Vatikan je za danas u najavio tiskovnu konferenciju na kojoj će objaviti odluku o Međugorju.

Kardinal Víctor Fernández, prefekt Dikasterija za nauk vjere, vodit će konferenciju za novinare o “duhovnom iskustvu” Međugorja, najavio je Vatikanski tiskovni ured.

Konferencija će se održati u 11:30, a Fernándezu će se pridružiti monsinjor Armando Matteo, tajnik Doktrinarnog odjela dikasterija, i Andrea Tornielli, ravnatelj Dikasterija za komunikaciju. Konferenciju će prenositi uživo na YouTube kanalu Vatican Newsa.

Iako nisu objavljeni nikakvi dodatni detalji, tiskovna konferencija održava se u okviru novih Normi ​​za postupanje u razlučivanju navodnih nadnaravnih pojava, koje je u svibnju objavio Dikasterij za nauk vjere. Od tada je Sveta Stolica izdala odluke o raznim navodnim marijanskim ukazanjima i pobožnostima.

Što misli papa?

Sam papa Franjo iznosio je oko Međugorja dvojake stavove.

On je u studenom 2013. izjavio da Gospa “nije šef pošte koji bi svaki dan slao poruke”, ne spominjući posebno Međugorje. No 2017. je kazao da “ljudi idu tamo i obraćaju se. Ljudi susreću Boga, mijenjaju svoje živote.” Od svibnja 2019. službeno je odobrio organizaciju hodočašća u Međugorje.

Raste broj poginulih i nestalih u katastrofalnim poplavama s kojima se bore u dijelovima srednje i istočne Europe. Prema posljednjim podacima, poginulo je 19 ljudi.

S izvanrednim stanjem i evakuacijom stanovništva suočava se Poljska, a najteže je u Ostravi – trećem po veličini češkom gradu koji je doslovno potopljen. Izlila se rijeka Odra, a posljednji stanovnici evakuirani su helikopterima.

Dok se situacija u Beču pomalo stabilizira, u dijelovima Austrije proglašeno je stanje katastrofe.

Istodobno, golemi vodeni val koji ide Dunavom stigao je u Slovačku, a za njega se pripremaju i u Mađarskoj, posebno Budimpešta, gdje je već na terenu i vojska.

Golemi vodeni val koji ide Dunavom stigao je u Slovačku, a za njega se pripremaju i u Mađarskoj, posebno Budimpešta, gdje je već na terenu i vojska. Budimpešta se tek priprema za najgore, Dunav je već potopio mjesta uz granicu sa Slovačkom. Premijer Viktor Orban obišao je granicu s Austrijom.

– Stojimo na obalama kanala Leitha, samo nekoliko metara od granice s Austrijom. Ovdje je najgora situacija s poplavama u našoj zemlji. Visina brane ne može zadržati svu vodu pa nam je rečeno da otvorimo privremenu akumulaciju. Da bismo to mogli morat ćemo otvoriti dio brane. Time ćemo spustiti vodostaj za 20-tak centimetara. Imamo i dodatne spremnike u koje možemo pustiti vodu. Nema razloga za brigu jer imamo iskusne profesionalce, poručio je Orban.

– Tijekom ljeta ovdje je bilo veoma vruće, 35 stupnjeva i nije padala kiša. Mislim da je sve ovo povezano s klimatskim promjenama jer sada kiši već četiri dana. Dolazi nam vodeni val iz Beča, zato imamo visoke razine vode, rekao je stanovnik Veneka u Mađarskoj Georg Berscanyi.

Profesionalna vatrogasna postrojba Beča registrirala je više od 1100 misija zbog ekstremne oluje u posljednjih nekoliko sati. U Penzingu (14. okrug) rijeka Beč se već mjestimično izlila iz korita. Kuće su morale biti evakuirane.

Kako kažu iz vatrogasne postrojbe, do nekih se objekata može doći samo čamcem. Stanovnike su morali skloniti na sigurno u ranim jutarnjim satima, javlja Kroativ.at.

Prema vatrogasnoj službi, situacija s poplavama u Donjoj Austriji “pojačala se” u subotu navečer. U donjem toku Kampa između akumulacije Ottenstein i Grafenwörtha očekuje se najgora poplava u zadnjih 100-godina.

Gradovi u donjem toku Kampa trebali bi se “pripremiti za najgore”, piše “ORF Niederösterreich”. Ne mogu se isključiti daljnje evakuacije stanovništva. Vrhovi vodostaja očekuju se tek u ponedjeljak navečer.

Matijas Regner (60), vlasnik njemačkog građevinskog preduzeća „Projektbau Matthias Regner GmbH“, ističe ključnu ulogu radnika iz Bosne i Hercegovine u uspjehu svog poslovanja. Sa 130 zaposlenih, 70 njih dolazi iz BiH, što čini značajan dio njegovog tima.

„Bez radnika iz Bosne i Hercegovine ne bih mogao da prihvatim ni polovinu poslova koje trenutno obavljamo“, priznaje Regner. Prvi radnici iz istočne Evrope zaposleni su prije sedam godina, a kasnije je potraga proširena na područje Zapadnog Balkana.

Regner naglašava: „Oni su nevjerojatno motivisani i vrijedni. Više od polovine mog tima dolazi iz BiH, a imaju iste plate i socijalne benefite kao njihovi njemački kolege. Svoj posao obavljaju profesionalno i sa velikim entuzijazmom.“

Prema njegovim riječima, radnici provode tri do četiri sedmice na gradilištu u Njemačkoj, nakon čega se vraćaju kući na sedmicu odmora. Ovaj aranžman se pokazao uspješnim za sve strane, uključujući i poslodavca i radnike.

„I dalje ćemo imati potrebu za novim radnicima. Trenutno tražim poslovođu koji tečno govori njemački i maternji jezik radnika iz BiH“, dodaje Regner.

On priznaje da je građevinski sektor težak i da mladi često bježe od tog posla, no ističe da je veoma isplativ i da bi trebao biti atraktivniji za mlade generacije.

Centralna.ba

Srednja Europa priprema se u četvrtak za najgore poplave zadnjih desetljeća zbog prolaska ciklona Borisa što će očekuje ovaj vikend.

Po češkim i poljskim meteorolozima, u nekim područjima njihovih zemalja moglo bi pasti do 400 litara kiše po metru četvornom u iduća četiri dana, a u Austriji i Slovačkoj oko 200 litara.

Kulturne manifestacije predviđene za ovaj vikend otkazane su u te četiri zemlje zbog najavljenog prolaska ciklona.

Retencije za prihvat vode, ponajprije u blizini brana, ispražnjene su kako bi mogle primiti toliku vodu.

U Poljskoj su oglašeni meteoalarmi za jug zemlje, prije svega gradove na Odri kao što su Wroclaw i Opole.

– Postoji realan rizik od lokalnih poplava u petak i nedjelju, upozorili su poljski meteorolozi.

U Wroclawu, koji ima 675.000 stanovnika, općina je osnovala krizni stožer.

Po češkom ministru okoliša Petru Hladiku, situacija u zemlji “mogla bi biti slična onoj 1997. i 2002.”

Porast vodostaja Dunava

Poplave 1997. pogodile su Moravsku, na istoku Češke. Poginulo je 50 ljudi i bilo je nekoliko milijardi američkih dolara štete.

Upravo u toj regiji i ovaj se put očekuju najgore oborine.

Godine 2002. poplave su pogodile zapad zemlje, odnijevši 17 ljudskih života i izazvavši još veću štetu nego 1997.

Gradovi u Moravskoj podigli su barijere protiv poplava i pripremili vreće s pijeskom u očekivanju oluje koju će pratiti vjetrovi brzine do 100 kilometara na sat.

Deseci kulturnih manifestacija u regiji otkazani su uključujući godišnji festival vina u Znojmu koji privlači desetke tisuća posjetitelja.

Austrija bi mogla rasporediti vojsku

Otkazan je i rimski festival u Carnuntumu u Austriji.

Po austrijskoj televiziji ORF, vodostaj Dunava mogao bi narasti do razina koje nisu viđene pet do deset godina.

Austrijski kancelar Karl Nehammer rekao je da je vojska spremna rasporediti do tisuću vojnika bude li potrebno. Slovačka vojska i vatrogasci dobrovoljci također su u pripravnosti.

Oborine bi mogle biti veće od onih koje su pogodile središnju Europu 2013., a koje su tada bile smatrane najgorima u tisuću godina, upozorava slovačka meteorološka služba imeteo.sk.

S premještanjem hladnog vala nad Europom prema istoku, prvi je snijeg pao i na slovenskoj Kredarici.

Olujno nevrijeme u petak najviše problema izazvalo je u slovenskom primorju. U slovenskoj Istri u samo nekoliko sati palo je više kiše nego što uobičajeno padne tijekom cijelog ljeta.
Prvi ovosezonski snijeg u Njemačkoj i Sloveniji

Obilna kiša stvorila je kaos u Sloveniji. Pljuskovi stvaraju probleme osobito na cestama u priobalju. Poplavljen je dio Kopra. Zbog poplavljenog kolnika na brzoj cesti Izola-Škof prometuje se na više dionica, a na Triglavu je pao i prvi snijeg.

Potpuno je zatvorena cesta Obrov-Kozina na Kozini, promet je blokiran na cesti Kopar-Dragonja, a ne može se prometovati ni brojnim lokalnim cestama.

Nakon vrućih ljetnih dana najviši vrh Njemačke, s 2.962 metra nadmorske visine, Zugspitze, na jugu zemlje, zabijelio se od snijega, koji je napadao do 35 centimetara visine.

Češka se priprema za ekstremne poplave i padaline

Vlasti su preventivno ispustile vodu iz mnogih brana kako bi im povećale kapacitet za predstojeće nevrijeme.

U hidroelektrani Vrane na Vltavi, južno od Praga, istjecanje je povećano s dosadašnjih 40 na 120 kubnih metara u sekundi.

Slični napori su također uloženi da se stvori prostor u akumulacijama uz rijeke u istočnom dijelu zemlje.

– Situacija koju očekujemo u sljedeća četiri, možda pet dana, nažalost je vrlo slična situaciji tijekom velikih poplava 1997. i 2002. godine”, upozorio je češki ministar okoliša Petr Hladík.

Tada su katastrofalno poplavile Odra i Laba.

Češki ministar unutarnjih poslova Vit Rakušan pozvao je da se otkažu društveni događaji planirani za sljedećih nekoliko dana, što se posebno odnosi na aktivnosti u blizini rijeka i potoka.

Svima koji žive u područjima koja mogu poplaviti savjetuje se da imaju pripremljenu prtljagu za evakuaciju.

Onaj koji osjeća Hrvatsku mora uložiti enormne napore da bi zatomio svoj prirodni refleks protivljenja svakoj a posebice oružanoj agresiji na bilo čiji suverenitet. Opravdavanje Putinovih ratnih zločina povijesnim razlozima, osjećajima ugroženosti i geopolitikom je neprihvatljivo. Takvoj politici u Hrvatskoj nema mjesta!

Jučer je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković još jednom bio u Kijevu i još jednom potvrdio stvarnu opredjeljenost Hrvatske, a to je dosljedna i trajna potpora napadnutom ukrajinskom narodu. Stoga se pitamo kada će Zoran Milanović popiti tabletu za hrabrost i umjesto vojnim helikopterom za Hvar otići vlakom za Kijev te demonstrirati potporu napadnutoj Ukrajini. Bilo bi to poželjno jer je još prije godinu dana napravio upravo suprotno: uputio otvoreni poziv međunarodnoj zajednici da uskrati daljnju pomoć Ukrajini „kako bi se rat što prije okončao“ i to u vrijeme kada je i službena Moskva javno zastupala isto stajalište.

Nakon jučerašnje posjete najviših dužnosnika naše vlade Kijevu te demonstracije jedinog ispravnog odgovora onima koji silom nastoje srušiti međunarodni poredak ponosni smo što Hrvatska nije popustila javnim zagovarateljima hrvatskog odustajanja od svih naših i međunarodnih principa nego se do kraja solidarizirala i ostaje solidarna sa napadnutom Ukrajinom. Jer onaj koji u Hrvatskoj dovodi u pitanje ukrajinski suverenitet i iskazuje nevoljkost jasne osude Putinovih agresivnih nasrtaja na međunarodni poredak, kao što je to u svom mandatu činio Milanović, pokazuje da nije na razini niti se može poistovjetiti s politikom i ljudima koji su se izborili za hrvatsku slobodu i oduprli sličnim nasrtajima na našu domovinu devedesetih godina.

I uzalud su svi Milanovićevi pokušaji pridobivanja naklonosti  hrvatskih branitelja dodjelama odličja kada dolaze iz ruke onoga tko branitelje ne razumije i tko se s njima i onime za što su se borili nikada nije mogao do kraja poistovjetiti te koji u odnosu na suverenitet žrtve u svom političkom djelovanju primjenjuje kriterije Budimira Lončara: ne dajte im oružje, produžit ćete njihov otpor a time i rat!?!

Stoga podsjećamo na Milanovićevu tezu da se od Rusije nema smisla braniti i da „ruskog medvjeda ne treba ljutiti“ jer je Kijev predgrađe Moskve, na njegovu madridsku epizodu odbijanja proširenja sjevernoatlantskog saveza s namjerom razbijanja njegova jedinstva, te na njegovo odbijanje davanja suglasnosti na misiju vojne pomoći Ukrajini u maniri onih koji su svojevremeno u SAD-u prosvjedovali protiv vojne pomoći Velikoj Britaniji s argumentom da se tako samo izaziva Hitlera i produžuje rat.

Treći uzastopni mandat Andreja Plenkovića te skoro okončanje ovog kojeg je Zoran Milanović izborio lažima o okupljanju svih nacionalnih snaga na izgradnji bolje Hrvatske, dokaz su da hrvatski birači podupiru pravednički karakter ove države i moralni autoritet kojeg ima Hrvatska kao žrtva agresije.

  Ivica Tafra

Predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a „Dr. Franjo Tuđman“

Amerikanci se prisjećaju svog užasa i ostavštine terorističkih napada 11. rujna 2001. i okupljaju se kod spomen obilježja, u vatrogasnim domovima, gradskim vijećnicama i drugim mjestima kako bi obilježili 23. godišnjicu najsmrtonosnijih terorističkih napada na svom tlu.

U napadima iza kojih je stajala islamistička teroristička mreža Al-Qa’ida poginulo je gotovo 3000 ljudi.
Komemoracije se održavaju diljem Amerike – od mjesta napada kod njujorškog Svjetskog trgovinskog centra (WTC), Pentagona i Shanksvillea, u Pennsylvaniji pa sve do Aljaske, javlja HRT.

Tog utorka 11. rujna 2001. oteta su četiri zrakoplova koja su se trebala srušiti na simbole američke moći.

Nakon udara dvaju zrakoplova u tornjeve blizance WTC-a, treći se zrakolov zabio u zapadnu stranu Pentagona, sjedišta američke vojske. Vatra je progutala dio zgrade nakon čega se i urušio.

Četvrti oteti avion, na letu iz New Jerseya za San Francisco jedini nije uspio pogoditi svoju metu. Pretpostavlja se da je trebao udariti u Bijelu kuću ili zgradu američkog Kongresa. Ta je katastrofa izbjegnuta zahvaljujući putnicima koji su pokušali preuzeti kontrolu od otmičara te se avion naposljetku srušio u polju u Pennsylvaniji.
Događaji 11. rujna ne samo da su odnijeli ljudske živote već su značajno preoblikovli američku vanjsku politiku i unutarnje strahove.

Prosječna mjesečna neto isplaćena plaća po zaposleniku u Hrvatskoj je za lipanj 2024. iznosila 1315 eura. Taj podatak dolazi od Državnog zavoda za statistiku, što znači da mnogi o puno većim plaćama mogu samo sanjati, piše Slobodna Dalmacija.

To je potaknulo jednog korisnika Reddita da upita ostale ima li osoba iz Hrvatske koji zarađuju više od 40 tisuća eura mjesečno, s tim da je specificirao na što konkretno misli.

“Jako me zanima kako u Hrvatskoj netko može zarađivati oko 50 tisuća eura ili više mjesečno, a da nisu apartmani, hoteli i slično”, napisao je u objavi.

U komentarima su neki pisali da takve iznose zarađuju nogometaši, plastični kirurzi, direktori banaka, glumci, pjevači i influenceri, a jedan korisnik je napisao da poznaje nekoliko osoba koji zarađuju vrtoglave cifre.

“Ima, osobno znam troje. Prvi vlasnik dobrog restorana, zaradi 700 tisuća eura godišnje. Drugi, vlasnik turističke agencije cca 500 tisuća eura godišnje, treći ‘apartmandžija‘, ima nekih 20-ak apartmana, zaradi blizu 500 tisuća eura godišnje. U principu da toliko zaradiš, moraš imat nešto svoje, a što posluje izuzetno dobro. Radom za drugoga ne možeš doći ni blizu tih cifri.”

Iako je korisnik u svom upitu naveo da ne misli na vlasnike apartmana, javila se upravo jedna vlasnica apartmana, koja je rekla da zaradi otprilike 10-12 tisuća eura po jednom apartmanu u sezoni, koju računa kao četiri mjeseca, a otkrila je i kako.

“Sama iznajmljujem i čistim svoje apartmane. Što bi značilo da ne dajem agenciji 35% provizije i ne plaćam čistačice. Oko 10-12 tisuća zaradi se u sezoni, odnosno u četiri mjeseca otprilike po jednom apartmanu”, kazala je te pojasnila kako apartman iznajmljuje od 90 do 140 eura, ovisno o dijelu sezone.

“Također mijenjam cijene za last minute bookinge, ali sve je u tom rangu više-manje. Moglo bi se reći da sam puna, ali zna se dogoditi da je apartman prazan dan ili dva. Prihvaćam rezervacije manje od 7 noćenja (uzmem ponekad i na 3 ako je rupa) i nisam postavila odlazak/dolazak subotom”, napisala je