Osamdesetak srbijanskih studenata stiglo je u utorak u Strasbourg, nakon 13-dnevnog puta kojim europske dužnosnike žele upozoriti na višemjesečnu društvenu i političku krizu u Srbiji koja pregovara o članstvu u Europskoj uniji.

Studentski pokret nastao je na valu protuuvladnih prosvjeda potaknutih pogibijom 16 ljudi u padu nadstrešnice na novosadskom željezničkom kolodvoru 1. studenog prošle godine. Od vlasti traže kaznenu i političku odgovornost za tu tragediju i zahtijevaju borbu protiv korupcije i neovisno djelovanje institucija.

Vlast prosvjede koji imaju potporu brojnih društvenih skupina naziva “obojenom revolucijom”.

Studenti su od 3. travnja na biciklima prešli više od 1400 kilometara preko Budimpešte, Bratislave, Beča, Münchena, Stuttgarta i Karlsruhea do Strasbourga.

Uz brojne pristaše, u Strasbourgu ih je dočekalo dvoje europarlamentaraca, Slovenka Irena Joveva i Hrvat Gordan Bosanac koji će im biti domaćini na sastancima u srijedu u Vijeću Europe i u Europskom parlamentu.

Državni dužnosnici i provladini mediji pokušavali su proteklih dana omalovažiti studentsku akciju “Tura do Strasbourga”, tvrdeći kako bicikliste prevoze kombijima, a bicikliraju samo po par kilometara prije dolaska na krajnje odredište rute određene za taj dan.

-Ne želim to ni komentirati, ti ljudi su već relikti prošlosti, rekao je u Strasbourgu jedan student.

Studentska blokada javnih servisa

Studenti beogradskog i novosadskog sveučilišta, koji su u ponedjeljak navečer sinkronizirano blokirali zgrade javnih televizija RTS-a i RTV-a nezadovoljni njihovim izvještavanjem o studentskim prosvjedima i krizi u zemlji, nastavili su djelomice svoju akciju i u utorak.

Prosvjed beogradskih studenata ispred sjedišta javnog servisa i dalje traje, dok su jake policijske snage jutros pred zoru potisnule skupinu novosadskih studenata ispred zgrade vojvođanske radio-televizije.

Na stubištu ispred RTS-a u središtu Beograda postavljen je veliki transparent “Radio Televizija Studenata”, a skupina studenata blokirala je i zgradu sa studijima RTS-a u naselju Košutnjak.

Uprava RTS-a ocijenila je u priopćenju tijekom noći da studenti protuzakonito blokiraju javni servis.

“Blokiranje objekata i sprječavanje zaposlenih javnog servisa da rade posao za koji su zakonski odgovorni predstavlja nedopustiv pritisak na medij kojem građani godinama ukazuju najveće povjerenje”, priopćio je RTS.

Direktor RTV-a Goran Karadžić koristio je drugačiji rječnik ocijenivši da su studenti blokadom “oteli” zaposlenike te medijske kuće, a njihovu akciju nazvao “terorizmom”.

Dok prosvjed i blokada u Beogradu i dalje traju i protječu bez incidenata, RTS nesmetano emitira svoj program.

Naslovna vijest na portalu RTS-a je da studenti u blokadi “nezakonito blokiraju” zgrade RTS-a u Beogradu i zgradu RTV-a u Novom Sadu.

U vijesti o blokadi RTS navodi da su uoči okupljanja studenti u blokadi beogradskih fakulteta na svom Instagramu objavili: “Javni medijski servis radi protiv svih nas”.

-Studenti u blokadi okupili su se sinoć ispred oba javna medijska servisa. U prosvjednoj šetnji stigli su do RTV-a i blokirali ulaze u zgradu. Novosadski studenti najavili su blokadu od 24 sata. Ispred RTS-a u Takovskoj ulici i u Košutnjaku beogradski studenti zahtijevaju da se raspiše natječaj za članove vijeća Regulatornog tijela za elektronske medije (REM).

Austrijska savezna pokrajina Štajerska ukida na “Veliki petak” ,18. travnja, ekološko ograničenje brzine od 100 km/h (IG-L 100), na autocestama A2 i A9. Uz upozorenje da ograničenje brzine od 100 km/h ostaje ostaje između izlaza Graz-Istok i Graz-Zapad ( na području Feldkirchena)”, izvještava u ponedjeljak austrijski dnevni list „Kleine Zeitung“, prenosi Fenix-magazin.

Na autocesti A2 ograničenje brzine od 100 km/h se ukida na dionici između izlaza Graz-Istok i Sinabelkirchena odnosno izlaza Graz-Zapad i Liebocha.

Ograničenje brzine od 100 km/h ukida se i na autocesti A9, između tunela Gratkorn i čvorišta Peggau – Deutschfeistritz odnosno između izlaza Graz-Zapad i Leibnitza.

O ukidanju ekološkog ograničenja brzine od 100 km/h i prelazak na 130 km/h piše u ponedjeljak i austrijski dnevni list “Kronen Zeitung”.

“Ukidanjem ograničenja rasterećujemo na tisuće putnika koji svaki dan putuju na posao na dijelu dionica autocesta A2 i A9. Dugogodišnja mjerenja kvalitete zraka pokazala su da se postojeći limiti uglavnom mogu zadovoljiti, a stanje se konstantno popravlja zahvaljujući tehničkom razvoju vozila”, rekao je za “Krone” Mario Kunasek, zemaljski poglavar pokrajine Štajerske iz krajnje desne Slobodarske stranke (FPÖ).

“Kronen Zeitung” ističe da je nova Uredba već finalizirana i da će je u utorak, 15. travnja, u ime pokrajinskog poglavara Štajerske Kunaseka, potpisati njegov stranački kolega, vijećnik za okoliš u štajerskoj pokrajinskoj vladi Hannes Amesbauer (kao “akt neizravne Savezne uprave”).

“Potpisom uredbe znak IG-L bit će uklonjen. To znači da će štajerski putnici koji putuju svaki dan na autocestama oko Graza, kao i svi ostali vozači ponovno moći voziti dozvoljenom brzinom od 130 km/h, osim ako iz drugih razloga nisu propisane niže brzine”, istakao je Amesbauer.

Ova informacija o ukidanju ekološkog ograničenja brzine od 100 km/h u Štajerskoj, važna je i Hrvatima, kao i svim ostalim putnicima koji putuju u ili kroz Austriju navedenim autocestama. Pa tako i onima koji iz Hrvatske preko Slovenije i austrijskog graničnog prijelaza Spielfeld putuju autocestom A2 u smjeru Graza i Beča i obrnuto, ali i u smjeru Klagenfurta i austrijsko-talijanske granice i obrnuto. Kao i u austrijsko susjedstvo, Mađarsku, Slovačku, Češku, Italiju ….

Kroz Štajersku prolazi i tranzitna “žila kucavica” autocesta A9, poznata kao Pyhrn autocesta. Ona također od Spielfelda preko Graza povezuje pokrajinu Štajersku s pokrajinom Gornjom Austrijom i prolazi kroz Alpe. Njome u oba smjera također putuju brojni Hrvati s zapadnog dijela Austrije i Njemačke kada putuju u Hrvatsku, ili se iz nje vraćaju, kao što će to biti za dolazeći Uskrs.

Austrijski “Krone” piše da dok se vozači automobila koji se dnevno na posao voze autocestama oko Graza već unaprijed vesele skorom skidanju oznake za ekološko ograničenje brzine “IG-L” koja je često zbunjivala turiste u prolazu, austrijska oporbena stranka Zeleni te aktivisti i stručnjaci za zaštitu klime i okoliša su ogorčeni i oštro kritiziraju pokrajinski politički vrh Štajerske. Uz poruku, kako je tim potezom ne samo “okončao” zaštitu klime nego i zdravstvenu mjeru za stanovnike ove austrijske pokrajine.

Među kritičarima je i Austrijski prometni klub (VCÖ), koji upozorava da veća brzina kretanja znači i “veću potrošnju goriva, veću prometnu buku za okolno stanovništvo, više štetnih zagađivača, povećanu emisiju CO₂, te povećan rizik od prometnih nesreća zbog znatno dužeg zaustavnog puta”.

Dosad je na snazi bio Zakon o kontroli onečišćenja zraka, i ograničenje od 100 km/h odnosilo se je samo na motore s unutarnjim sagorijevanjem. Električni automobili i vozila na vodik nisu se morali pridržavati tog ograničenja brzine i dozvoljeno im je bilo da voze 130 km/h.

Ali to od „Velikog petka“, odnosno 18. travnja, više neće biti slučaj na štajerskim autocestama, navode austrijski mediji. Uz napomenu lista “Krone”, kako je najavljeno da će od srpnja na posebno frekventnim dionicama autocesta A2 i A9, biti postavljene nove Stanice za mjerenje “fine prašine”. I da će se mjeriti, najmanje godinu dana. Potom slijedi evaluacija podataka.

Studenti beogradskog i novosadskog sveučilišta organizirali su u ponedjeljak navečer blokade Radio-televizije Srbije i Radio-televizije Vojvodine, nezadovoljni izvještavanjem dvaju javnih servisa o studentskim prosvjedima i društveno-političkoj krizi u zemlji, istodobno najavivši prosvjede “do daljeg”.

Beogradski i novosadski studenti koordinirali su akcije blokada RTS, RTV na novosadskom Mišeluku i studija RTS u beogradskom naselju Košutnjak, što je RTS nazvao “protuzakonitom blokadom”.

Naslovna vijest na portalu RTS je da studenti u blokadi “nezakonito blokiraju” zgrade RTS-a u Beogradu i zgradu RTV u Novom Sadu.

U vijesti o blokadi RTS navodi da su uoči okupljanja studenti u blokadi beogradskih fakulteta na svom Instagramu objavili: “Javni medijski servis radi protiv svih nas”.

“Studenti u blokadi okupili su se večeras ispred oba javna medijska servisa. U prosvjednoj šetnji stigli su do RTV-a i blokirali ulaze u zgradu. Novosadski studenti najavili su blokadu od 24 sata. Ispred RTS-a u Takovskoj ulici i u Košutnjaku beogradski studenti zahtijevaju da se raspiše natječaj za članove vijeća Regulatornog tijela za elektronske medije (REM)”.

Direktor RTV-a Goran Karadžić objavio je priopćenje u kojem je naveo da su zaposleni u RTV-a “oteti”, a studentsku akciju nazvao je “terorizmom”.

Prosvjedi i blokade protječu bez incidenata.

Studentski pokret nastao je na valu prosvjeda potaknutim pogibijom 16 ljudi u padu nadstrešnice na novosadskom željezničkom kolodvoru 1. studenog prošle godine, a od vlasti traže kaznenu i političku odgovornost za tu tragediju i zahtijevaju borbu protiv korupcije i nepristrano djelovanje institucija bez političkog pritiska i utjecaja.

U tijeku je i biciklistička “Tura do Strasbourga” čiji je cilj ukazati čelnicima Europske unije na stanje u zemlji suočenoj s višemjesečnom društvenom i političkom krizom. Dolazak studenata-biciklista u Strasbourg očekuje se u utorak tijekom popodneva.

Tijekom pripreme i zagrijavanja glasa za večernji nastup u sklopu korizmene duhovne obnove u Županji, Stijepo Gleđ Markos spontano je snimio posebnu, intimnu obradu pjesme „Ako ne znaš šta je bilo“ Marka Perkovića Thompsona, prenosi Fenix-magazin.

Kako kaže Stijepo Gleđ Markos, pjesma je snimljena jednostavno, mobitelom, ali s dubokim emotivnim izrazom i psalamskim pristupom.

– Izvedba je u kratkom roku privukla velik broj pregleda i reakcija na društvenim mrežama, rekao je Stijepo.

Ovaj glazbeni trenutak nastao je usred višednevne duhovne obnove u Župi Mučeništva sv. Ivana Krstitelja u Županji, koju je od 11. do 13. travnja predvodio fra Ante Vučković, uz glazbenu animaciju Stijepa Gleđa Markosa.

Njih dvojica već godinama surađuju i prijatelji su, a njihova sinergija još je jednom dotaknula srca okupljenih.

Fra Ante i Stijepo su posjetili i spomen-obilježje Ovčara te Vukovar, čime su cijelom događaju dali snažan domoljubni ton.

Glazbeni trenutak koji je obilježio večer i izazvao pozornost javnosti na društvenim mrežama možete poslušati na sljedećem linku:

Trumpova administracija je saopćila da zamrzava više od dvije milijarde dolara federalnih fondova za Univerzitet Harvard, nekoliko sati nakon što je elitni koledž odbio listu zahtjeva Bijele kuće.

Današnje saopćenje Harvarda jača zabrinjavajući način razmišljanja o pravima koji je endemski na najprestižnijim univerzitetima i koledžima naše zemlje”, navodi se u saopštenju Ministarstva obrazovanja.

Bijela kuća je prošle sedmice poslala Harvardu listu zahtjeva za koje je rekla da su osmišljeni za borbu protiv antisemitizma u kampusu. One su uključivale promjene u upravljanju, praksi zapošljavanja i procedurama prijema.

Harvard je u ponedjeljak odbacio zahtjeve i rekao da Bijela kuća pokušava “kontrolisati” svoju zajednicu.

To je prvi veliki američki univerzitet koji se usprotivio pritisku Trumpove administracije da promijeni svoju politiku. Opsežne promjene koje je zahtijevala Bijela kuća bi transformisale rad Harvarda i prepustile veliki dio kontrole vladi.

Predsjednik Trump optužio je vodeće univerzitete da nisu zaštitili jevrejske studente kada su kampuse koledža širom zemlje uzdrmali protesti protiv rata u Gazi i podrške SAD-a Izraelu prošle godine.

U pismu zajednici Harvarda u ponedjeljak, njen predsjednik Alan Garber rekao je da je Bijela kuća u petak poslala “ažuriranu i proširenu listu zahtjeva” uz upozorenje da se univerzitet “mora pridržavati” kako bi održao “finansijski odnos s vladom.”

“Preko našeg pravnog savjetnika obavijestili smo upravu da nećemo prihvatiti njihov predloženi sporazum. Univerzitet se neće odreći svoje nezavisnosti niti odreći svojih ustavnih prava”, napisao je.

Garber je dodao da univerzitet nije “olako shvatio” svoju obavezu da se bori protiv antisemitizma, ali je rekao da vlada preteruje.

“Iako su neki od zahtjeva koje je iznijela vlada usmjereni na borbu protiv antisemitizma, većina predstavlja direktnu vladinu regulaciju ‘intelektualnih uslova’ na Harvardu”, rekao je.

Ubrzo nakon što je njegovo pismo poslano, odjel za obrazovanje rekao je da odmah zamrzava 2,2 milijarde dolara grantova i 60 miliona dolara ugovora s Harvardom.

“Uznemiravanje jevrejskih studenata je nepodnošljivo. Vrijeme je da elitni univerziteti ozbiljno shvate problem i obavežu se na značajne promjene ako žele i dalje primati podršku poreskih obveznika”, navodi se u saopštenju.Bijela kuća je u svom pismu u petak navela da Harvard “proteklih godina nije uspio ispuniti ni uvjete intelektualnih i građanskih prava koji opravdavaju federalna ulaganja”.

Pismo je uključivalo 10 kategorija za predložene promjene za koje je Bijela kuća rekla da su potrebne kako bi Harvard održao svoj “finansijski odnos sa saveznom vladom”.

Neke od promjena uključivale su: prijavljivanje studenata saveznoj vladi koji su “neprijateljski” prema američkim vrijednostima; osiguravanje da svaki akademski odjel ima “različit pogled”; i angažovanje spoljne strane koju je odobrila vlada za reviziju programa i odeljenja “koji najviše podstiču antisemitsko uznemiravanje”.

U pismu se univerzitetu nalaže da preduzme disciplinske mjere za “prekršaje” koji su se desili tokom protesta u kampusu u posljednje dvije godine. Takođe zahtijeva okončanje univerzitetske politike i programa raznolikosti, jednakosti i inkluzije.

Otkako je preuzeo dužnost, Trump vršio je pritisak na univerzitete da se pozabave antisemitizmom i okončaju praksu različitosti.

U decembru 2023., predsjednici vodećih američkih univerziteta ispitani su na napetom saslušanju u Kongresu u kojem su optuženi da nisu zaštitili jevrejske studente nakon izbijanja rata između Izraela i Hamasa dva mjeseca ranije.

Claudine Gay, koja je tada bila predsjednica Harvarda, kasnije se izvinila nakon što je na saslušanju rekla da su pozivi na ubijanje Jevreja odvratni, ali će zavisiti od konteksta da li će takvi komentari predstavljati kršenje Harvardovog kodeksa ponašanja.

U martu je Trumpova administracija rekla da razmatra otprilike 256 miliona dolara saveznih ugovora i grantova na Harvardu, te dodatnih 8,7 milijardi dolara u višegodišnjim obavezama.

Profesori sa Harvarda podnijeli su tužbu kao odgovor, navodeći da vlada nezakonito napada slobodu govora i akademske slobode.

Bijela kuća je prethodno izvukla 400 miliona dolara federalnog finansiranja sa Univerziteta Kolumbija i optužila ga da se nije borila protiv antisemitizma i zaštitila jevrejske studente u svom kampusu.

Kada je povučeno 400 miliona dolara, ministarka obrazovanja Linda McMahon rekla je: “Univerziteti moraju poštovati sve savezne antidiskriminatorne zakone ako žele dobiti federalna sredstva”.

POPODNEVNI izlet obitelji španjolskih turista iznad maglovite obale Manhattana pretvorio se u tragediju, kada se helikopter u kojem su se nalazili srušio u rijeku kod obale New Jerseyja, pri čemu je poginula cijela obitelj i pilot.

Svemu su svjedočili prolaznici koji su vidjeli kako helikopter pada iz zraka i udarajući o vodu okreće se naopako, dok su dijelovi letjelice padali u rijeku.

Poginuo direktor Siemensa

Gradonačelnik New Yorka Eric Adams rekao je da je obitelj bila iz Španjolske. Agustín Escobar, njegova supruga Merce Camprubí Montal i njihova djeca stara 4, 5 i 11 godina, identificirani su kao žrtve nesreće, zajedno s 36-godišnjim pilotom, potvrdili su policijski izvori za ABC News. Agustín Escobar bio je direktor Siemensa.

Kako je izjavila povjerenica njujorške policije Jessica Tisch, hitna služba zaprimila je poziv u 15:17 – prijavljen je pad helikoptera u rijeku Hudson blizu Pier A Parka u Hobokenu, uz obalu New Jerseyja. Po dolasku, policija je iz vode izvukla četiri osobe, a vatrogasci još dvije.

Četvero ljudi proglašeno je mrtvima na mjestu nesreće, a dvoje je prevezeno u bolnicu, rekla je Tisch. Gradonačelnik Jersey Cityja Steven Fulop izjavio je da je u bolnicu prevezeno dvoje djece, međutim liječnici ih nisu uspjeli spasiti te su i oni proglašeni mrtvima.

Njemačka će prepoloviti broj useljenika koji u sklopu tzv. Pravila za zapadni Balkan u svrhu zaposlenja od 2016. useljavaju u Njemačku, stoji u koalicijskom ugovoru nove demokršćansko-socijaldemokratske vlade.

“Redovnu migraciju u Njemačku u okviru takozvanog Pravila za zapadni Balkan ograničit ćemo na 25.000 osoba godišnje”, stoji u koalicijskom sporazumu koji su Unija CDU/CSU i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) u četvrtak predstavile u Berlinu.

Pravilo koje zaposlenima sa zapadnog Balkana omogućuje useljavanje u svrhu rada je uvedeno početkom 2016. nakon što su zemlje te regije proglašene sigurnim zemljama čime je praktički isključeno stjecanje prava na azil u Njemačkoj za građane tih zemalja.

Ovim pravilom se htjelo onim osobama koje u Njemačkoj pronađu zaposlenje omogućiti da regularnim putem usele u Njemačku.

Za razliku od ostalih pravila za radne useljenike koji ne dolaze iz neke od zemalja Europske unije, za useljavanje po Pravilu o zapadnom Balkanu nije potrebna kvalifikacija nego isključivo radni ugovor s poslodavcem u Njemačkoj.

Posljednja socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada je prije nepunih godinu dana udvostručila kvotu u sklopu ovog pravila na 50.000 radnih dozvola godišnje.

Krajem prošle godine na temelju useljavanja u sklopu Pravila o zapadnom Balkanu u Njemačkoj je bilo prijavljeno 79.500 osoba. Najveći broj dolazi s Kosova iza kojeg slijede državljani Bosne i Hercegovine.

Građani šest zemalja zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija) legalno u Njemačku mogu useliti i preko drugih programa o useljavanju kvalificirane radne snage.

Najveći problem prilikom izdavanja radnih viza predstavljali su ograničeni kapaciteti njemačkih konzularnih predstavništava gdje se na termin u početnoj fazi čekalo i više od godinu dana.

Na Wall Streetu je u srijedu S&P 500 indeks skočio 9,5 posto, što je njegov najveći dnevni skok u posljednjih 17 godina, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump odgodio primjenu dodatnih, recipročnih carina za sve zemlje, osim za Kinu.

Dow Jones indeks porastao je 7,87 posto, na 40.608 bodova, dok je S&P 500 skočio 9,52 posto, na 5.456 bodova, a Nasdaq indeks 12,16 posto, na 17.124 boda.

Za S&P 500 to je najveći dnevni skok od globalne financijske krize 2008. godine i treći najveći od Drugog svjetskog rata. Za Nasdaq je, pak, to najveći skok od ‘dotcom’ krize 2001. i drugi po veličini u povijesti.

Odgođene recipročne carine

Jučerašnje trgovanje počelo je oprezno, uz blagi rast indeksa, a njihov snažan skok uslijedio je u poslijepodnevnim satima, nakon što je Trump na društvenim mrežama objavio da će privremeno, na 90 dana, odgoditi primjenu recipročnih carina svim zemljama, osim Kini, kojoj će dodatno povećati carine na ukupno 125 posto.

Ministar financija Scott Bessent pojasnio je kasnije na konferenciji za medije da će recipročne carine biti odgođene, a da će se osnovna, 10 postotna carina plaćati na uvoz gotovo sve robe u SAD.

Odgoda se neće primjenjivati na ranije uvedene sektorske carine na automobile, čelik i aluminij, kao ni na 25-postotne carine za Kanadu i Meksiko, a u idućim mjesecima Washington će pregovarati s trgovinskim partnerima o novim uvjetima međusobnog trgovanja.

Povećanje carina na uvoz kineske robe na ukupno 125 posto odgovor je, poručio je Trump, na kinesko povećanje carina na uvoz američke robe na 84 posto, što na snagu stupa 10. travnja.

Odgoda recipročnih carina u manje od 24 sata od kada su uvedene uslijedila je nakon najvećeg četverodnevnog pada cijena dionica od koronakrize, pri čemu je S&P 500 indeks potonuo 12 posto.

Jučerašnjim skokom indeksi su nadoknadili veći dio tih gubitaka.

Korak naprijed, no ostaje neizvjesnost

„Ovo je ključni trenutak koji smo čekali. Prva reakcija tržišta bila je izuzetno pozitivna jer ulagači ovo smatraju korakom naprijed prema pojašnjavanju situacije. No, ostaje nesigurnost oko toga što će se događati u idućih 90 dana, a ulagači će se morati nositi s tom neizvjesnošću”, kaže Gina Bolvin, predsjednica u tvrtki Bolvin Wealth Management Group.

Nakon Trumpove odgode carina, analitičari Goldman Sachsa povukli su svoju nedavnu procjenu o riziku od recesije i poručili da u ovoj godini očekuju rast američkog gospodarstva.

Kevin Gordon, strateg u Charles Schwabu, kazao je, pak, da ovaj skok cijena nakon prethodnog oštrog pada ima smisla, ali da u ovakvim uvjetima nitko u ništa ne može biti siguran.

„Morat ćemo pričekati kako bismo vidjeli kakva je konačna politika, no nažalost politika se mijenja gotovo svakodnevno. Pitanje je hoće li kompanije u ovakvom okruženju moći donositi odluke o investicijama i zapošljavanju”, kaže Gordon.

VIX indeks ‘straha’ oštro pao

U svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer porasle, a među najvećim je dobitnicima bio tehnološki sektor s rastom za više od 14 posto. Pritom su cijene dionica tehnoloških divova Applea, Nvidie i Tesle, koje su prethodnih dana oštro pale, skočile između 15 i 22 posto.

Zahvaljujući odgodi carina, VIX indeks ‘straha’, koji se prethodnih dana kretao na najvišim razinama od 2020. godine i koronakrize, jučer je oštro pao s 58 na 33 boda. To znači da ulagači manje osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.

A na europskim su burzama, koje su zatvorene prije Trumpove objave, cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 2,92 posto, na 7.679 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,00 posto, na 19.670 bodova, a pariški CAC 3,34 posto, na 6.863 boda.

Azijske burze prate snažan skok Wall Streeta

Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica snažno porasle, kao i jučer na Wall Streetu, jer je ulagače ohrabrila odluka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o odgodi primjene dodatnih, recipročnih carina.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 6,30 sati u plusu više od 4 posto.

Pritom je japanski Nikkei indeks skočio više od 8 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,9 i 5,4 posto.

Tako azijske burze prate jučerašnji snažni skok Wall Streeta, gdje je Dow Jones indeks porastao 7,9 posto, dok je S&P 500 skočio 9,5, a Nasdaq indeks 12,2 posto.

Unatoč carinama, kineske burze porasle

Povećanje carina na uvoz kineske robe na ukupno 125 posto odgovor je, poručio je Trump, na kinesko povećanje carina na uvoz američke robe na 84 posto.

„Odgoda carina iznenadila je ulagače, na što ukazuje snažan rast cijena dionica. Očito je sklonost prema rizičnijim investicijama ojačala nakon Trumpove objave. No, s obzirom na carine koje ostaju na snazi, to je i dalje dramatično povećanje efektivne carinske stope u SAD-u na gotovo 20 posto”, kaže Jeff Schulze, strateg u tvrtki ClearBridge Investments.

Dolar ojačao, cijene nafte pale

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 102,70 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 102,20 bodova.

Pritom je tečaj američke prema japanskoj valuti skliznuo 0,6 posto, na 146,80 jena.

No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0985 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1045 dolara.

Cijene su nafte, pak, izgubile dio jučerašnjih dobitaka. Cijena barela na londonskom tržištu pala je jutros 1,36 posto, na 64,60 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,15 posto, na 61,60 dolara.

Trump je rekao da je “odobrio pauzu od 90 dana i znatno sniženu recipročnu carinu tokom tog razdoblja, od 10 posto, koja također stupa na snagu odmah”.

Nije odmah bilo jasno na koje će se zemlje pauza odnositi. CNN se obratio Bijeloj kući za dodatna pojašnjenja.

U istoj poruci Trump je rekao da podiže američke carine na Kinu dok radi na tome da dovede Peking za pregovarački stol.

“Na temelju nedostatka poštovanja koje je Kina pokazala prema svjetskim tržištima, ovime podižem carine koju Kini naplaćuju Sjedinjene Američke Države na 125%, koja stupa na snagu odmah. U nekom trenutku, nadamo se u bliskoj budućnosti, Kina će shvatiti da dani otimanja SAD-a i drugih zemalja više nisu održivi niti prihvatljivi”, napisao je Trump.

Kina je povećala carine na robu koju uvozi iz Amerike na 84 posto u novoj rundi trgovinskog rata. Ova reakcija odgovor je na činjenicu da je Donald Trump, predsjednik SAD-a, povećao carine na kinesku robu koja se uvozi u Ameriku.