Flutter generira 78% prihoda u SAD-u, Australiji, Britaniji i Irskoj, a Maxbet, osim u Srbiji, posluje u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji

Najveća svjetska internetska kladionica Flutter preuzela je MaxBet, jednu od vodećih kompanija za klađenje i igre na sreću iz Srbije.

Flutter je kupio početnih 51% udjela u srbijanskom sportskom kladioničaru MaxBet za 141 milijun eura (148,95 milijuna dolara). To je dio plana tvrtke za širenje na Balkanu.

Vrijedno tržište

Ova sinergija doprinijet će novim uspjesima i revolucionarni razvoj tvrtke, naveli su iz MaxBeta.

MaxBet ima preko 4.400 igraonica na više od 400 lokacija na tržištima Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije
Flutter, najveća svjetska internetska kladionica, istaknula je da je srpsko kladioničarsko tržište vrijedno 700 milijuna eura atraktivno zbog relativno niske online penetracije od oko 35 posto i očekivanog godišnjeg online rasta do 2025. od približno 15 posto.

MaxBet, koji je u godini do lipnja ostvario pro forma potpuno regulirane prihode od 145 milijuna eura, od čega 44% online, također je prisutan u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.

“Vjerujemo da je MaxBet izvrsna prilika za ponavljanje uspjeha koji smo postigli na tržištima kao što su Gruzija, Indija i Italija”, rekao je izvršni direktor Fluttera Peter Jackson u izjavi, navodeći slične akvizicije na tim tržištima. Flutter, koji generira 78% svojih prihoda iz svojih glavnih odjela u SAD-u, Australiji, Velikoj Britaniji i Irskoj, posluje u više od 100 zemalja diljem svijeta.

Regionalni igrač

Finalizacija ovog sporazuma, koji je MaxBet sklopio uz savjetodavnu podršku Oakvale Capital LLP i Schoenherr, označava početak uzbudljivog puta prema daljnjem razvoju i prosperitetu tvrtke za MaxBet. Ovaj važan korak dokaz je apsolutne predanosti MaxBeta pružanju najboljeg mogućeg korisničkog iskustva igračima, a sada će zajedno s tvrtkom Flutter igru ​​podići na još višu razinu.

MaxBet je jedna od vodećih kompanija za klađenje i igre na sreću u Srbiji i jugoistočnoj Europi. Sa preko 4.400 igraonica na više od 400 lokacija na tržištima Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije i sa više od 3.000 zaposlenih.

Poslovni dnevnik / Manager.ba

Priča o prvoj registriranoj farmi magaraca počela je prije 12 godina. Tada dvadesetdvogodišnji student Poljoprivrednog fakulteta, Alen Jusupović osmislio je biznis plan i osvojio nagradu od četiri tisuće dolara. Bilo je to dovoljno da ova porodica započne svoj san.

”Magarci su bili pred izumiranjem, populacija je, ja mislim bila manja od tisuću, država je stala iza poljoprivrednika, stočara, dala je određene poticaje za uzgoj magaraca. Međutim nisu dali rješenje što dalje kad vi uzgajate magarce. Mi smo iskoristili taj pogodan trenutak, napravili biznis od toga. Ispod ovog parčeta neba ja sam izgradio svoj američki san i živim svoj san. Ovo je moja i Amerika, i zapad i istok. Mogu otići turistički, obrazovno, ali opet ću se vratiti ovdje u svoje mjesto i ovdje pokretati biznise, jer to volim. ” navodi Alen.

San obitelji Jusupović počeo se ostvarivati kada je kupljen prvi magarac. Danas ih je u Petkoviću skoro 80 i svi su čipirani i zavedeni u matičnim knjigama Federalnog zavoda za poljoprivredu. Na taj način, magarcu se prati porijeklo, navodi Alen i dodaje:

”Nakon nekoliko generacija, otprilike pet, mi možemo utvrditi pedigre, i možemo pratiti njihove karakteristike, širinu, visinu, obim cjevanice, visinu grebena, boju i da vidimo kakve kvalitete sa generacije na generaciju ti magarci prenose.”

Magarci najsličniji ljudima – ne postoje dva ista magarca
Svakodnevna briga o ovim životinjama stvorila je jaku povezanost, navodi Alen. Svaki magarac traži mnogo pažnje, posvećenosti i ljubavi i karakteristično za sve jeste da su željni druženja:

”Znam se često našaliti da oni nas ljude ne gledaju kao ljude nego kao magarce, toliko su se srodili s nama. Imaju svoj neki socijalni život gdje svako ima svoje mjesto, imaju neki hijerarhiju. Dosta su brižni roditelji, ako se magarica oždrijebi, ne možete tek tako doći do ždrebeta, konstantno traži da ga zaštiti.”

Jusupović ističe da ne postoje dva identična magarca:

”Svi imaju svoj karakter. Ne možete naći dva ista magarca ni fizički, po izgledu, niti dva ista magarca po karakteru. Ja kažem, ponajviše liče ljudima.”

Magareće mlijeko odavno je prepoznato kao jedno od najkvalitetnijih, najsličnije je majčinom mlijeku. Koristi se kod jačanja imuniteta, prevencije plućnih bolesti, astme, bronhitisa, upale pluća, a mogu ga koristiti i tek rođene bebe. Zbog toga i jeste jedno od najskupljih. Jedan litar košta oko 150 KM.

Ipak, do magarećeg mlijeka jako je teško doći, kaže Alen. Ponekad se skuplja kap po kap. U ovoj porodici u kojoj svako ima svoju ulogu, Alenova majka zadužena je za mužu.

”Litra mlijeka, četiri magarca treba da pomuzem da bih dobila litar mlijeka. One su plemenite životinje. Vjerujte vi da imamo jednu magaricu, ja kad muzem, ona dođe i stavi svoju glavu na moje rame. Mene rame zaboli od te težine, ali toliko su umiljate.” priča Sakiba Jusupović.

Direktorica firme Ovnak iz Viteza i predsjednica udruge Poslodavaca Vitez Katarina Kafadar danas je u Livnu imala čast zajedno sa gdinom Matom Rimcem sudjelovati na panelu “Izazovi i ulaganja u Lokalnoj zajednici”.

Konferenciju je organizirao Linnovate Business park, a svoja iskustva podijelili su brojni mladi ljudi, koji su svoje ideje i snove, uz pomoć fondacije Linnovate pretvorili u uspješan biznis.

Nažalost, pogonima Preventa, Alme Rasa i drugih proizvođača tekstila u nekoliko gradova i općina u BiH pridružila se i Globus-konfekcija d. d. iz Kiseljaka, koja je također nedavno ugasila proizvodnju. Tu nam je informaciju potvrdila direktorica Michaela Puljić, poduzetnica koja je na čelu Globus-konfekcije Kiseljak posljednjih 20 godina, piše Večernji list.

“Istina je da smo zaustavili proizvodnju. Na to su nas primorala kretanja na globalnom tržištu, ali i potezi našeg partnera iz Njemačke koji nam je od svibnja obustavio sva plaćanja. Vjerujte da mi je sve to jako teško palo, kao i radnicama, ali u ovom trenutku ne vidim drugog rješenja osim zatvoriti pogon. Posljednjih mjeseci pokušavala sam pronaći nove partnere, ali to je, kada je u pitanju BiH, jako teško jer ulagači traže sigurnost i između zemalja članica Europske unije i onih koje to nisu biraju ulagati u prostor EU-a, gdje im je sve znatno lakše, nema carina, a i sigurnost je puno veća”, kazala je Michaela Puljić, poduzetnica koja je na čelu Globus-konfekcije Kiseljak posljednjih 20 godina.

Navela je kako će radnice dobiti otpremninu u skladu sa Zakonom o radu FBiH.

“Kako bih ispoštovala radnike i njihova prava po pitanju otpremnine, pokrenut je postupak prodaje nekretnine poduzeća. Nikad u ovih 20 godina nije im kasnila plaća. Žao mi je, kao i njima, što sam prisiljena zatvoriti pogon, ali vjerujte sve sam pokušala da se to ne dogodi”, dodala je.

Uz dugogodišnju tradiciju proizvodnje, Globus-konfekcija d. d. mnogima će ostati u sjećanju po kvaliteti proizvoda. No, kvaliteta očito više nije dovoljna, tržište je prema industriji tekstila nemilosrdno.

Cijenu, nažalost, uvijek plaćaju oni najslabiji, posebno oni kojima do mirovine ostaje još nekoliko godina te će im biti teže doći do novog zaposlenja. Za Kiseljak zatvaranje Globus-konfekcije d. d. ima dodatnu težinu jer je većina radnica iz ovog mjesta.

U prvom tromjesečju industrija kože i obuće u regionu zabilježila je pad proizvodnje , a porudžbine stranih kupaca smanjene su za 30 do 40 posto u odnosu na period prije krize.

Dio ove statistike je i kompanija “Kavat” iz Novog Travnika koja je izgubila ključnog kupca koji je održavao proizvodnju sa 8o posto direktne proizvodnje ove kompanije. Sve ovo dovelo je do toga da će Kavat napustiti 80 radnika, prema kojima će biti regulirane i zakonom ispoštovane sve propisane obveze, piše Drukciji.ba.

Sa Zavodom za zapošljavanje SBK /KSB napravljen je i plan zbrinjavanja radnika, a u cilju da se postojeće stanje, koliko je to moguće, bar malo ublaži. Svim radnicima Kavata bit će isplaćena zakonski obračunata otpremnina , rečeno je iz uprave ove kompanije.

Svjesni novonastale situacije , iz uprave Kavata naglasili su da traže načine i modalitete kojima bi se vratili ključni kupci, a sa njima što prije i radnici , njih 80 koji su dobili svoje otpremnine.

Travničanin Gabrijel Čabro je 2013. godine trbuhom za kruhom otputovao u Njemačku sa jednom torbom u rukama i željom za boljim životom, a 10 godina poslije u domovinu se vraća kao vlasnik nekoliko firmi u Hamburgu.

Gabrijel je autobusom otišao u Njemačku, a u rodni grad se vratio sa skupocjenim automobilom. Vrijednim i predanim radom ostvario je svoj san.

– Meni nije bila potrebna Amerika da ostvarim svoje snove. Ja sam to postigao u Njemačkoj. Naravno, ništa nije došlo preko noći. U Njemačku sam, kao i hiljade drugih Bosanaca i Hercegovaca, otišao u potrazi za boljim životom. Prvih mjeseci i godina nije bilo nimalo lako… Posebno kada sam tek došao. Nova zemlja, kultura, ljudi… Učiš jezik – govori Čabro.

Život u Njemačkoj počeo je kao pomoćni radnik na građevini u firmi kod prijatelja.

– To je izuzetno težak i naporan posao. Paralelno sa ovim poslom sam se usavršavao i školovao. Moje ruke i leđa najbolje znaju šta sam sve radio i koliko sam tereta podnio. Poslije nekog vremena sam napustio prijateljevu firmu i odlučio da pokrenem svoju građevinsku firmu. Sve je za mene bilo potpuno novo, ali sam učio korak po korak. Počeo sam sa tri radnika, a i dalje sam radio sve vrste poslova. Onda sam imao 5,10, 20, 50 radnika. Sada sam došao na više od 200. Naravno, bilo je i uspona i padova. Nije lako naći posao i obezbijediti redovne plate za više od 200 ljudi. Još uvijek se osjećaju posljedice velikih poremećaja na tržištu u cijelom svijetu – nastavlja uspješni Bosanac sa adresom u Hamburgu.

Tridesetdvogodišnji Travničanin pomagao je našim ljudima da dođu raditi u Njemačku, ali u svojoj firmi trenutno nema zaposlenog nijednog Balkanca.

– Imam izuzetno loša iskustva sa našim ljudima. Nažalost, to je tako. Imam najviše radnika iz Poljske, Rumunije, Bugarske, Ukrajine, Rusije… Naši ljudi većinom sve hoće preko noći – konstatuje Čabro.

Pored građevinske ima još nekoliko firmi, a jedna od njih se bavi prodajom i iznajmljivanjem skupocjenih automobila.

– Automobili su moja velika ljubav. O njima sam maštao kao dječak i te snove sam ostvario – nastavlja Gabrijel.

U Travniku i okolini je poznat kao veliki humanitarac.

– Pomagao sam dosta ljudi na razne načine, ali to nekako čuvam za sebe. Imao sam nekoliko loših iskustava kada sam saznao da ljudi zloupotrebljavaju moju dobrotu. Jednoj osobi sam tako kupovao skupe tablete za terapiju, a onda sam saznao da ih je ona preprodavala. Naravno i dalje pomažem, ali sam dosta oprezniji i provjeravam ljude koji traže pomoć. Pokušavam da što više vremena provodim u BiH zbog majke i sestre, ali i prijatelja. Prije dvije godine mi je nakon teške bolesti preminuo otac i sada želim da što više vremena budem sa svojim najbližim. U Sarajevu se najčešće družim sa Sanelom Brajlovićem, najboljim frizerom Irfanom Tepićem i strongmanom Nedžminom Ambeškovićem. Oni su moj mali krug probranih prijatelja. Tu je i najpoznatiji ugostitelj na Balkanu, Sejo Brajlović, kojeg sam jednom prilikom iznenadio pečenim volom, što se i dan danas prepričava. To je bila Sejina velika želja da ispeče bika na parkingu ispred restorana na Ilidži. Kada sam to saznao od njegovog sina Sanela, organizirao sam sve ispred restorana. To je bilo čudo neviđeno – kroz smijeh kaže Čabro.

https://fb.watch/nmgoxIDXcs/?mibextid=Nif5oz

Gabrijel se druži sa brojnim estradnim zvijezdama. U svojoj garaži ima nekoliko luksuznih automobila koji su, uz tetovaže, njegov zaštitni znak. Zanimljivo je da je veoma aktivan na Instagramu, gdje ima 58.000 pratilaca.

– Imam šest tetovaža i svaka od njih ima posebno značenje za mene. Instagram mi je na neki način razbibriga. Mnogi su ljubomorni, ali se ne osvrćem na njih. Živim svoj život i ako nekom ne mogu pomoći, neću ni odmoći. Iako mnogo volim svoj Travnik, ljudi me više cijene u Sarajevu, Zenici, Bihaću – kaže na kraju Gabrijel koji je prijatelja Nedžmina Ambeškovića podržao u otvaranju buregdžinice u sarajevskom naselju Stup.

Centralna.ba

U Industrijsko-uslužnoj zoni Neobarje ovog tjedna su započeli radovi izgradnje proizvodno poslovnog objekta “Ruff Cycles Novi Travnik”. Projektant radova je Ledić Arhitektura d.o.o., izvođač GP Tecta d.o.o., a ulagač Ruff Cycles d.o.o.

Završetak radova planiran je za lipanj sljedeće godine, te bi nakon toga prvi električni bicikli ovog poduzeća s potpisom proizvodnje iz Novog Travnika trebali ugledati svjetlo dana. Tvrtka Ruff Cycles, iza koje stoji istoimeni gigant iz Njemačke, bavi se proizvodnjom električnih bicikala koja se trenutno obavlja u pogonima kompanije GS-TMT u Travniku.

Nedavno su dogovorili novi poslovni projekt s austrijskim gigantom vrijednosti 25 milijuna eura te su zajedno kreirali novi dizajn električnog bicikla kojeg planiraju proizvoditi. Tada je Biznis.info pisao da će Ruff Cycles uskoro širiti svoju proizvodnju, odnosno da će na lokalitetu Neobarja u Novom Travniku graditi pogon u koji će izmjestiti proizvodnju te nastaviti raditi punom parom.

Centralna Business Forum održan je 22. i 23. septembra u Vitezu. Cilj foruma je predstavljanje Bosne i Hercegovine kao investicijske destinacije. Glavne teme i predavači su bili iz oblasti IT sektora, energetike, te turizma.

Za tvrtke Katarina d.o.o. i Mebikon GmbH Ivan Jezeraškić je predstavio interaktivni zaslon ADVANTouch. U eri digitalne transformacije touch zasloni su postali neizostavan dio naših života kako u obrazovanju, tako i u poslovnoj komunikaciji. Ovakvi zasloni unapređuju i olakšavaju komunikacijske i obrazovne procese, no što čini ADVANTouch zaslone posebnim?

Inovativno, moderno, inkluzivno

„Radi se o inovativnom interaktivnom multitouch zaslonu koji na unikatan način transformira našu interakciju s tehnologijom“, kaže Jezeraškić.

Jedan od vodećih proizvoda tvrtke jeste ADVANTouch zaslon. ADVANTouch se ističe operativnim sustavom Android 11 koji nudi veliki broj aplikacija. Uz Panzerglass zaštitu osiguran je rad i trajnost uređaja, a sve to pokreče snažan procesor koji omogučava glatko i brzo iskustvo korisnika.

„Jednostavnost korištenja zaslona čini ga atraktivnim za upotrebu svim uzrastima. Zaslon planiramo prevesti i na bosanski, hrvatski i srpski jezik što bi ga učinilo još više pristupačnim za naše područje“, naveo je Jezeraškić.

Multitouch zaslon može sve što i računarski zaslon, ono što ga čini posebnim je mogućnost pomicanje predmeta i elemenata na zaslonu dodirom ruke. Moguće je izvršiti električno ili mehaničko podešavanje visine svih ADVANTouch zaslona. Ova opcija pomaže osobama sa poteškoćama što čini zaslon inkluzivnim za sve.„Softver ADVANToucha omogućava personalizaciju učenja i prezentovanja. Nastavnici mogu prilagoditi sadržaj i tempo u skladu sa sposobnostima svakog učenika, obezbeđujući individualizovanu podršku. Ovi uređaji omogućavaju veću prilagodljivost fontova, boja i zvuka, čime se olakšava učenje osobama sa različitim potrebama“, objasnio je Jezeraškić.

„Zanimljiv je i proizvod EQ Lift koji transformira zaslon u mobilno rješenje, koje se može lako prenositi i korsititi u različitim prostorijama. Osim mobilnosti, nudi i električno podesivu visinu i nagib ekrana, što omogućava dodatno prilagodljivost korisnicima“.

Zasloni su prenosivi i omogućavaju pristup informacijama iz bilo kojeg dijela svijeta. Ovo je od suštinskog značaja za poslovnu komunikaciju u globalnom okruženju. ADVANTouch zasloni omogućavaju bržu i efikasniju analizu podataka. Analitički softveri na zaslonu olakšavaju interpretaciju kompleksnih podataka i donošenje informisanih poslovnih odluka.

Konferencijske kamere, zvučnici i mikrofoni koji dižu kvalitet i funkcionalnost ureda, konferencijskih sala, učionica i sala za sastanke su isto u ponudi Mebikona. Ovi proizvodi stvaraju kvalitetnu radnu atmosferu, dižu kvalitet komunikacije i poslovnu okolinu čine produktivnom i modernom.

Što je Mebikon GmbH?

Mebikon već dugi niz godina proizvodi visokokvalitetnu prezentacijsku tehnologiju koja prati trendove, ali i postavlja standarde kvaliteta i pouzdanosti. Tehnologija koju tvrtka stvara koristi se u obrazovne, konferencijske i poslovne namjene.

„Tvrtku ističe obnovljivo poslovanje jer su njihovi proizvodi ekološki prihvatljivi, korištenjem ove tehnologije ne stvara se kancelarijski otpad – proizvod je trajan“. O uspješnosti Mebikona svjedoči činjenica da su priznati od strane Njemačke gospodarske komore (Industrie- und Handelskammer) i da su zastupljeni širom Europe.Zašto Bosna i Hercegovina?

„Nastavna praksa u BiH razlikuje se od međunarodnih standarda, naš cilj je poboljšanje kvaliteta rada nastavnog procesa, a time i obrazovanje svih mladih u ovoj zemlji. Stvaranjem boljih obrazovnih uvjeta i razvijanje tehnologijskog obrazovanje su koraci koji prate standarde Europske unije. Ovi koraci su neophodni za ulazak BiH u EU“, objašnjava Jezeraškić.

„Tim sastavljen od vrhunskih stručnjaka koji u svakom trenutku mogu ponuditi pravo rješenje“, tako je opisao partnersku tvrtku Katarina d.o.o., sa sjedištem u Mostaru. Tvrtke dijele zajedničke ciljeve, fokus je u unaprijeđenju i digitalizaciji obrazovanja učenika i studenata na području Jugoistočne Europe.

„Njihov snažan bonitet i ozbiljnost osiguravaju stabilnost i kontinuitet u distribuciji ADVANTouch zaslona na tržištu BiH i regije Jugoistočne Europe.

Impresionirani smo profesionalnošću i angažiranošću tima Katarine d.o.o. Njihova sposobnost pružanja izvanredne podrške korisnicima i klijentima, kao i prilagodba naših rješenja specifičnim potrebama ovog tržišta bili su faktori koji su nas uvjerili u njihovu sposobnost da uspješno predstave naš proizvod“, zaključio je Jezeraškić.

Centralna.ba

U petak i subotu u organizaciji portala Centralna.ba i udruge PRONT uspješno je održan je 1. Centralna Business Forum.

Drugog dana Foruma održana je panel diskusija o Ženama lidericama Balkana , kao nositeljica pozotivnih promjena.

Posljednji panel bio je povezan za turizam, a vrhunsko predavanne imali su Marin Mamuza iz Continental Adventure Livno, te stručnjak za Google gdin Miroslav Varga, koji je prikazao kako Google može pomoci u razvoju turizma.

Panel diskusiju na temu Zelena ulaganja u turizam vodio je direktor TZ SBK Miroslav Matošević, a panelisti su su uz Mamuzu bili ministrica okoliša i turizma FBIH gđa Nasiha Pozder, direktor NP UNA gdin Amarildo Mulić, prof.sa sarajevskog Univerziteta gdin Jasmin Peštek, te Dragan Glavaš iz JU Agencija Jajce.

Slobodno možemo kazati da je prvi Centralna Business forum nadmašio očekivanja, a veliki doprinos dao je i prof dr. Dragan Primorac koji je dobio više minutni pljesak auditorija.

Sudionici Foruma su istaknuli važnost digitalne transformacije u poslovanju. Naglasak je stavljen na potrebu za prilagodbom tehnološkim promjenama kako bi se ostvarila konkurentska prednost.

Gospodarstvenici su istaknuli potrebu za inovacijama kako bi se suočili s intenzivnom konkurencijom na tržištu. Naglasak je bio na pronalaženju novih načina za pružanje vrijednosti kupcima i stvaranje diferencijacije od konkurentnih tvrtki.Održivost je postala središnja tema rasprave. Sudionici su istaknuli važnost poslovanja način koji ima pozitivan utjecaj na okoliš i društvo, te je od strateške važnosti za dugoročni uspjeh.

Sudionici su istaknuli potrebu za jačanjem globalne i regionalne suradnje kako bi se riješili brojni izazovi i ostvarili poslovni uspjeh na međunarodnom tržištu. Naglasak je stavljen na važnost partnerstva i razmjene znanja i resursa, jedni su od ključnih zaključaka Centralna Business Foruma.