Kako piše portal Požega.eu, u 91. godini života preminuo je Enver Moralić, vlasnik Kutjeva, najveće vinarije u Hrvatskoj. Rođen 1935. u Kotor Varoši, nedaleko od Banja Luke, Moralić je završio srednju poljoprivrednu školu, a zatim je 1962. diplomirao na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu. Otac mu je bio vozač autobusa, a majka domaćica i imao je šestero braće i sestara.

Prvo se zaposlio u maloj poljoprivrednoj zadruzi u Vrbovcu. Nakon toga, kao ekspert za umjetna gnojiva, prešao je u zagrebačku tvrtku Kemikalija, a kao Kemikalijin trgovački predstavnik poslan je u Njemačku. Nedugo poslije osnovao je privatnu tvrtku Kemokomplexs i oženio se Njemicom Roswitom koju je upoznao dok je kao apsolvent bio na ljetovanju u Bakru, a ona je tamo bila s grupom njemačkih studenata. Obitelj odlazi u Frankfurt 1969. godine. Povratak u domovinu desio se devedesetih, međutim, dan uoči Vincekovo 2004. godine Enver Moralić je i službeno došao u Kutjevo te preuzeo tadašnji Kombinat.

Kako piše Slobodna, Moralićevo se bogatstvo po povratku u Hrvatsku procjenjivalo na 200 milijuna eura, što ga je stavljalo na poziciju trećeg najbogatijeg Hrvata iza Ivice Todorića i Ante Vlahovića. Rusku naftu i naftne proizvode prodavao je na Zapadu, a prvi milijun dolara zaradio je s 32 godine. Bio je veliki zaljubljenik u vinograde i konje. Pokušao je kupiti i PIK Vrbovec, ali nije uspio. Godine 1994. kupuje Božjakovinu, poljoprivredno dobro s 2500 hektara, a 2003. postaje vlasnik poljoprivrednog kombinata Kutjevo koje se prostire na 7500 hektara oranica, voćnjaka, lovišta i vinograda. No, nisu to, naravno, svi njegovi poslovi.

Bio je, pišu mediji, i jedan od najbogatijih poslovnih ljudi u Europi, u vlasništvu je imao nekoliko kemijskih tvornica, naftna polja i tvornice plastike u Kazahstanu, nekretnine u Kanadi te rudnik nikla u Rusiji. Bio je veliki zaljubljenik u vinograde i konje i upravo je svoje poslovne snove realizirao u Kutjevu gdje je bio vlasnik najveće i najuspješnije vinarije u Hrvatskoj. U rujnu 2023. Moralić je proglašen počasnim građaninom Kutjeva, stoji u članku portala Požega.eu.

Kao svog nasljednika, Moralić je često isticao najmlađeg sina Maxima, koji je završio Ekonomski fakultet u Frankfurtu.

Tijelo preminulog pape Franje u subotu je, nakon mise, preneseno u baziliku svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore) u Rimu gdje je i pokopan.

Drveni lijes pape Franje nakon sprovodne mise unesen je u baziliku svetog Petra, nakon čega je u procesiji prevezen do bazilike svete Marije Velike, gdje je i pokopan po svojoj želji.

Franjin lijes su na ulicama Rima ispratili mnogi vjernici.

Procesija s papinim lijesom, dužine oko šest kilometara (od Vatikana do bazilike), prošla je pokraj brojnih rimskih znamenitosti, između ostalih i rimskog Foruma i Koloseja, a oko 13 sati došla je do bazilike svete Marije Velike.

Na grobnoj ploči od ligurskog mramora ispisano je Franjino ime na latinskom, Franciscus, a Papa je pokopan u grobnicu u podu, u maloj niši.

Čitav se ispraćaj odvijao po pojednostavljenoj proceduri, po želji pape.

Prema podatcima talijanske policije, oko 140.000 osoba nalazilo se tijekom mise za papu na Trgu svetog Petra i okolnim ulicama, dok je sam trg skoro u potpunosti ispunjen sa 40.000 prisutnih. Procjene Vatikana govore o 200.000 ljudi.

Misu za papu Franju predvodio je dekan Kardinalskog zbora kardinal Giovanni Battista Re, a sprovodnoj misi prisustvovalo je 55 predsjednika, 12 vladajućih monarha i 130 službenih delegacija.

Posljednji papa pokopan u bazilici svete Marije Velike bio je Klement IX. davne 1669. godine.

Arman Hodžić (20) iz Bosne i Hercegovine je u četvrtak navečer osvojio 50.000 eura na popularnom televizijskom showu “Tko želi biti milijunaš?” (njem. „Wer wird Millionär“) u Njemačkoj. Ovaj tjedan bila je posebna verzija showa koja se emitirala pod nazivom „3-Millionen-Euro-Woche“, piše Fenix-magazin.

Od zamjenskog kandidata do velikog pobjednika. Za pripravnika koji živi u Oberhausenu ostvario se cjeloživotni san.

Nakon što je u srijedu u emisiji osvojio 16.000 eura, u finalu je uložio svoj dobitak – i povećao ga na 50.000 eura, pišu njemački mediji.

„Ušao sam i pomislio, vidjet ćemo što će se dogoditi. Ako voditelju Güntheru Jauchu neki kandidat nije drag, on to voli pokazati. Ali mislim da kada sam na početku rekao da se bojim pitanja jer tek pet godina živim u Njemačkoj, bio je na mojoj strani“, rekao je Arman za njemački Bild.

Roditelji su mu savjetovali da ne riskira dobitak od 16.000

Međutim, Armanovom ocu se nije svidjela sinova spremnost na preuzimanje rizika. „Kad smo se otac i ja vozili kući nakon prvog snimanja – Oberhausen je udaljen oko sat vremena vožnje od Hürtha – rekao mi je da ne kockam, 16.000 eura je puno novca. Sljedećeg dana otišao sam na završno snimanje s majkom.

Rekao sam joj da mislim da bi mi se Jauch svidio. Majka mi je također savjetovala da ne kockam, dodajući: ‘Ali slušaj svoj osjećaj.’“ Pa, pomislio sam u sebi, možda sjedim ovdje drugi put, ali imam samo jednu priliku nešto osvojiti, pa ću to učiniti. Na kraju je ispalo 50.000 eura. To mi stvarno daje dobar početak u životu”, rekao je Arman.

Želi angažirati Teu Tairović

Želio bi dati dio dobitka svojim roditeljima. „I oni mene uvijek podržavaju. A ovo je prilika da im nešto vratim“, kaže.

Međutim, veliki dio nagrade planiran je za jednu pjevačicu. “Postoji pjevačica koja je iznimno poznata na Balkanu i koju sada osobno poznajem.

Tea Tairović objavila je mnogo hitova, posebno u posljednje četiri godine. Volio bih organizirati zabavu i pozvati je. Njen honorar je oko 15.000 eura. Kad sam to rekao Güntheru Jauchu u emisiji, rekao mi je da ga pozovem jer će i on nešto otpjevati.” Međutim, Jauch mu nije rekao hoće li to učiniti bez naknade.

Pitanje za 50.000 eura

Pitanje za 50.000 eura bilo je: „Prema poznatoj izreci, o čemu obično razgovaramo do sedam, a u Engleskoj do devet? A: dani kišnog vremena, B: život mačke, C: pečat knjige, D: godine lošeg seksa?“ Hodžić odmah pogađa odgovor B, ali osigurava odgovor dodatnim džokerom iz publike.

Muškarac rođen u Bosni, u Njemačkoj živi tek od 2020. godine. Nakon osvajanja 50.000 eura trčao je kroz studio, a njegovi roditelji bili su na rubu suza.

Posljednji ispraćaj pape Franje, koji je umro u ponedjeljak u dobi od 88 godina, počeo je u subotu u Vatikanu na Trgu svetog Petra kada je iznesen njegov lijes iz Bazilike svetog Petra.

Sprovodna misa započela je zborom, a talijanski kardinal Giovanni Battista Re, dekan kardinalskog zbora, održat će propovijed i predvoditi euharistijsko slavlje koje će, kako se očekuje, koncelebrirati 220 kardinala i 750 biskupa i svećenika u blizini oltara te više od 4000 drugih svećenika koji će koncelebrirati na trgu.

Zagrebački nadbiskup u miru Josip Bozanić bio je među kardinalima koji su ispratili lijes iz Bazilike svetog Petra.

Battista Re ne može ući u konklavu koja će izabrati Franjinog nasljednika jer ima 91 godinu i nije kandidat za papu.

No, vatikanski promatrači vjeruju da bi on u propovijedi mogao izreći smjernice koje bi njegovi kolege kardinali trebale slijediti.

Na Trgu svetog Petra je mnoštvo katoličkih vjernika i svjetskih vođa te desetak monarha. Rimska policija procijenila je da se do početka mise okupilo najmanje 140.000 ljudi.

U Rim su na ispraćaj doputovali, među ostalima i američki predsjednik Donald Trump, francuski predsjednik Emmanuel Macron, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, britanski premijer Keir Starmer, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, argentinski predsjednik Javier Milei, brazilski Luiz Inacio Lula da Silva i glavni tajnik UN-a António Guterres, a tu su i čelnici Italije.

Sprovodu nazoči ukupno 162 službene delegacije.

Hrvatsku predstavljaju predjednik i premijer Zoran Milanović i Andrej Plenković.

Franjo će biti pokopan prema svojoj želji u bazilici svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore), prema kojoj je gajio posebnu pobožnost.

Posljednji papa pokopan izvan vatikanskih zidina bio je Leon XIII., koji je umro 1903. godine i pokopan je u bazilici svetog Ivana Lateranskog.

Posljednji papa pokopan u bazilici svete Marije Velike bio je Klement IX. 1669. godine.

Pogrebna povorka putovat će do bazilike od Trga sv. Petra hodajućim tempom, a papin će lijes biti u preuređenom papamobilu koji je papa Franjo koristio.

Duž rute duge oko 5,5 km prolazit će pored mnogih poznatih rimskih spomenika, uključujući Kolosej.

Uz trasu se očekuje mnoštvo ljudi.

Skupina siromašnih bit će prisutna na stepenicama koje vode do Bazilike svete Marije Velike kako bi odali posljednju počast Franji, odražavajući njegovu predanost služenju siromašnima i potlačenima.

Pokop će biti privatan. Na grobnoj ploči od ligurskog mramora bit će samo ispisano Franjino ime na latinskom, Franciscus. Bit će pokopan u grobnicu u podu, u maloj niši.

Čitav se ispraćaj odvija po pojednostavljenoj proceduri, po želji pape.

Papa Franjo koji je preminuo u ponedjeljak 21. aprila bit će danas sahranjen u Vatikanu, a očekuje se kako će događaj pratiti nekoliko stotina hiljada ljudi na Trgu Svetog Petra u Vatikanu.

Događaj koji će pratiti i milijarde ljudi putem TV i radio prijenosa predstavljat će ujedno i posljednji oproštaj od pape Franje, a nadbiskupi i biskupi započet će se okupljati u 8:30 po lokalnom vremenu u tzv. Konstantinovo krilu, odnosno hodniku pored bazilike Svetog Petra.

Pola sata kasnije, u 9:00 sati po lokalnom vremenu , patrijarsi iz pravoslavne crkve i kardinali okupit će se u kapeli Svetog Sebastijana, unutar bazilike, gdje leže posmrtni ostaci pape Ivana Pavla II.

Sahrana počinje u 10 sati kada se polaže lijes na trgu ispred bazilike Svetog Petra. Službu će predvoditi dekan Kolegija kardinala, kardinal Giovanni Battista Re.

Dan uoči sahrane, kovčeg s tijelom pape Franje je zapečaćen, a prije toga je u kovčeg položeno 12 kovanica, svaka za godinu njegova pontifikata, te kratak zapis i izvještaj o njegovu papinstvu.

Ured za liturgijska slavlja zatražio je prisustvo kardinala Giovannija Battiste Re, Pietra Parolina, Rogera Mahonyja, Domeniquea Mambertija, Maura Gambettija, Baldassarea Reine i Konrada Krajewskog na Obredu pečaćenja kovčega u petak.

Prema informacijama iz Vatikana, očekuje se kako će sahrani prisustvovati više od 250.000 građana, a svoj dolazak najavilo je i više od 170 šefova država ili vlada.

Između ostalog, u Vatikanu će se danas, pored italijanskih zvaničnika, naći i američki predsjednik Donald Trump, predsjednik Francuske Emmanuel Macron, španski kralj Felipe VI, brazilski predsjednik Lula da Silva, kao i brojne druge delegacije.

Širom svijeta povodom smrti pape Franje proglašen je i Dan žalosti, a on će se danas obilježiti i na području Bosne i Hercegovine. Također, prema najavama, tačno u 10 sati zvona na crkvama u BiH će također zazvoniti čime će se obilježiti sahrana pape Franje.

Papa Franjo danas će u 10 sati biti sahranjen u Vatikanu, a mediji u Italiji otkrili su zanimljiv detalj koji se tiče njegove odjeće i obuće u kojoj će biti sahranjen.

Naime, jedna od želja koje je papa Franjo imao, a koja se odnosi na njegovu sahranu, je i ta da bude pokopan u crnim cipelama koje je godinama nosio u javnosti.

“Bez pompe, bez svečanosti. Papa će se spustiti u ‘golu zemlju’ noseći par jednostavnih, iznošenih ortopedskih cipela, a ne papinske cipele ili papuče kakve su nosili njegovi prethodnici”, piše Corriere della Sera.

Obredi i sahrana u Vatikanu započet će u 10 sati u bazilici Svetog Petra, a tijelo će zatim biti prebačeno u crkvu Santa Maria Maggiore gdje će papa Franjo zauvijek počivati.

U petak u 20 sati održan je i obred zatvaranja lijesa, a vatikanska služba je potvrdila kako je od utorka do petka u bazilici Sv. Petra ukupno 250.000 vjernika odalo počast papi Franji.

Na Trgu Svetog Petra danas se očekuje više od 250.000 vjernika, a milijarde će još pratiti cijeli događaj putem TV-a i radija.

Premijer Andrej Plenković pozvao je u petak na smirivanje napetosti u Bosni i Hercegovini nakon sastanka s visokim predstavnikom za BiH Christianom Schmidtom.

“Nastavljamo voditi konstruktivni dijalog s visokim predstavnikom za BiH Christianom Schmidtom. Izrazio sam zabrinutost trenutnom političkom krizom te još jednom pozvao na smirenje tenzija. Osuđujemo poteze koji ugrožavaju Daytonski okvir i funkcionalnost BiH”, objavio je Plenković na društvenoj mreži X.

Premijer je dodao da su Hrvatskoj “mir, stabilnost i europski put BiH od strateške važnosti, kao i osiguranje pune ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda” te je “naglasio potrebu žurnog dogovora o izbornoj reformi kojom bi se osigurala legitimna zastupljenost hrvatskih političkih predstavnika”.

Susret Plenkovića i Schmidta, uz koje je bio i šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman, odvio se dan nakon što je Schmidt donio odluku kojom je zabranio financiranje iz proračuna političkih stranaka koje predvode čelnik Republike Srpske Milorad Dodik i predsjednik parlamenta RS-a Nenad Stevandić.

Schmidt je rekao novinarima u Sarajevu da njegova odluka znači da Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Stevandićeva stranka Ujedinjena Srpska (US) više neće dobivati novce iz proračuna na bilo kojoj razini vlasti, od države do općina.

Dan ranije je nekoliko inspektora SIPA-e, bez potpore naoružanih policajaca u odorama, pokušalo ući u ured vlade Republike Srpske u Istočnom Sarajevu kako bi Dodiku uručili nalog za uhićenje, no prilaz su im zapriječili teško naoružani pripadnici MUP-a RS.

Dodik je izjavio novinarima u srijedu da se ne plaši uhićenja, a SIPA-u i Sud BiH nazvao je okupacijskom silom kojoj neće dopustiti djelovanje na teritoriju Republike Srpske.

Dodik je također prozvao Schmidta da se ponaša “kriminalno i fašistički” i rekao kako visoki predstavnik priprema zakon o statusu državne imovine BiH, a u tom bi slučaju RS odmah proglasila odcjepljenje od BiH.

Sud BiH je još sredinom ožujka odredio jednomjesečni pritvor za Dodika, Stevandića i entitetskog premijera Radovana Viškovića jer su se odbili odazvati pozivima Tužiteljstva BiH za saslušanje u sklopu istrage koja je protiv njih pokrenuta pod sumnjom da su počinili kazneno djelo pokušaja rušenja ustavnog poretka.