voditi svoju ekipu u mostarskom derbiju, a rekao je kako njegova ekipa ide po pobjedu na domaćem terenu. “Svjestan sam da je to velik derbi, Zrinjski je jak tim, već su postigli 16 golova u 6 utakmica i to govori mnogo. Mi igramo doma, moramo biti spremni, ključ je balans u timu. Zrinjski ima svoje dobre strane, ali ima i loše koje trebamo iskoristiti, igramo doma i cilj su tri boda”, izjavio je Buz.
Nakon ispadanja iz Europe Zrinjski je u WWin ligi upisao četiri pobjede i jedan remi, dok se Velež poprilično muči i u posljednjih pet kola ima jednu pobjedu, tri remija i jedan poraz.
Odlukom policije utakmica će se igrat bez prisustva gostujućih navijača. Derbi počinje u 20 sati i 45 minuta, a prijenos je na Arena Sport TV, prenosi Bljesak.
Udruga ”Nova Bila – Čuvarica tradicije” u suradnji s JU Hrvatski kulturni centar Nova Bila organizira četverodnevnu kulturno-sportsku manifestaciju ,,Dani Nove Bile 2024.
Program počinje u nedjelju 29. 9. 2024. u 18 sati s koncertom na kojem će nastupiti 3 glazbena sastava: Limena glazba ,,Lašva” Nova Bila, Vokalni sastav ”Lašvanske dive” i Osječki puhački orkestar. Koncert će se održati na vanjskoj pozornici Hrvatskog kulturnog centra Nova Bila.U ponedjeljak 30. 9. 2024. na unutarnjoj pozornici HKC-a Nova Bila na programu je izvrsna predstava “Stani inspektore!!!” Gradskog kazališta mladih Vitez.
Trećeg dana manifestacije odigrat će se dvije nogometne utakmice u organizaciji NK Nova Bila, a završne večeri manifestacije u srijedu 2. 10. 2024. na programu je Smotra folklora u organizaciji Udruge ”Nova Bila – Čuvarica tradicije”.
Na smotri će nastupiti 7 folklornih i pjevačkih skupina iz cijele Lašvanske doline, a po njenom završetku predviđena je pučka fešta u kojoj će organizator roštiljem i pićem počastiti sve posjetitelje.
Organizator poziva sve mještane Nove Bile i okolnih gradova da svojim dolaskom daju značaj ovoj manifestaciji, koja tradiciju održavanja ima od 1995. godine, te da uživaju u bogatom kulturnom i sportskom programu.
Glavni donator manifestacije je Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i športa Kantona Središnja Bosna.
CJELOKUPNI PROGRAM MANIFESTACIJE:
Nedjelja 29. 9. 2024.
18:00 KONCERT na kojem sudjeluju:
– Limena glazba ,,Lašva” Nova Bila
– Vokalni sastav ,,Lašvanske dive”
– SPECIJALNI GOSTI: Osječki puhački orkestar
Lokacija: Vanjska pozornica HKC-a Nova Bila
Ponedjeljak: 30. 9. 2024.
19:00 PREDSTAVA “Stani inspektore!!!” – Gradsko kazalište mladih Vitez
Lokacija: Unutarnja pozornica HKC-a Nova Bila
Utorak: 1. 10. 2024.
18:00 UTAKMICA: Cicibani – Pioniri (NK Nova Bila)
19:00 UTAKMICA: Veterani NK Nova Bila – Kandidati HDZ BiH
Lokacija: Stadion NK Nova Bila
Srijeda 2. 10. 2024.
18:00 SMOTRA FOLKLORA u kojoj sudjeluju:
– IFD „Paklarevo“
– Pjevačka skupina „Gornja Večeriska“
– Pjevačka skupina „ Sveti Anto“ Busovača
– HFD „Topala“ Nadioci Vitez
– Pjevačka skupina „Krčevljani“ Vitez
– IFD „Župa Potkraj – Turbe“
– HKD Napredak Vitez
Lokacija: Vanjska pozornica HKC-a Nova Bila
Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” u subotu, 28. rujna organizira tradicionalne godišnje Susrete Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, koji će ove godine biti održani u Travniku, ujedno prigodno obilježavajući i godišnjicu povijesne obnove narodnog imena “Bošnjak” na Prvom bošnjačkom saboru, održanom 28. rujna 1993. godine.
Prilikom ovogodišnjih Susreta bit će simbolički položen kamen-temeljac za izgradnju Doma kulture Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ u Travniku, prvog takvog objekta nakon obnove rada i djelovanja Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ 1990. godine, te će biti predstavljen projekt monoopere Ilhamija kompozitora Benjamina Ribića. Također, bit će održana i Redovna godišnja izvještajna skupština Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, uz niz kulturnih događaja.
U kulturnom dijelu programa bit će predstavljena kulturno-muzička baština Bosne i Hercegovine, te će na Travničkom korzu nastupiti hor podružnice Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ iz Brčkog i vokalni sastav „Ad Libitum“ iz Travnika, kao i folklorni ansambli podružnica Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ iz Bihaća i Viteza.
U večernjim satima u Centru za kulturu Općine Travnik bit će održana akademija i koncert Musica bosniaca u izvedbi solistica Narodnog pozorišta u Sarajevu – Hane Salihović ( sopran) i Amile Ravkić (mezzosopran) uz klavirsku pratnju Bakira Samardžića. Također, javnosti će biti predstavljene i dvije prigodne izložbe – izložba prijevoda Kur’ana Dobro činite, a neznanja se klonite kolekcionara Edina Smailovića te dokumentarna izložba Bošnjačka zajednice kulture „Preporod“: 120 godina za sreću doma i naroda profesora Harisa Zaimovića, arhivskog savjetnika Historijskog arhiva Sarajevo.
Pokrovitelji Susreta Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ za 2024. godinu su Vlada Kantona Središnja Bosna i Općina Travnik, a domaćin podružnica Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ u Travniku.
Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Mostaru svečano je obilježilo 30. godišnjicu svog osnutka, potvrdivši svoju ključnu ulogu u kulturnom životu Mostara i šire regije.
Na svečanosti su prisustvovali brojni uglednici iz kulturnog, obrazovnog i političkog života, koji su istaknuli značaj HNK-a Mostar kao jedne od najvažnijih institucija u promociji kazališne umjetnosti, očuvanju identiteta i hrvatske kulturne baštine u BiH.
Tijekom svečanosti, glumci HNK-a izveli su prigodan program, dok je posebnu pozornost privukao prvi nastup Zbora HNK Mostar čija izvedba nije samo obogatila program, već je označila važan korak u širenju umjetničkog repertoara kazališta.
Naime, kako je ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja najavio, novu fazu u razvoju kazališta obilježit će završetak radova na novoj zgradi, koja će biti i kazališna i operna i baletna i koncertna.
– U novoj ćemo zgradi, dakle, imati dramski ansambl, imat ćemo orkestar, imat ćemo profesore i studente solo pjevanja. Oni će raditi opernu predstavu, mjuzikl, operetu. Čuli smo i prvi nastup Zbora Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru. Za početak ćemo imati i baletnu dvoranu i pokrenuti baletni studio, kao i Veliku scenu sa svim pripadajućim sadržajima koja može ugostiti najveće i najzahtjevnije svjetske baletne ansamble – naglasio je Vukoja.
Kako je dodao, ”naša misija i vizija su biti i hrvatsko i narodno i mostarsko i bosanskohercegovačko i europsko kazalište”. Vukoja se osvrnuo na 30 godina rada, naglasivši da su prošli kroz različite faze, suočavali se s brojnim izazovima, ali da je kazalište danas stabilna i priznata institucija, poznata ne samo u Bosni i Hercegovini, već i izvan njenih granica.
– HNK je osnova funkcioniranja modernog i sigurnog razvoja našeg grada Mostara. Ono je jednako tako osnova funkcioniranja naše domovine, europske domovine Bosne i Hercegovine. Pozivam sve da zajedno gradimo naše Hrvatsko narodno kazalište – naglasio je Čović.
Gradonačelnik Mostara, Mario Kordić, također je istaknuo važnost ovog projekta za grad te izrazio svoju podršku HNK-u i ravnatelju Vukoji. Naglasio je da izgradnja nove zgrade kazališta nije samo kulturno pitanje, već simbol zajedništva i razvoja Mostara.
– Svjedočili ste u ovom mandatu pokušajima i opstrukcijama da se zaustavi ovaj projekt. Mislim da je to bespotrebno, suludo i zlonamjerno. Grad koji gradi kulturnu instituciju poput ove može biti ponosan i tu bi trebali svi građani grada biti zajedno, bez obzira kojih uvjerenja i politika, jer vam tvrdim da ćemo u sljedećim godinama svjedočiti zajedničkim produkcijama kazališnih predstava, čemu i sad svjedočimo – podvukao je Kordić.
U protekla tri desetljeća, HNK Mostar postavio je brojna kazališna djela koja su obuhvatila, kako klasike, tako i suvremene autore, neprestano pomičući granice i privlačeći publiku različitih generacija. Večerašnja svečanost stoga obilježava, ne samo povijesni trenutak, već i perspektivu daljnjeg razvoja i inovacija u kazališnom stvaralaštvu. (Izvor: RTV HB)
Danas, 25.9., uz prekrasne melodije i pravi mali „raspjevani grad“ završen je Prvi travnički festival autorskih pjesama za djecu – “Mali raspjevani grad”, pišu organizatori.
Djeca Bosne i Hercegovine, Hrvatske su izveli autorske kompozicije koje su poslale snažne poruke o važnosti prirode i očuvanja životne sredine. Idejni tvorac festivala i autor tekstova je gospodin Taik Ganić, direktor Javne ustanove Centar za kulturu općine Travnik, koja je uz Muzičko društvo Travnik, organizator festivala.
Mjeseci pripreme, organizacije, pisanja, komponovanja i na kraju, snimanja sa djecom, nisu bili nimalo jednostavni, ali su se zaista isplatili. Travnik je bio raspjevan, rasplesan i uz svu ljepotu dječije radosti, ispisao historiju Prvog travničkog festivala autorskih pjesama za djecu na temu: Ekologija.
Učesnice festivala: Amina Langić, Ajna Palić, Aldijana Mehić, Mia Glavaš, Mirna Slipac, Sofija Grebenar, Tajra Džambegović, Haya Odeh, Emela Maglić, Emina Ramić, Ajna Akeljić, Katarina Matošević, Gabriela Tokalić, Maša Popović, Mirna Štrbac, Ines Matošević, Leona Martić, uz gošću Maju Bartulović, su zaista zablistale na sceni i priredile pravi mali spektakl.
Žiri u sastavu: Safet Beganović, Davor Šegota, Kenan Mačković, Ratko Bartulović, Maja Đurić, Almira Tarakčija, Alojz Čakarić, Taik Ganić, nisu imali nimalo jednostavan zadatak. Na kraju, u ime žirija, gosp. Ganić je poručio da su svi pobjednici i da je pobijedila EKOLOGIJA.
Načelnik općine Travnik, gosp. Kenan Dautović uručio je prigodne poklone svim učesnicima, te se zahvalio svima koji su doprinijeli realizaciji istog.
Općina Travnik, uz Ministarstvo obrazovanja, nauke, mladih, kuture i sporta SBK/KSB, je podržala ovogodišnji festival.
Shodno tematici, festival je tokom tri dana imao i popratne, edukativne sadržaje i radionice, te postao dio aktivnosti i manifestacije „Dan(i) turizma u Travniku.“
Festival su dodatno uljepšali: glumac i host „Malog raspjevanog grada“, Armin Omerović, umjetnik i solista Kenan Mačković, te članice plesne škole PS „Maya“ i „Travničke mažoretkinje“.
Zahvaljujemo se svima koji su doprinijeli realizaciji ove prelijepe priče u Travniku.
Hvala djeci, roditeljima i mentorima posebno, kao i osnovnim školama koje su uzele učešće tokom našeg festivala.
Kao što smo rekli na kraju, pobjednik je dijete, pobjednik je ekologija, pobjednik je festival Mali raspjevan grad. Mjesecima smo neumorno radili na ovome i najvažnije je da su djeca na kraju prezadovoljna, da smo mi ispisali jednu prekrasnu priču, te da smo poslali snažne poruke vrijednosti– hvalaaaa, hvalaaaaa, stoji u priopćenju.
Raste broj stradalih u poplavama: U Fojnici poginule tri osobe
Prema posljednjim informacijama u Fojnici su poginule tri osobe, potvrđeno je za portal “Avaza. Dobar dio Fojnice je ostao i...
Poplavljeno svetište u narodu Vrelo sv. Jakova
Selo i istoimena župa Deževice u blizini Kreševa, koje se nalaze među planinama Vranicom i Bitovnjom na 900-injak metara nadmorske...
Stadion bh. kluba iz Srednje Bosne pod vodom, fotografija koja tjera suze na oči
Katastrofalne poplave pogodile su jutros Bosnu i Hercegovinu, a teška situacija je i u Kiseljaku gdje je pod vodom veliki...
HDZ BiH Vitez: Završni predizborni skup nećemo održati, izražavamo sućut stradalim, sredstva ćemo usmjerit za pomoć potrebitima
Općinski odbor HDZ-a BiH Vitez ranije je za noćas najavio održavanje završnog predizbornog skupa, no uslijed nepogode i velike tragedije...
Večeras druženje s kandidatima koalicije HSP – HDZ1990 u Novom Travniku
Predizborni skup koalicije HSP=a =HDZ 1990 održat će se večeras 04.10.2024.godine od 18h u prostorijama HVIDRA-e Novi Travnik. Koalicija HSP-HDZ1990 ...
Mještanka naselja Trošnjik kod Fojnice: Životinje su nam nastradale, ali su ljudski životi spašeni
Ekipa N1 se nalazi kod Fojnice gdje je razgovarala sa mještankom Sanelom Džebić, inače mještankom naselja Trošnjik. Nas su komšije...
Još jedna žrtva u Fojnici: Iz automobila izvučeno tijelo muškarca
Naime, u mjestu Gojevići kod Fojnice tijelo muškarca izvučeno je iz jednog od poplavljenih autmobila. Pripadnici Federalne uprave civilne zaštite...
Dodik uplatio po 50.000 KM Kiseljaku, Fojnici, Jablanici, Konjicu i Kreševu
Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta RS Milorad Dodik uplatio je danas finansijsku pomoć lokalnim zajednicama u Federaciji Bosne i Hercegovine koje su...