“Ilegalna deponija Uborak, kraj Mostara. Okolišna dozvola joj je istekla koncem prošle godine. Naš projekt Podrška građanima u borbi protiv korupcije, koji implementiraju Centri civilnih inicijativa te partnerske organizacije Transparency International BIH i Centar za razvoj medija i analize, nedavno je započeo aktivnosti pružanja podrške grašanima okupljenim kroz inicijativu ‘Jer nas se tiče’, s ciljem zatvaranja deponije Uborak”, službeni je stav USAID-a BiH.
Grad Mostar: USAID podupire udruženje koje nelegalno blokira Uborak i taocima drži 100.000 građana
Na ovakav stav reagirali su iz Grada Mostara, ističući razočaranost podrškom Agencije američke Vlade jer se, kako su istaknuli, radi o nelegalnom zaustavljanju odlaganja otpada.
“Grad Mostar razočaran je time da USAID podupire udruženja koja nelegalno blokira prometnicu i zaustavljaju odlaganje otpada držeći tako 100 000 građana Mostara taocima”, komentirali su za HMS iz mostarske Gradske uprave.
Podsjećaju da je prema važećim zakonskim propisima u Mostaru dopušteno prosvjedovati na lokalitetima Kantarevac i Sjeverni Logor.
Iz Gradske uprave ističu i zabrinutost činjenicom da se odlaganjem smeća na ulicama, ali i brojnim divljim odlagalalištima otpada kao i u samu rijeku Neretvu, mogu širiti svakojake zarazne bolesti što u kombinaciji s prisustvom kolektivnog straha od pojave koronavirusa nikako nije dobra poruka ni Mostaru ni njegovim građanima.
Vlada FBiH: Omogućiti prijem otpada do izrade studije utjecaja na okoliš
“Zaključak Vlade F BiH je da se na odlagalište komunalnog otpada Uborak kod Mostara i dalje omogući prijem otpada sve dok se ne odradi studija utjecaja na okoliš, koja će prethoditi izdavanju okolišne dozvole”, kazao je glavni urbanističko-ekološki inspektor Federalne uprave za inspekcijske poslove Ejub Salkić nakon sastanka s direktorom JP Deponija d.o.o. Mostar i predstavnicima Građanske inicijative “Jer nas se tiče”, održanog u srijedu u Mostaru.
Glavni urbanističko-ekološki inspektor rekao je da je Uborak jedna od tri najuređenije deponije u BiH.
“Prije izdavanja okolišne dozvole organizirat će se javna rasprava na ovom terenu s mještanima i ona će pokazati treba li ovu deponiju zatvoriti ili joj se može omogućiti dalje odlaganje otpada. Inspekciji treba okolišna dozvola kako bi uopće mogla zatvoriti ili produžiti rad ovog odlagališta, kazao je Salkić.
Glavni inspektor: Deponija ima mogućnost proširenja, ali studija će pokazati hoće li se to napraviti ili ne
On je podsjetio na Zaključak Vlade Federacije BiH da se na odlagalište komunalnog otpada Uborak kod Mostara i dalje omogući prijem otpada sve dok se ne odradi studija utjecaja na okoliš.
Dodavši da, uz sve potencijalne aranžmane i dopune, Uborak ima mogućnost odlaganja otpada do godinu dana maksimalno.
“To je vrijeme za korekciju ovih postojećih ploha ili do pronalaska nove lokacije. Ova deponija ima mogućnost proširenja, ali studija će pokazati hoće li se to napraviti ili ne. Inspekcija trenutno prati da odlaganje otpada bude u skladu s ekološkim, sanitarnim odlaganjem i ne dozvoljava odlaganje na nekom drugom mjestu koje nema okolišnu dozvolu za to. Moramo poštivati zaključak Vlade FBiH i borimo se da navedena studija što prije ugleda svijetlo dana kako bi nam pokazala može li se otpad nastaviti odlagati ovdje ili ne”, kazao je Salkić.
Je li pozadina smeće, nelegalno sagrađeni objekti, politika ili okoliš – ili sve pomalo?
No, dok se u slučaju deponije Uborak spominje “nelegalna deponija”, problem predstavljaju i brojni nelegalno sagrađeni objekti, obiteljske kuće u njenoj blizini, a do čega, zbog blizine regionalne deponije, uopće nije trebalo doći. Njihovi vlasnici još uvijek nisu ili ih izbjegavaju legalizirati.
Mnogi tvrde da kriza i prosvjed oko deponije Uborak ima i političku zaleđinu, međutim, očito je da će problem deponije Uborak morati sustavno, studiozno i temeljito rješavati. Kao i pitanja nelegalne izgradnje u njenoj blizini preko koje se godinama prešutno prelazi.
I SAD se bori s istim problemom, ali njihovi građani protive se novim odlagalištima
Iz USAID-a daju podršku građanima koji prosvjeduju i traže zatvaranje depnije Uborak, unatoč odlukama Federalne Vlade i bez konačnog mišljnja eksperata i studije utjecaja na okoliš, ali je i za podsjetiti da problem odlaganja otpada nije samo u “mostarski” – to je globalni problem s kojim se bore sve zemlje svijeta, a SAD posebno jer je u samom vrhu zemalja svijeta po proizvodnji otpada po glavi stanovnika. Edward Humes, autor knjige “Garbology – Our Dirty Love Affair with Trash’ (Smećologija – Naša prljava ljubav sa smećem) kaže da prosječan Amerikanac dnevno napravi i do sedam kilograma dnevno, odnosno, 102 tone smeća kroz životni vijek.
Naime, kako navodi Global Citizen, pozivajući se na izvješće Protokola o zaštiti okoliša od čvrstog otpada (SWEEP), 2.000 aktivnih odlagališta otpada u SAD-u koja primaju najveći dio otpada, dostiže svoj kapacitet. Istodobno,
SAD godišnje proizvedu više od 258 milijuna tona čvrstog komunalnog otpada, a ta količina i dalje raste te je problem zbrinjavanja otpada više nego ozbiljan.
“SAD bi također mogle stvoriti više odlagališta kako bi se prilagodio porast smeća, ali obično je potrebno nekoliko godina da pronađemo odgovarajuće mjesto odlagališta, dobijemo dozvolu za to, a zatim izgradimo strukture koje udovoljavaju ekološkim standardima”, navodi SWEEP.
“Osim toga, zajednice se općenito protive stvaranju novih odlagališta otpada, jer to može značiti zagađenje zraka, vode i tla. Više odlagališta znači i više klimatskih promjena. Kako se životni otpad i druge vrste smeća razgrađuju, oslobađaju se metan i druge emisije stakleničkih plinova koji doprinose klimatskim promjenama. Posljednjih godina ekolozi su se zalagali za zabranu upotrebe raznih vrsta plastike, proizvođači su počeli razvijati održiviju ambalažu, a obični ljudi su počeli prihvaćati ekološki prihvatljive navike. Ako se ovi trendovi nastave, SAD mogu izbjeći pretvaranje u jedno divovsko odlagalište”, piše Global Citizen podsjećajući na kampanju o Globalnim ciljevima Ujedinjenih naroda, koji pozivaju zemlje da razviju održive sustave gospodarenja otpadom.
S obzirom na kompleksnost i ozbiljnost problema, i građana koji prosvjeduju i traže zatvaranje deponije, i 100.000 građana Mostara i okolnih mjesta koji gravitiraju deponiji Uborak, kao i cjelokupnom okolištu, više nego neozbiljno i populistički je ovom problemu pristupati jednostrano, površno i nestručno – ma o kome se radilo: bili to prosvjednici među kojima je i veliki broj koji su svoje domove nelegalno sagradili u blizini deponije gdje je gradnja zabranjena te sada traže zatvaranje deponije (?); bila to Gradska uprava koja treba promptno, sustavno riješiti problem te istom pristupiti javno i transparentno bez obzira što rade u otežanim uvjetima zbog činjenice nepostojanja Gradskog vijeća, a što je opet posljedica nepostojanja lokalnih izbora; ili to bile ugledne i cijenjene svjetske organizacije koje ovako ozbiljnom problemu za građane jedne cijele regije nužno moraju pristupiti nakon svih analitičkih, stručnih i svakih drugih istraživanja.
Jer, rijetko kada je neki problem crno-bijel. Ima tu puno nijanski sive…
(Republikainfo.com/V.S.)