Poveži se s nama

Tehnomanija

NASA je pokvareni svemirski brod popravila onako kako to obično radimo s problematičnim laptopom

Objavljeno

Svatko od nas suočio se u nekom trenutku s ‘neposlušnim’ laptopom ili mobitelom, pa nakon neuspješnih pokušaja dovođenja u red posegnemo za najčešćim i obično uspješnim alatom – resetiranjem. Teško je vjerovati, ali NASA je nedavno napravila nešto sasvim slično s jednim od svojih svemirskih brodova.

I to ne bilo kojim. Riječ je o 15 godina staroj letjelici Interstellar Boundary Explorer (IBEX) kojoj je cilj istražiti različite pojave važne za funkcioniranje Sunčevog sustava. Misija je naprosto prevažna da bi zbog nekog tehničkog problema bila prekinuta prije vremena.

I zato, kad ni jednim drugim postupkom nisu uspjeli riješiti teškoće, NASA-ini inženjeri napravili su ono što inače na nekoj drugoj razini vjerojatno rade i sa svojim kućnim gadgetima: ugasili su letjelicu i ponovo je pokrenuli. Odnosno, restartali, rebootali, resetirali…

Zapravo, to izgleda nešto drukčije od uobičajenog kućnog ili uredskog postupka. Iz NASA-e su poslali poruku IBEX-u da se sâm isključi, i stroj je poslušao komandu. Zaljubljenici u znanstvenu fantastiku sigurno bi se mogli sjetiti slavnog i zlokobnog HAL-a iz ‘Odiseje u svemiru’ koji je takvu zapovijed odbio. A onda je IBEX poslušao i sljedeći nalog, da se ponovo uključi. I uspjelo je, a IBEX je opet postao potpuno operativan.

Oglas

Što se zapravo dogodilo s IBEX-om? Kako piše portal Universe Today, 18. veljače ove godine na letjelici je došlo do anomalije zbog koje se računalo na njoj samo resetiralo tijekom planiranog kontakta sa Zemljom. Zbog toga je IBEX sam prebacio svoj rad na nešto nalik ‘safe modu’ na kućnim računalima. Ovakva resetiranja kompjutera na letjelici događala su se i ranije, kazali su iz NASA-e, no ovoga puta zemaljski tim je izgubio mogućnost slanja dijela naredbi brodu u procesu oporavka.

Osim toga, nisu uspijevali povratiti upravljivost ni resetiranjem hardvera i softvera na računalima u centru na Zemlji. S druge strane, svi drugi sustavi uredno su radili, ali komande nikako nisu bile procesuirane, pa je i letjelica prestala biti upotrebljiva. I zato su primijenili vječnu mjeru.

Jasno, u svemiru se strojevima ne šalje zapovijed ‘ugasi-upali’. Postupak koji je predviđen u NASA-i ima svoje ime, ‘Firecode reset’, što označava vanjsko resetiranje letjelice. Upravo to je pokrenuto 2. ožujka, inače bi upravljači IBEX-om morali čekati rezultate autonomnog restarta zakazanog za 4. ožujka. Sve je napravljeno na točki kad je IBEX u svom orbitiranju najbliži Zemlji.

Oglas

IBEX, inače, funkcionira skoro besprijekorno i bez ikakvih problema još od lansiranja u listopadu 2008. Sve od tada njegova misija je mapirati prostor u kojem se ‘vjetrovi’ sa Sunca sudaraju onima koji dolaze s drugih zvijezda. Riječ je o iznimno maloj letjelici, veličine otprilike autobusnog kotača, a Sunčev sustav istražuje iz orbite oko Zemlje. Svojevrsnim teleskopima prikuplja i istražuje – umjesto svjetla – čestice koje lebde Sunčevim sustavom.

Zahvaljujući IBEX-u dobili smo prvu detaljnu mapu heliosfere koja nam je otkrila iznenađenje, mape su podijeljene sjajnim, lepršavim ‘vrpcama’ nepoznatog podrijetla. Znanstvenici još ispituju podatke pristigle s letjelice kako bi shvatili ovaj fenomen.

Oglas
Nastavi čitati
Oglas

Društvo

Benjamin Mujkić putuje na veliko finale STEM Olimpijade u Pariz

Objavljeno

Piše

Benjamin Mujkić, novotravničkoj i bosansko hercegovačkoj javnosti poznat kao vrstan matematičar i fizičar, dobitnik brojnih međunarodnih priznanja uskoro putuje u Pariz kako bi nastupio na Grand finalu STEM olimpijade.

Na poziv Druge gimnazije Sarajevo, čiji je Benjamin Mujkić učenik, načelnik Općine Novi Travnik Stjepan Dujo donio je odluku da se iz Budžeta za 2023. godinu izdvoje sredstva koja će pokriti troškove avionskog prijevoza od Sarajeva do Pariza za našeg uspješnog novotravničanina, piše NoviTravnik.net

Benjaminu želimo uspjeh na STEM olimpijadi, dobro zdravlje i sreću u životu!

Oglas
Nastavi čitati

BiH

Aplikacija koju su razvili domaći stručnjaci upozorava na opasnosti koje prijete usjevima diljem BiH

Objavljeno

Piše

 Osim informacija o pojavi biljnih bolesti i štetočina, mi proizvođaču kažemo i kakva je prognoza općih potreba za vodom i gnojenjem na osnovi parametara zemljišta koje se analizira – navodi Grahić.

Kako bi bh. poljoprivredi ponudili nešto novo, odnosno inovativno rješenje koje će joj pomoći prijeći u “smart” dio industrije, domaći stručnjaci razvili su softversko rješenje za pametnu poljoprivredu, piše agroklub.ba. Riječ je, naime, o Agro monitoru koji nudi informacije o pojavi biljnih bolesti i štetočina, ali i općenito za praćenje agroklimatskih parametara na poljima, odnosno mikroklimatima u BiH.

Oglas

Parametri zemljišta

Kako je za agroklub.ba objasnio Jasmin Grahić, prokurist u kompaniji deVisinon Agro, aplikacija prikuplja podatke sa svih operativnih postaja, objedinjuje ih na jednom mjestu te na osnovi njih i prognoza koje sami generiraju, modeliraju se mogućnosti pojave određenih opasnosti koje prijete usjevima.

Osim informacija o pojavi biljnih bolesti i štetočina, mi proizvođaču kažemo i kakva je prognoza općih potreba za vodom i gnojenjem na osnovi parametara zemljišta koje se analizira – navodi Grahić.

Oglas

Agro monitor ima i besplatnu probnu verziju gdje poljoprivrednici mogu vidjeti osnovne funkcije prije nego što se odluče za eventualnu kupnju ili pretplatu na ovaj servis.

Cijena cijeloga paketa na godišnjoj razini je 50 KM, gdje korisnici dobivaju 12 modela, potrudili smo napraviti razinu prihvatljivu našim proizvođačima, što se svodi na nekoliko KM mjesečno i što će im pomoći donijeti odluke na potpomognuti način – kaže Grahić dodajući kako su cijenu prilagodili džepu domaćih proizvođača.

Ovo rješenje, koje su razvili domaći stručnjaci, proizvođačima daje informacije, primjerice, je li bilo mraza, koliko je bilo oborina, ima li potrebe za dodatnim navodnjavanjem… Ovisno o kulturi koju proizvode, korisnici dobivaju obavijest o određenoj prijetnji.

Oglas

Primjerice, ako postoji visok rizik, preporuči se tretiranje, zaštita bilja, ali dobivaju i informacije kada nema potrebe za primjenom zaštite, čime je, u nekim slučajevima, smanjen broj tretiranja s 20 na 15-ak i time su uštedjeli na ulaganju u fitofarmaceutska sredstva – dodaje.

Aplikacija trenutačno pokriva područje BiH, a dostupna je i na engleskom jeziku. U tijeku je i izrada sličnog sustava za Republiku Hrvatsku koji se, prema Grahićevim riječima, radi s hrvatskim sektorom za voćarstvo kako bi se napravio poseban, neovisan model. Usporedno su, kaže, razvijali i uvjete da bh. proizvođači mogu doći do hardvera potrebnog za praćenje agroklimatskih podataka.

Nekoliko mikroklimata

Oglas

Posebnost BiH je ta što na jednoj parceli možemo imati nekoliko mikroklimata, što je pozitivna strana Agro monitora jer za svaku točku, geolokaciju, možemo napraviti prognoze. Što je bolja opremljenost tih površina, prognoze su točnije, premda, i kada postavimo samo jednu postaju, imamo prognoze točne više od 96 posto – kaže Grahić dodajući kako postoji i mogućnost udruživanja, gdje više proizvođača može uzeti jednu postaju koja pokriva područje od oko tri kilometra, piše agroklub.ba., a prenosi Večernji list.

Nastavi čitati

Scena

Tvorac umjetne inteligencije dao otkaz u Googleu: ‘Istina je zastrašujuća…‘

Objavljeno

Piše

Geoffrey Hinton, inženjer Googlea kojega se smatra kumom umjetne inteligencije, dao je otkaz prije nekoliko dana u Googleu, izvijestio je New York Times. Razlog ostavke je zabrinjavajući: Hinton tvrdi da želi slobodno govoriti o opasnostima nastavka razvoja umjetne inteligencije.

Godine 2012. dr. Hinton i dva njegova diplomirana studenta na Sveučilištu u Torontu stvorili su tehnologiju koja je postala intelektualni temelj za sustave umjetne inteligencije za koje najveće tvrtke tehnološke industrije vjeruju da su ključ njihove budućnosti.

Za NY Times također je izjavio da djelomice žali zbog svog doprinosa na razvoju AI-a. Naime, Hintona je Google prije 10 godina zaposlio kako bi im pomogao u razvoju umjetne inteligencije, a Hintonovo istraživanje dovelo je do stvaranja sustava poput ChatGPT-a.

Oglas

Hinton je također za BBC priznao da su i njegove godine utjecale na odluku da napusti Google.

– Imam 75 godina, vrijeme je za mirovinu.

Za NY Times je izjavio da je vjerovao da je Google ‘primjeren upravitelj‘ tehnologije, ali to se promijenilo kada je Microsoft počeo ugrađivati chatbot u svoju tražilicu Bing, a tvrtka je počela brinuti o rizicima pretraživanja na internetu.

Oglas

Za BBC je rekao da su neke opasnosti chatbota bile ‘prilično zastrašujuće‘, upozoravajući da bi mogli postati inteligentniji od ljudi i da bi ih mogli iskoristiti ‘loši glumci‘.

– Ja sada govorimo o najgorem mogućem scenariju, onome iz noćne more. Možete zamisliti, primjerice, nekog lošeg glumca poput (Vladimira) Putina koji je odlučio dati robotima moć radi stvaranja vlastitih podciljeva, rekao je upozorivši da bi to na koncu moglo dovesti do stvaranje pod-ciljeva poput ‘moram dobiti više moći‘.

– Došao sam do zaključka da se vrsta inteligencije koju razvijamo jako razlikuje od inteligencije koju imamo. Dakle, to je kao da imate 10.000 ljudi i kada god jedna osoba nešto nauči, svi to znaju. Tako ti chatbotovi mogu znati puno više od bilo koje osobe, rekao je.

Oglas

Ono oko čega se brine Hinton već se uvuklo u našu svakodnevicu: ljudima je već sada postalo teško razlikovati videozapise, tekstove i fotografije koje generira AI od onih koje je stvorio čovjek.

Hinton je također zabrinut da će umjetna inteligencija zamijeniti poslove poput pravnika asistenta, osobnog asistenta i drugih ‘dosadnih‘ poslova, a potencijalno i više u budućnosti.

Glavni znanstvenik Googlea Jeff Dean rekao je u izjavi da Google cijeni Hintonov doprinos tvrtki u proteklom desetljeću.

Oglas

– Iskreno sam uživao u našim brojnim razgovorima tijekom svih ovih godina. Nedostajat će mi i želim mu svako dobro. Kao jedna od prvih tvrtki koja je objavila načela umjetne inteligencije ostajemo predani odgovornom pristupu razvoja AI-a. Kontinuirano pokušavamo razumjeti nove rizike dok istovremeno hrabro razvijamo inovacije. rekao je.

U ožujku su tehnološki milijarder Elon Musk i niz stručnjaka pozvali na stanku u razvoju AI sustava kako bi se omogućilo vrijeme u kojemu bi se provjerilo i uvjerilo jesu li sigurni.

Otvoreno pismo, koje je potpisalo više od 1000 ljudi, uključujući Muska i suosnivača Applea Stevea Wozniaka, potaknulo je izdavanje GPT-4, puno moćnije verzije tehnologije koju koristi ChatGPT.

Oglas

Hinton u to vrijeme nije potpisao to pismo, ali je za The New York Times rekao da znanstvenici ne bi trebali “produbljivati razvoj AI-a dok ne shvate mogu li to kontrolirati”.

Nastavi čitati

Scena

Elon Musk: Twitter će omogućiti medijima da naplaćuju čitanja

Objavljeno

Piše

Glavni čovjek Twittera Elon Musk u subotu je izjavio da će korisnici njegove platforme moći izbjeći mjesečne naplate i od maja će im omogućiti da plaćaju po pročitanom članku.

Radi se o njihovom “one click” servisu koji bi, uvjeren je Musk, mogao biti dobitno rješenje i za medije i za javnost jer će medijske kompanije moći čitateljima naplatiti višu cijenu po članku bez potrebe čitatelja da plate pun iznos pretplate. Musk nije dodao koji će postotak uzimati Twitter niti je otkrio uslove koje će društvena mreža postaviti medijima.

Hoće li se to zaista dogoditi početkom mjeseca, teško je reći jer Musk ima naviku nešto pompozno najaviti i onda malo zakasniti s realizacijom.

Oglas

No, možemo biti prilično sigurni da je ovaj novitet visoko na listi prioriteta jer Twitteru nakon serije loših poteza hitno treba nešto što bi moglo privući medije i korisnike koji su odlučili napustiti mrežu i pronaći alternativu. Alternativa je u ovom slučaju Bluesky na koji su s Twittera nedavno prešla velika imena kao što su Darth, Dril i AOC.

Najava nove usluge došla je u trenutku kada Musk pokušava namamiti podcastere i kreatore, kojima sugerira da započnu monetizirati sadržaj kroz uslugu Twitter Subscriptions (nekad poznat pod imenom Super Follows) i obećanje da Twitter neće uzimati postotak prvih 12 mjeseci, piše Index.

Sve su ovo objektivno kvalitetni potezi kojima se sanira šteta nastala Muskovim preuzimanjem Twittera i padom vrijednosti kompanije na iznos koji je više nego upola manji od onoga koji je Musk platio. Twitter Blue nije nadoknadio gubitke izazvane odlaskom oglašivača.

Oglas

 

Nastavi čitati

Tehnomanija

Upozorenje šefa Googlea: Ne spavam noćima, ovo je otkriće važnije od vatre

Objavljeno

Piše

Izvršni direktor Googlea Sundar Pichai priznao je da ga ubrzan razvoj umjetne inteligencije (AI) drži budnim noćima, unatoč tome što njegova tvrtka ide ukorak s tehnologijom.

Pichai je rekao da ne razumije umjetnu inteligenciju u potpunosti, no siguran je da će ona jednog dana biti mnogo sposobnija od svega što smo dosad vidjeli.

– Uvijek sam mislio da je umjetna inteligencija najvažnija tehnologija na kojoj čovječanstvo radi. Čak i važnija od vatre, struje i svega što smo učinili kroz povijest, rekao je Pichai u intervjuu za CBS i priznao da je unatoč tome jako zabrinut zbog brzog i nekontroliranog napretka te tehnologije.

Oglas

– Može biti vrlo štetno ako se sve pogrešno postavi. Nemamo sve odgovore, a tehnologija napredje brzo. Drži li me to budnim noćima? Apsolutno, rekao je Pichai.

Prošlog su mjeseca tehnološki čelnici, uključujući i Elona Muska, potpisali otvoreno pismo u kojem pozivaju na šestomjesečnu pauzu u istraživanju umjetne inteligencije, uz upozorenje da ta tehnologija izmiče kontroli. Supotpisnici tog pisma su i zaposlenici Googlea.

Pichai je umjetnu inteligenciju nazvao ‘crnom kutijom‘ koju još u potpunosti ne razumijemo. Dodao je da bi umjetnu inteligenciju trebalo regulirati.

Oglas

– Svatko tko je neko vrijeme radio s umjetnom inteligencijom shvaća da je to nešto toliko drugačije i duboko da bi nam trebali društveni propisi da razmislimo kako se prilagoditi.

Pichai je zabrinut unatoč tome što i Google napreduje s AI chatbotom Bard, rivalom ChatGPT-u.

Google se smatrao vodećim u razvoju umjetne inteligencije, no kritiziraju ga zbog zaostajanja za konkurentima, uključujući i Microsoft, koji je uložio u OpenAI i koristi njihovu tehnologiju za pokretanje svoje tražilice Bing.

Oglas

Pichai priznaje da su tvrtke možda požurile s razvojem te tehnologije bez da su u potpunosti razmotrile njezine nedostatke i rizike.
Jedna od stvari na koje trebamo paziti kada je AI u pitanju je ta utrka u kojoj se tvrtke natječu koja će prva imati nešto, pri čemu se potencijalni rizici i nedostaci gube iz vida, dodaje, prenosi agencija.

 

Centralna.ba

Oglas
Nastavi čitati

Tehnomanija

Znanstvenici zapanjeni, na golemoj nakupini smeća usred oceana stvorio se zasebni ekosustav: ‘Dobro napreduju‘

Objavljeno

Piše

Velika pacifička nakupina smeća, dvostruko veća od države Teksas, najveća je nakupina plastike na svijetu

Velika nakupina smeća u Tihom oceanu – ili Great Pacific Garbage Patch – toliko je velika i tako je dugo prisutna da su se na njoj nastanila razna morska stvorenja koja inače nalazimo samo uz obalu. Naime, znanstvenici su otkrili životinjske zajednice, uključujući male rakove i žarnjake, koje sasvim dobro napreduju na toj 970.000 četvornih kilometara velikoj hrpi smeća koja pluta oceanom između obala Kalifornije i Havaja, piše CNN.

U novoj studiji objavljenoj u ponedjeljak u časopisu Nature Ecology & Evolution, tim znanstvenika otkrio je da je desetak vrsta beskralješnjaka, koji obično žive uz obalu, uspjelo preživjeti i razmnožavati se na otpadu koji već godinama pluta oceanom.

Istraživači pojašnjavaju kako ovo otkriće sugerira da plastični otpad u oceanu omogućuje stvaranje zasebnih ekosustava koje sačinjavaju bića koja inače ne bi mogla preživjeti na otvorenom moru.

Oglas

Za razliku od organskih materijala koji se raspadaju i potonu za nekoliko mjeseci ili najviše za par godina, plastični otpad ostane plutati na površini mora značajno duže vrijeme, što raznim stvorenjima daje šansu da prežive i razmnožavaju se na otvorenom moru.

‘Bili smo jako iznenađeni kad smo vidjeli koliko su, zapravo, česta ta priobalna stvorenja koja sada žive na plastičnom otpadu. Našli smo ih na čak 70 posto otpada‘, kaže Linsey Haram s Nacionalnog instituta za hranu i poljoprivredu i glavna autorica studije.

image

Dr. Linsey Haram

Oglas

Ocean Voyages Institute/Swns/Swns/Profimedia/Ocean Voyages Institute/swns/swns/profimedia

Haram i njezini kolege su ispitali 105 komada plastike koje su izdvojili iz te hrpe plutajućeg otpada između studenog 2018. i siječnja 2019. te na njima identificirali 484 morska beskralješnjaka koji pripadaju 46 zasebnih životinjskih vrsta, od kojih se njih 80 posto inače može naći samo u priobalnim staništima.

‘Prilično velik postotak životinja koje smo pronašli zapravo su priobalne vrste, a ne one koje inače žive na otvorenom moru kakve smo očekivali pronaći‘, kaže Haram.

Oglas
image

Žarnjaci na komadu plastike

Smithsonian Institution

No pronašli su i dosta vrsta koje žive na otvorenom moru.

Oglas

‘Na otprilike dvije trećine otpada pronašli smo obje zajednice koje se međusobno natječu za mjesto za život i utječu jedne na drugu na razne načine‘, kazala je Haram i dodala kako posljedice prisutnosti priobalnih vrsta daleko na otvorenom moru još nisu do kraja razjašnjene.

‘Vjerojatno se natječu za prostor i za izvore hrane – no možda i jedu jedni druge. Teško je znati što se točno događa, no vidjeli smo da neki priobalni žarnjaci jedu vrste koje žive na otvorenom moru, pa po tome znamo da ima slučajeva kad jedna vrsta lovi i jede drugu.‘

Nije još do kraja razjašnjeno kako su ta stvorenja dospjela na otvoreno more i kako su ondje uspjela preživjeti. Moguće je da su se samo povezli na komadima plastike koji su otplutali na otvoreno more ili su kolonizirali plastične predmete kad su ovi već bili u oceanu.

Oglas
image

Morska bića koja su se nastanila na komadima plastike

Smithsonian Institution/Swns/Swns/Profimedia/Smithsonian Institution/swns/swns/profimedia

Ocean plastike

Velika pacifička nakupina smeća, dvostruko veća od države Teksas, najveća je nakupina plastike na svijetu.

Oglas

Pet velikih vrtložnih oceanskih struja vuku smeće prema centru i drže ga ondje što stvara ogromni vrtlog otpada.

Pogrešno je misliti da se radi o nekakvom otoku smeća, kaže Matthias Egger iz organizacije The Ocean Cleanup (prev. ‘čišćenje oceana‘) koja pokušava ukloniti plastiku iz oceana.

‘Ako ste tamo vani, u početku vidite samo nepregledni plavi ocean‘, kazao je Egger koji je pomogao u izradi studije prikupljanjem uzoraka otpada mrežom.

Oglas

‘To se može usporediti s gledanjem noćnog neba. Ako pogledate gore, vidite te male bijele točkice. Tako otprilike izgleda i to smeće. Nakupina otpada nije gusta, ali tog smeća ima jako puno, pa što duže gledate, vidite ga sve više i više.‘

image

Ocean Cleanup projekt

The Ocean Cleanup/cover Images/instarimages.com/Instar Images/Profimedia/The Ocean Cleanup/cover Images/instarimages.com/instar Images/profimedia

Oglas

Inicijativa Ocean Cleanup procjenjuje da je u nakupini oko 1,8 bilijuna komada plastike koja ukupno teži oko 80.000 tona. Najveći udio te plastike dolazi od industrije ribolova, a između 10 i 20 posto otpada može se povezati s tsunamijem koji je 2011. pogodio Japan.

Prema izvještaju Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), na svijetu se godišnje proizvede oko 460 milijuna tona plastike godišnje, što je količina koja će se – ukoliko nešto hitno ne poduzmemo – utrostručiti do 2060.

Na svijetu se reciklira samo devet posto plastike, prema izvješću UNEP-a. S čak 22 posto plastičnog otpada se vrlo loše upravlja i on završi kao smeće, a velike količine na kraju dospiju u oceane.

Oglas

Znanstvenici su upozorili da se od 2005. godine količina plastičnog otpada u svjetskim morima povećava brzinom bez presedana.

‘Problem postaje sve veći i veći svake minute‘, kaže Egger. ‘Stalno nalazimo kornjače zapletene u izgubljene ribarske mreže. Ponekad su to samo leševi kornjača. Vidimo da mnoge životinje gutaju komadiće plastike. A tu su i razne kemikalije koje onečišćuju more.‘

image

Ocean Cleanup projekt

Oglas

The Ocean Cleanup/cover Images/instarimages.com/Instar Images/Profimedia/The Ocean Cleanup/cover Images/instarimages.com/instar Images/profimedia

Organizacija Ocean Cleanup je izradila ogroman sustav prikupljana otpada. Radi se o svojevrsnoj barijeri u obliku slova U s mrežom ispod površine vode. Ta se mreža kreće zajedno s morskim strujama i prikuplja plastični otpad koji pluta po površini.

‘Želimo vidjeti kakav utjecaj ovaj sustav ima na morski život. I kad se uvjerimo da je to za okoliš korisno, sustav ćemo povećati‘, kaže Egger.

Oglas

No čišćenje mora je samo dio rješenja. Studija objavljena prošli mjesec pokazala je da će se bez hitne akcije, količina plastike u oceanima do 2040. povećati 2,6 puta.

Prošle je godine na UN-ovoj Skupštini posvećenoj okolišu usvojena povijesna rezolucija kojoj je cilj prekinuti zagađivanje prirode plastikom i do 2024. stvoriti sporazum o zagađenju – zakonski obvezujući dogovor koji bi se usredotočio na kompletan životni ciklus plastike, od njezine proizvodnje i dizajna pa do recikliranja i uklanjanja.

Oglas
Nastavi čitati

Tehnomanija

NASA objavila nevjerojatne slike s Marsa! Pronašli su nešto što sliči na kostur zmaja

Objavljeno

Piše

NASA-in rover Curiosity uočio je kamenje na površini Marsa koje neodoljivo nalikuje ostacima mrtvog zmaja. Dobro, to zvuči prilično smiješno, ali rover Curiosity istražuje po površini Marsa uočio je kamenje za koje su ljudi uvjereni da su zapravo kosti dinosaura.

Budući da se čini da stijena pokazuje tijelo nalik zmiji i nekakve bodlje koje izlaze iz leđa, neki su to shvatili kao znak da je ovo doista zmaj. Iako bi to bilo prilično cool, čini se da je prilično čudna ideja.

NASA

Nažalost, svatko tko se nada da je ovo dokaz koji smo tražili sve ove godine da su zmajevi zapravo postojali bit će razočaran jer su stručnjaci naznačili da točno znaju što je to zapravo. Kao prvo, ove ‘zmajeve kosti’ zapravo su samo kamenje, kako je astrobiologinja Nathalie A. Cabrol objasnila, to je bio ‘najbizarniji kamen’ koji je ikad vidjela, ali zapravo je to ipak bio samo kamen kojeg je načela erozija.

Oglas
Nastavi čitati

Tehnomanija

Je li napokon riješen misterij drevnog i bizarnog “čudovišta Tully”?

Objavljeno

Piše

ZNANSTVENICI iz Japana su nakon temeljite analize tajanstvenog stvorenja koje je živjelo prije 300 milijuna godina zaključili da ono ipak nije imalo kosti. Stručnjaci su otkrili ostatke Tullimonstruma gregariuma (poznatog i kao čudovište Tully) prije skoro 70 godina i već se niz desetljeća raspravlja radi li se o kralježnjaku ili beskralježnjaku; s obzirom na to da studije ukazuju na kontradiktorne zaključke.

“Na temelju više linija dokaza, nije održiva hipoteza da se radi o kralježnjaku. Čudovište Tully je imalo segmente u području glave koji su se protezali od tijela, što nije prisutno ni u jednoj liniji kralježnjaka”, rekao je paleontolog Tomoyuki Mikami sa Sveučilišta Tokio.

 

Oglas

 

Bizarne oči, čudna usta…

Prvi primjerak ovog stvorenja pronašao je 1955. u Illinoisu lovac na fosile Francis Tully, a nakon toga su otkriveni i mnogi drugi primjerci ovog neobičnog bića. Čudovište Tully je znalo narasti do 35 centimetara, s time da su najmanje pronađene jedinke bile oko 8 centimetara. Dakle, nije dobilo nadimak “čudovište” zbog svoje veličine.

Imalo je peraje na repu, bizarne oči koje su stršale kao da su na šipci i tanko rilo koje je završavalo s nečim što nalikuje ustima sa zupcima. S tim dugačkim nastavkom je vjerojatno rovao po muljevitom dnu u potrazi za slasnim obrokom, piše Science Alert.

Zbog neobičnog izgleda ovog stvorenja, znanstvenici nisu mogli odrediti ni njegovu bazičnu klasifikaciju, odnosno utvrditi radi li se o kralježnjaku ili beskralježnjaku. Ni u jednom od fosila nisu pronađene koštane strukture, ali to nije rješavalo problem jer se kostur od hrskavice (kakav danas nalazimo kod hrskavičnjača) ne bi očuvao nakon toliko milijuna godina jednako dobro kao i kosti.

Oglas

 

 

Misterij ove neobične životinje ipak nije riješen do kraja

S obzirom na to da se rasprava o pravoj prirodi Tullimonstruma gregariuma protezala godinama, Mikami i njegovi kolege napravili su opsežno istraživanje u pokušaju da se jednom za svagda riješiti spomenuti misterij. Prikupili su više od 150 primjeraka čudovišta Tully i više od 70 fosila drugih stvorenja iz fosilnog sloja Mazon Creeka u Illinoisu te ih podvrgli 3D laserskom skeniranju visoke rezolucije i rendgenskoj mikro tomografiji.

Pažljivo su proučavali strukture koje nalikuju karakteristikama kralješnjaka – blokove skeletnog mišićnog tkiva (miomere), mozak s tri režnja, hrskavicu i peraje te zaključili da se one ne mogu usporediti s karakteristikama koje nalazimo kod kralježnjaka.

Oglas

Treba napomenuti da su znanstvenici sa Sveučilišta Yale 2016. izašli u javnost sa suprotnim zaključkom – da se ipak radi o kralježnjaku i da pripada istoj lozi kao moderna lampuga. Koristeći se zbirkom muzeja Field u kojoj se nalazi 2000 primjeraka čudovišta Tully, paleontolozi s Yalea su analizirali morfologiju i druge značajke ove životinje. Zaključili su da je imala škrge i notokordu koja je funkcionirala kao rudimentarna leđna moždina.

Ako je ova najnovija studija uistinu zadnja riječ po pitanju ove dileme, odnosno ako Tullimonstrum gregarium ipak ne spada u kralježnjake, stručnjake sada čeka sljedeći izazov – o kakvoj se vrsti beskralježnjaka radi? Nalikuje li, primjerice, više kopljačama ili puževima? Misterij ove neobične životinje izgleda još uvijek nije riješen do kraja.

Istraživanje japanskih znanstvenika objavljeno je u časopisu Palaeontology.

Oglas
Nastavi čitati

Tehnomanija

Vikinzi su napustili jugozapadni Grenland djelomično zbog porasta razine mora

Objavljeno

Piše

Prvi zapisi o Grenlandskim Vikinzima datiraju iz 985. godine. Arheološki dokazi daju uvid u to kako su živjeli, no uzroci njihova nestanka u 15. stoljeću ostaju zagonetni. Hipoteze uključuju kombinacije promjene okoliša, društvenih nemira i ekonomskih poremećaja. Okupacija se poklopila s prijelazom iz srednjovjekovnog toplog razdoblja (900. do 1250. CE) u malo ledeno doba (1250. do 1900. CE) i napredovanjem ledene ploče južnog Grenlanda.

Nova istraživanja pokazuju da bi ovaj napredak doveo do lokalnog porasta razine mora od 3 m i plavljenja od 204 četvorna kilometra; taj je proces doveo do napuštanja nekih nalazišta i sveopćih poplava; progresivno podizanje razine mora utjecalo je na cijelo naselje i moglo je djelovati u tandemu s društvenim i okolišnim čimbenicima da potaknu Vikinge da napuste Grenland.

Posljednji pisani dokaz o nordijskom obitavanju na Grenlandu zapis je ceremonije vjenčanja u crkvi Hvalsey u istočnom naselju početkom 15. stoljeća, a radiokarbonski datumi ukazuju na daljnjih pola stoljeća okupacije.

Oglas

“Postoje mnoge teorije o tome što se točno dogodilo da je Vikinge istjeralo iz njihovih naselja na Grenlandu”, rekla je glavna autorica Marisa Borreggine, doktorandica na Sveučilištu Harvard.

„Došlo je do pomaka u priči od ideje da se Vikinzi potpuno nisu uspjeli prilagoditi okolišu i prema argumentima da su bili suočeni s bezbroj izazova, u rasponu od društvenih nemira, ekonomskih previranja, političkih pitanja i promjena okoliša. ”

Oglas
Nastavi čitati

Najnovije vijesti

BiHprije 2 sata

Započinje Tjedan znanosti na Neretvi

Tjedan znanosti na Neretvi, koji će okupiti tim od oko 70 znanstvenika i istraživača iz BiH i Europe, a koji...

Događanjaprije 2 sata

Organizator turnira se oglasio hoće li Đoković biti kažnjen

Organizatori Roland Garrosa su odlučili hoće li kazniti Đokovića zbog poruke “Kosovo je srce Srbije” koju je napisao na kameri...

Društvoprije 2 sata

Hrvatska danas obilježava Dan državnosti

Dan državnosti u Hrvatskoj se obilježava 30. svibnja. Ove se godine slavi 33. godišnjica konstituiranja prvog demokratskog i višestranačkog Sabora. 30. svibnja...

Vijestiprije 3 sata

Vitez: Načelnik Marjanović službeno posjetio Bugarsku: Izražena želja za jačanjem suradnje

Općinski načelnik Boris Marjanović sa suradnicima posjetio je općinu Sadovo u Plovdivskoj oblasti u Republici Bugarskoj gdje je razgovarao s...

Politikaprije 3 sata

Borell pozvao kosovske vlasti i demonstrante da smanje tenzije

Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell istakao je da EU najoštrije osuđuje “šokantno nasilje u...

Sportprije 3 sata

Španjolci: Livaković je sve dogovorio s Villarrealom

LIVI, ostani”, skandirali su Bad Blue Boysi više puta na utakmici Dinama i Gorice (4:1), a nakon toga Dominik Livaković...

Sportprije 4 sata

Miami će igrati finale s Denverom

Košarkaši Bostona bili su nadomak historijskog uspjeha i ulaska u finale play-offa NBA lige, no na kraju će tamo protiv...

BiHprije 5 sati

Učestali odroni na brojnim dionicama

Stanje na cestama 30. 05. 2023. u 06 : 25 sati Zbog nestabilne vremenske situacije i povremenih padavina savjetujemo oprezniju...

Oglas
Oglas