Gospodarstvo
Nevjerojatna priča iz Srebrenice: Kako su ratni neprijatelji postali poslovni partneri
Daut Tihić i Dane Vasić borili su te mračne ratne jeseni 1992. na suprotnim stranama u selima oko Srebrenice, uz samu Drinu. Nikada se ranije nisu sreli, sve dok se nisu ugledali “preko nišana”, i to doslovce, u šumi u planinskome mjestu Miholjevine. Bošnjaci su te noći dobili dojavu kako Srbi prelaze rijeku i pripremaju napad na mjesta Joševu i Jagodnju pa im je Daut, tada pripadnik Armije Republike BiH, pokušao prići s leđa. Dane je pak izviđao teren za srpsku vojsku, a šuljajući se šumom, našao se slučajno – ravno pred Dautom.
– Čovjek se odjednom podigao ispred mene, pet metara dalje. Vidio sam samo da je nož od kalašnjikova malo sijevnuo. Iz straha, ispucao sam u njega čitav rafal. Pao je odmah na leđa. Puška mu je ležala uz lijevu nogu. Približio sam mu se i pogledao ga, da se dignuo, mogao me ubiti kao zeca, ne bih ga primijetio. Dobro sam ga zapamtio, njegova otvorena usta i naočale nikada neću zaboraviti – prisjeća se Daut iz Skelana nadomak Srebrenice.
Borba se zahuktavala pa se nije zadržavao uz tijelo, no kada se vratio, nije bilo ni ubijenog srpskog vojnika ni njegova oružja. A bilo mu je žao, priznaje, te puške…
– Puška je nama dukata vrijedila jer uz jednoga naoružanoga išlo nas je još deset-petnaest bez puške – prikazuje. U ratu se ne bere cvijeće, nastavlja on, ali taj je bliski susret bio dramatično iskustvo koje će ga proganjati punih 14 godina – traumatične prizore ponijet će sa sobom i u Švedsku, kamo se odselio nakon rata i razvojačenja, donijet će ih i natrag u svoje Skelane, kamo se vratio 2006. i zasadio plantažu krastavaca kornišona. Titrat će mu pred očima sve dok jednoga dana u seosku kavanu “Zmajeva voda”, u kojoj je sjedio s prijateljem, nije ušetao Dane Vasić – isti onaj kojega je “usmrtio” te prohladne listopadske noći 1992. Čim je prošao kroz vrata, Daut ga je prepoznao.
Kad je shvatio tko sam ja, opsovao me
– Ja sam ovoga čovjeka ubio! – prozborio je on nesvjesno. – Kako si ga ubio, vidiš da čovjek hoda – odgovorio mu je kolega za stolom. Dane je sjeo na drugi kraj kafića, a Daut ga je skenirao pogledom. Nisu dugo dvojili, prišli su mu i pozvali ga za njihov stol. – Jarane, ja sam tebe klapio – izustio je Daut, ali ovoga puta ravno Dani. – Kako si me klapio, vidiš da sam živ – nasmijao se ovaj. – Jesam, jesam – ponovio je, a Dane je “pocnio”. – Nije mi vjerovao, postavljao je pitanja, a na kraju mi je opsovao mater i zaključio: “Jest, točno, ti si taj” – prepričava nam Daut 13 godina nakon susreta kojeg bi se teško dosjetili i najvještiji hollywoodski scenaristi. A bio je to tek početak još nevjerojatnije priče – nisu u tom trenutku ni slutili da će vrlo brzo postati poslovni suradnici, pa i bliski prijatelji.
Daut Tihić i Dane Vasić, rame uz rame, primili su nedavno u Mostaru i Večernjakov pečat u kategoriji “Ponos BiH”. – Sjećam se kako je pucao, ali poslije toga ne pamtim ništa, sve dok me nisu izvukli i probudili, a tada je prestalo sve. Dok mi u kavani nije rekao da me ubio, 14 godina sam vjerovao da je u mene greškom pucao vojnik iz naše jedinice! Zato sam, na prvu, i smatrao da je sve izmislio, sve dok nije počeo iznositi detalje koje nitko ne zna. Dva-tri dana provjeravao sam njegovu priču – otkriva nam pak Dane.
Bile su mu tek 23 godine kada je završio na bojišnici u šumi kod Srebrenice. Izučio je za strojobravara pa odslužio vojsku 1989. u Puli, iste mu je godine preminuo otac pa je 1990. proveo s majkom u rodnom selu. Kad se rat zahuktavao, pozvan je najprije u rezervni sastav policije jer se iz Pule vratio s činom desetara. Poslali su ga kasnije u Skelane jer je iz toga kraja pa je dobro poznavao teren. Daut je, rekonstruiraju njih dvojica, vjerojatno stao na grančicu i tako se odao kada je prolazio uz Danu.
– Začuo sam šum, okrenuo se i vidio čovjeka, u djeliću sekunde prostrujalo mi je kroz mozak da na pušci nema tromblonskog nastavka, a trebao bi imati, i nema šljem nego kapu. Kakvi su to sitni detalji! Okrećem se u tom trenutku i okrećem pušku prema njemu, on je svoju već uperio u mene, nisam čuo zvuk metaka, nego sam samo vidio kako mu puška podrhtava u ruci, čak nisam ni udarce osjetio. A spasila me nevjerojatna slučajnost. Nosio sam oružje inače u desnoj ruci, jer ne umijem zažmiriti na desno oko pa da bih nanišanio lijevim. Iz nekog sam ga razloga netom prije prebacio u lijevu ruku. Dok sam se okretao pred njim i podizao, puška mi je stajala uz lijevi bok. Svi su me meci pogodili u kundak puške i pancirku. Da nije bilo puške, izrešetao bi me. Kada sam se osvijestio, pogledao sam ju, sva se raspala, a perje iz pancirke prosulo se oko mene. Nisam osjećao bol ni napipao krv. Tri sam metka pronašao u pancirki – iznosi Dane, koji i danas čuva raspadnutu pušku koja mu je spasila život.
Točnoga se datuma tog okršaja ni jedan ni drugi ne sjećaju, ali kukuruzi nisu bili obrani pa nagađaju da se to zbilo u listopadu. I Daut je tada bio mladić, tek je napunio 30, a prije rata za život je zarađivao kao ugostitelj. Kada se zapucalo, stao je prvo u redove Teritorijalne obrane Srebrenica pa postao komandirom voda, zatim komandantom bataljuna, a prelaskom u Tuzlu i pomoćnikom komandanta “Živiničkih osa”, specijalne jedinice Armije BiH. Ostao je u Srebrenici do trećeg ranjavanja 1994., a uniformu je skinuo četiri godine kasnije i odselio se u Švedsku. Vratio se u Skelane 2006. sa suprugom, dok su mu dvojica sinova i kći ostali u Skandinaviji.
– Vratio sam se kako bih našao brata i još ga tražim. Bio je liječnik u jednoj brigadi, nestao je 1995. – govori nam. Dok mu je u kavani opisivao kako ga je “ubio”, Daut se nije plašio Danine reakcije ili osvete i da bi mogao, eventualno, nasrnuti na njega.
Žive u dvije države
– Zamislite veterana iz Vukovara, plaši li se on nečega sad, bilo kad? Mi u Vukovaru i Srebrenici smo jedno, mrtvi smo, samo što hodamo. Bili smo osuđeni da umremo, kako mi tako i Vukovarci. Svi mi preživjeli kao da smo dobili na lotu i nemamo se čega plašiti. Ubijeno je u ratu 28 Tihića iz sedam kuća, u nekima nijedno muško nije ostalo, gasi se loza tih porodica – rezimira Daut. Dan nakon prepoznavanja u kavani Dane je stigao na Dautovu plantažu.
– Vjerujem da te noći nikako nije spavao, nego je razmišljao je li se zaista dogodilo onako kako sam mu ispričao jer se sam nije ničega sjećao. Nisam ga nikad pitao, ali mislim da je došao da utvrdi i najmanju sitnicu. Pitao me na koncu zašto ga nisam dotukao. Da sam ga dotukao, odgovorio sam, s kim bih sad pričao – prepričava Daut. Njegovo selo pripada Republici Srpskoj, dok Dane danas živi u Bajinoj Bašti u Srbiji – jedan s jedne, a drugi s druge strane Drine.
– Evo, iz svog dvorišta vidim Dautovu kuću – prikazuje nam udaljenost Dane i ističe kako je i on rođeni Bosanac. Obrađuje zemlju od 1995., danas ima firmu s 15-ak zaposlenih, a bavi se otkupom ljekovitog i šumskog bilja te gljiva. Svi ga Bošnjaci, govori, dobro poznaju i s njima bez problema surađuje, neprestano je prisutan i na jednoj i na drugoj obali rijeke. – Rat je, nažalost, bio, pucali smo jedni na druge, to se ne može izbjeći. Dani sam spreman pomoći kad god zatreba i činim to, kao i on meni. Družimo se, pričamo, nekada se i posvađamo, što je normalno kad surađujemo – smješka se on.
– Odmah smo počeli surađivati, pitao me da mu pomogne s poslom kod Bošnjaka. Kada sam otvorio trgovinu zdrave hrane u Sarajevu, osobno mi je prevozio robu. Došli smo tako i na ideju da otvorimo zajedno firmu i izgradimo pogon za preradu mlijeka u sir i vrhnje na tradicionalni način, nabavili bismo i hladnjaču i manji pogon za preradu šumskog bilja. Zatvorili smo financijsku konstrukciju, pronašli lokaciju, tadašnji nam je gradonačelnik dao zeleno svjetlo, a onda se promijenila vlast i sve je zaustavljeno… Ne dopuštaju nam da pokrenemo posao. Na Skelanima je dosta Srba poginulo. Oni znaju tko sam ja bio u ratu, nemam problema s običnim ljudima, ali imam ih s državom. Obični građani ne prave probleme, čine to političari. Strahovlada je, ako nećeš kako oni hoće, pošalju ti kordon policije, nije bitno je li riječ o Srbinu ili Bošnjaku – tvrdi Daut pa prepričava kako su mu svojedobno maskirani policajci s dugim cijevima pretresli kuću i farmu u potrazi za ilegalnim oružjem. – Kao da je rat… Nisu, naravno, ništa našli. Htjeli su zastrašiti Bošnjake povratnike – stava je on.
Uzgaja 11 krava, a ne odustaje od nauma o zajedničkom pothvatu s Danom. Kad-tad će, uvjeren je, ta ideja i zaživjeti. – Sarajevo nas ne voli, a Banja Luka nas neće. Ni na nebu ni na zemlji smo. Srebrenica je vruć krumpir koji nitko ne želi. Onog trenutka kad Bošnjaci ne budu hodali pored Drine nema Bosne kao međunarodno priznate države – poručuje.
Njegovo se ime našlo na srbijanskoj optužnici za ratni zločin, kojom ga se tereti za maltretiranje zarobljenika, među kojima je bio, tereti se, i – Danin brat i još jedan mu rođak. Nije tada bilo lako ni jednom ni drugome prijatelju. – Dodatno je to opteretilo priču o našem druženju i suradnju pa je Daut jedno vrijeme komunicirao samo s mojom djevojkom zaduženom za financije, štitio je i mene i sebe. Našao sam se u baš nezgodnoj poziciji. Dosta dugo nisam ništa o tome znao. Pitao sam Dauta, on je pričao svoju priču, brat svoju, rekao sam da nisam sudac i neka svatko dokazuje svoje na sudu. Ne osuđuju me brat i obitelj, ali ovi sa sela imaju uvijek drukčiji komentar.
U Mostar na dodjelu Večernjakova pečata pošao sam kao srpski izdajnik. Nitko nas ne maltretira, ali nema tu pretjeranog oduševljenja. Teško je to, još uvijek svi imamo rane iz rata – otvara nam dušu Dane i dodaje: – Velika mi je čast bila što mi je hrvatska predsjednica stisnula ruku. Mogu vidjeti Vučića ili Dodika, ali nisam mislio da ću imati bilo kakvu potrebu ili priliku sresti Kolindu Grabar-Kitarović, doslovno sam se oduševio – iskren je on.
Ne znamo mi mrziti
Ratovao je, kaže, ali nema nikakvu bojazan “od toga što je tamo bio”. – Jer nisam učinio ništa što svaki vojnik ne bi učinio. Pucao sam kad sam morao i trebao, nikad kad sam želio. Nikome nisam želio svojom voljom nanijeti zlo. Osjećam odgovornost kao i svi što sad osjećamo, zašto smo uopće morali to učiniti. A i imam jednu manu koja mi je iz obitelji potekla, da mogu oprostiti mnogo toga, majka mi je to usadila. Daut je morao biti tu, ja sam morao, bio je takav stjecaj okolnosti. I nemam neku jaku poruku za one koji osjećaju mržnju jedni prema drugima, ne znam što bih im mogao reći. Ali imam poruku za političare, jer oni su krivci, ne znamo mi mrziti ako nam netko ne puni mozak. Svi odoše iz Bosne, s kim će živjeti i tko će glasati za njih? – zaključuje Dane, piše Večernji.ba.
Počeo je 25. Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru na kojemu se HT Eronet, na svome izložbenom prostoru u paviljonu 2, predstavlja pod sloganom Ponovno najbrži.
Mogu kazati kako se HT Eronet, svojim projektima, ponudom usluga i uređaja, učvršćuje kao lider, predvodnik digitalizacije na ovim prostorima, a na izložbenom prostoru svaki će sajamski dan biti ispunjen događanjima, bilo da se radi o promociji ili prezentaciji uređaja, usluga, gamingu ili promociji društveno-odgovornih projekata.
Od niza sajamskih zanimljivosti, istaknuo bih i potpisivanje sporazuma o poslovno-tehničkoj suradnji s tvrtkom Ericsson Nikola Tesla za razvoj rješenja baziranih na platformi za nadzor okolišnih parametara s ciljem podrške pametnim gradovima. Sukladno potpisanoj suradnji, razvijena je nova ICT usluga, konkretno web aplikacija za mapiranje turističkih resursa koja omogućava označavanje najvažnijih odredišta i znamenitosti s važnim informacijama namijenjenim turistima i posjetiteljima.
Usluga će biti predstavljena kroz pilot-projekt s Gradom Mostarom i njegovom Turističkom zajednicom. Također ćemo promovirati i društveno-odgovorni projekt „Glavu gore! Stop korištenju mobitela u prometu“ koji radimo u suradnji s Federalnim ministarstvom prometa i komunikacija, izjavio je predsjednik Uprave HT Eroneta dr. sc. Goran Kraljević.
Članica Uprave i izvršna direktorica za marketing i prodaju mr. sc. Sanja Primorac Brkić naglasila je:
Složit ćete se sa mnom kada kažem da su komunikacija, mobilna telefonija i Internet sastavni dio, ako ne i najvažniji dio, svakodnevnog ekonomskog života bilo da ste mali obrtnik, startup entuzijast ili velika kompanija. Sajam je svakako jedinstvena prilika da izađemo iz naših uredskih prostorija i uživo razgovaramo s našim klijentima, partnerima i korisnicima, razmijenimo iskustva i kreiramo ideje za neke buduće zajedničke projekte.
Ove godine, između ostaloga, predstavljamo uslugu Event WiFi, namijenjenu poslovnim korisnicima koji imaju potrebu za WiFi uslugom prilikom organiziranja sajmova, kongresa, konferencija i sličnih skupova. Opremu osiguravamo mi, dakle HT ERONET, a implementaciju, nadzor i promociju radimo skupa s partnerom. Jednu takvu otvorenu mrežu osigurali smo i za posjetitelje sajma, tako da će potencijalni poslovni korisnici na svojim mobilnim uređajima moći vidjeti o čemu se zapravo radi i svakako se dodatno raspitati kod naših poslovnih predstavnika.
Predsjednica Ericssona Nikola Tesla Gordana Kovačević i predsjednik Uprave HT Eroneta dr. sc. Goran Kraljević potpisali su Sporazum o poslovno-tehničkoj suradnji za razvoj rješenja temeljenih na platformi za nadzor okolišnih parametara s ciljem podrške pametnim gradovima.
Potpisom ovog ugovora nastavljamo naše putovanje prema digitalnoj zelenoj tranziciji u smislu najmodernijih digitalno transformacijskih rješenja za gradove i industrije ekološki orijentirane. HT Eronet je naš dugogodišnji partner i zajedno smo u ovoj priči otpočetka te se nadamo da će se ta suradnja, na obostrano zadovoljstvo, i nastaviti, kazala je predsjednica Ericssona Nikole Tesle.
Sukladno potpisanoj suradnji, razvijena je nova ICT usluga, konkretno web aplikacija za mapiranje turističkih resursa koja omogućava označavanje najvažnijih odredišta i znamenitosti s važnim informacijama namijenjenim turistima i posjetiteljima, kazao je predsjednik Uprave HT Eroneta dr.sc. Goran Kraljević.
Javnosti će ova aplikacija i službeno biti predstavljena sutra u sklopu sajamskih zbivanja.
Izložbeni prostor HT Eroneta na Sajmu gospodarstva u Mostaru u utorak su posjetili i Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković s članovima svoga kabineta, a u pratnji direktorice Sajma Dalfine Bošnjak, predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto i zamjenika predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, dr. Dragana Čovića.
*PR
Novotravnički OPG “Rale” obitelj Barnjak, proizvođač je rakija i likera, od kojih je najpoznatija Raletova viljamovka.
U sklopu međunarodnog “Mostarskog sajma” u sklopu štanda Ministarstva gospodarstva SBK i Privredne komore SBK nalazi se i štand Raletove rakije i likera.
Na ovaj veoma zanimljivi štand svratili su i brojni političari, da uz čašicu rakije i likera dogovore nove investicije, a naravno sve je lakše i brže se dogovara uz čašicu viljamovke..
Ne bi nas začudilo da su Dodik i Vučić pitali Raleta za recept, a više informacija i kontakt telefon za narudžbe je 063 799 782.
Međunarodni sajam gospodarstva Mostar ove godine se održava od 16. do 20. travnja, a zemlja partner je Republika Hrvatska.
Svečanost otvaranja 25. po redu Sajma gospodarstva 2024. bit će upriličena u utorak, 16. travnja, s početkom u 11 sati, u Paviljonu 1 (središnja pozornica), dok će za posjetitelje vrata sajma biti otvorena već u 10.30 sati.
Na sajmu sudjeluje 800 izlagača iz 30 zemalja svijeta.
Najavljeno je prigodno obraćanje direktorice Mostarskog sajma Dalfine Bošnjak, gradonačelnika Mostara Marija Kordića, Borjane Krišto, predsjedateljica Vijeća ministara BiH i Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade Republike Hrvatske koji će Sajam proglasiti otvorenim.
Voditeljica programa je Mija Martina Barbarić, a program će glazbenim točkama obogatiti Klapa Lira i Ansambl Lado.
Nakon govora premijera RH Plenkovića, oko 11.40 sati, visoka izaslanstva krenut će u obilazak sajamskog izložbenog prostora gdje će prisustvovati svečanom otvaranju Nacionalnog štanda Republike Hrvatske – Zemlje partnera, u Paviljonu br. 1. (12 sati).
I ove godine na Proljetnom kućnom sajmu Vas čekaju popusti do 20% na datume
19.04.2024. – petak, 20.04.2024. – subota.
Uz SUPER popuste i prezentacije donosimo Vam besplatan roštilj i hladno pivo!
Popusti se odnose na asortimane
Električnih i benzinskih kosilica i trimera
Električne i akumulatorske alate
Visokotlačne perače
HTZ oprema
Boje i lakove
Vrtni namještaj
Panelne ograde
i još mnogo toga
Pogodnosti Kućnog sajma:
Prezentacije svjestkih brendova
Stručna edukacija i testiranje mašina
Popusti do 20% na asortiman
Posebne cijene na asortiman kuće i vrta
Posjetite nas 19 – 20.04.2024, u Ferro-Pack Vitezu, najbolje za Vas!
Air Serbia od sutra uspostavlja direktnu avio-liniju između Beograda i Mostara, a kako je ranije najavljeno iz ove kompanije, srpski nacionalni avio-prevoznik će do Mostara leteti tri puta nedeljno i to ponedeljkom, petkom i nedeljom, prenosi BN portal.
Već je poznato da je domaća namjenska industrija u prošloj godini ostvarila rekordan rezultat.
BiznisInfo.ba sada donosi pregled prihoda i dobiti za prošlu godinu vodećih kompanija u ovom sektoru u Federaciji BiH, iz kojeg se vidi da je većina ostvarila veliki napredak u 2023. a neke su se i vratile na svjetsku scenu.S druge strane trener ekipe sa Koševa, pozvao je navijače da budu uz klub pred najvažniju utakmicu BiH.
“Što se tiče rezultata, to je uvijek nepredvivo. Ipak, nama je jasno kako želimo igrati i kako ekipa treba da razmišlja u datom trenutku. Pozvao bih sve naše navijače da nam daju jaku podršku kao i uvijek tokom ove sezone. S nama su bili i kada stvari nisu bile najbolje, vidjeli su da smo na pravom putu. Nadam se da neće biti incidenata te da će se pričati o lijepoj slici gradi Sarajeva i svih nas te da budemo svi sretni i ponosni”, kazao je trener Sarajeva Simon Rožman pred utakmicu.
Meč između Željezničara i Sarajeva igra se u nedjelju sa početkom u 20 sati, a pravu će dijeliti Ermin Sivac sa pomoćnicima.Tu je još jedna goraždanska firma, što potvrđuje da je Goražde prava „baza“ namjenske industrije Federacije BiH. Naime, firma AC Unity, u vlasništvu Redže Bekte, prošle godine je imala prihode od 9,1 miliona KM, za oko dva miliona manje nego godinu ranije.
Jedna od kompanija koja je drastično povećala prihode u prošloj godini je Binas Bugojno. Ova firma lani je imala ukupne prihode od oko 25 miliona KM, odnosu na 8 miliona u 2022. godini. Procentualno gledajući, Binas je najviše rastao u 2023. godini po prihodima.
Ukupni prihodi Tehničkog remonta Hadžići također su značajno narasli na 11,3 miliona KM, sa 5,5 miliona koliko su bili 2022. godine. Riječ je o kompaniji koja je godinama poslovala u gubicima i praktično bila na rubu propasti. Mnogi su joj već predviđali stečaj. Sada posluje pozitivno a prihodi rastu iz godine u godinu.
Prihodi Igmana u prošloj godini porasli su za oko osam miliona KM na skoro 134 miliona, ali je dobit blago smanjena na 2,7 miliona. U poređenju s drugim kompanijama, ali i uzimajući u obzir visinu prihoda, zarada kompanije je veoma skromna.
Ova kompanija je lider po broju zaposlenih u ovom sektoru, na kraju prošle godine imala ih je 1.432.
Sarajevski Pretis prošle godine je povećao prihode za oko 22 miliona KM na 76 miliona, i skoro udvostručio dobit na oko 11 miliona. Ovo je sjajan rezultat naročito ako se uzme u obzir da je kompanija 2021. poslovala s gubitkom od milion KM.
Očito je da je Pretisu vraćen stari sjaj te da kompanija vraća svjetski prestiž kakav je nekada imala, jer skoro kompletan prihod dolazi sa stranih tržišta.
Goraždanski Unis Ginex iza sebe ima sjajnu godinu. Firma je povećala prihode za oko 16 miliona na 78,5 miliona, dobit je narasla na 19 miliona maraka.
Uspješno je rasla i kompanija Pobjeda Technology Goražde, jedna od rijetkih prihvatnih kompanija u ovom sektoru koja je ostvarila prihode od 73 miliona KM u prošloj godini.
Dobro je poslovala i Pobjeda Rudet Goražde, koja je u vlasništvu turskih investitora, čiji prihodi su dostigli cifru od 40 miliona KM u prošloj godini.
Evo pregleda poslovanja ključnih kompanija u 2023. godini:
Igman
- Prihodi – 133,8 miliona KM
- Dobit – 2,7 miliona KM
- Zaposleni 1.432
Unis Ginex
- Prihodi – 78,5 miliona KM
- Dobit – 19 miliona KM
- Zaposleni – 787
Pretis
- Prihodi – 76,5 miliona KM
- Dobit – 10,9 miliona KM
- Zaposleni – 439
Pobjeda Technology Goražde
- Prihodi – 73 miliona KM
- Dobit – 5,3 miliona KM
- Zaposleni – 314
Pobjeda Rudet Goražde
- Prihodi – 40 miliona KM
- Dobit – 5,6 miliona KM
- Zaposleni – 370
Binas Bugojno
- Prihodi – 25 miliona KM
- Dobit – 276 hiljada KM
- Zaposleni – 335
BNT-TMiH Novi Travnik
- Prihodi 13,7 miliona KM
- Dobit – 311 hiljada KM
Tehnički remont Hadžići
- Prihodi – 11,3 miliona KM
- Dobit – 72 hiljade KM
- Zaposleni – 213
AC-Unity
- Prihodi – 9,1 milion KM
- Dobit – 129 hiljada KM
- Zaposleni – 61
U opštini Jezero danas je otvoren Wellness centar “Jezero” koji se nalazi u Ljoljićima. Centar raspolaže bazenom, masažnim dijelom, saunom i kafićem.
Ovaj centar se nalazi na ranču Savić, koji je udaljen svega 3-4 km od samog centra Jezera.
Kompanija “GS-Rama” traži udoban smještaj za svoje zaposlenike na duži period u blizini lokacije nove tvornice koja je izgrađena u Prozoru-Rami. Uzimajući u obzir potrebe svojih zaposlenika, kompanija traži smještaj s potrebnim sadržajima, a koji bi bio udoban i prikladan za njihov boravak.
Tvornica “GS-Rama” planira proizvodnju za njemačke kompanije, počevši s radom za firmu Liebherr, a nakon toga za Knorr-Bremse i Njemačke željeznice. Očekuje se da će tvornica u početku zapošljavati 100 radnika, s mogućnošću proširenja kapaciteta na 250 do 300 radnika u punom kapacitetu.
Ulaganja u tvornicu su značajna, prelazeći iznos od 40 miliona KM, što ukazuje na ambicije kompanije. S obzirom na planirani rast i potrebu za radnom snagom, očekuje se i daljnje širenje kompleksa tvornice.Zainteresirani za pružanje smještaja za zaposlenike kompanije “GS-Rama” trebaju navesti dostupan broj soba i po mogućnosti poslati fotografije smještaja. Važno je da smještaj bude u blizini tvornice kako bi olakšao svakodnevne aktivnosti zaposlenika.
Ovaj oglas predstavlja priliku za vlasnike smještajnih kapaciteta u Prozoru-Rami da surađuju s kompanijom koja donosi nova radna mjesta i zaradu lokalnom stanovništvu.
BiH
Objavljen impresivni video snimak veoma važne dionice na Koridoru 5C vrijedne 56 milijuna maraka
Dionica hercegovačke autoceste Počitelj – Zvirovići sa najvećim i najdužim mostom na Koridoru 5C koji premošćuje rijeku Neretvu u Počitelju uspješno se privodi kraju.
Prema planiranoj dinamici radova bit će puštana u promet prije ljetne sezone i povezat će našu zemlju sa europskom mrežom cesta.
Autoceste FBiH u ponedjeljak, 8. travnja, objavile su novi snimak na kojem se vidi kako trenutno izgleda ova dionica.
CENTAR ZA KULTURU TRAVNIK: Predstava “Ko je lud” proglašena najboljom predstavom u 2023.godini
Sinoć, 18.4.2024. godine u Centru za kulturu općine Travnik održana je 5. “Svečana dodjela nagrada Centra” za 2023., godinu. Centar...
Detalji pronalaska otete djevojčice u BiH, uskoro se vraća majci u Njemačku
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine objavilo je pronalazak djevojčice koja je bila žrtva trgovine ljudima. Tužitelj iz Odjela za krijumčarenje i...
Kompanija iz New Yorka nagradila znanstveni rad doktora Granova: KCUS dobio suvremeni aparat za izvođenje operacija na srcu
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) postao je vlasnik najsuvremenijeg aparata za izvođenje endoskopskih i minimalno invazivnih operacija na srcu...
Dodik: Nismo za rat, ali jednog dana ćemo izaći ih BiH, Beograd je naš glavni grad
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik večeras je na banjalučkom Trgu Krajine gdje je održan miting rekao da je tema okupljanja...
Mjera mora’ predstavlja BiH na svjetskoj pozornici Venecijanskog bijenala
Na 60. Venecijanskom bijenalu suvremene umjetnosti koje ove godine nosi temu “Stranci posvuda”, Bosnu i Hercegovinu predstavlja Muzej moderne umjetnosti...
U Bosni oblačno vrijeme, u Hercegovini nešto više sunca
U Bosni će danas preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Prema poslijepodnevnim satima oblačnost će se smanjivati. U Hercegovini sunčano...
OSNOVNA GLAZBENA ŠKOLA USPJEŠNA NA FEDERALNOM NATJECANJU
Na XXVI. Federalnom natjecanju učenika i studenata glazbe, koje je održano od 15. do 19. travnja 2024.g. u Sarajevu, učenici...
Srednja Bosna: Zoran iz sela ne ide, ne treba mu ni asfalt
Ekipa Dolina Lasve posjetila je Busovaču i selo Buselji. Slučajno smo naišli i snimili Zorana koji je šetao selom, snimili...
