Matijas Regner (60), vlasnik njemačkog građevinskog preduzeća „Projektbau Matthias Regner GmbH“, ističe ključnu ulogu radnika iz Bosne i Hercegovine u uspjehu svog poslovanja. Sa 130 zaposlenih, 70 njih dolazi iz BiH, što čini značajan dio njegovog tima.

„Bez radnika iz Bosne i Hercegovine ne bih mogao da prihvatim ni polovinu poslova koje trenutno obavljamo“, priznaje Regner. Prvi radnici iz istočne Evrope zaposleni su prije sedam godina, a kasnije je potraga proširena na područje Zapadnog Balkana.

Regner naglašava: „Oni su nevjerojatno motivisani i vrijedni. Više od polovine mog tima dolazi iz BiH, a imaju iste plate i socijalne benefite kao njihovi njemački kolege. Svoj posao obavljaju profesionalno i sa velikim entuzijazmom.“

Prema njegovim riječima, radnici provode tri do četiri sedmice na gradilištu u Njemačkoj, nakon čega se vraćaju kući na sedmicu odmora. Ovaj aranžman se pokazao uspješnim za sve strane, uključujući i poslodavca i radnike.

„I dalje ćemo imati potrebu za novim radnicima. Trenutno tražim poslovođu koji tečno govori njemački i maternji jezik radnika iz BiH“, dodaje Regner.

On priznaje da je građevinski sektor težak i da mladi često bježe od tog posla, no ističe da je veoma isplativ i da bi trebao biti atraktivniji za mlade generacije.

Centralna.ba

Srednja Europa priprema se u četvrtak za najgore poplave zadnjih desetljeća zbog prolaska ciklona Borisa što će očekuje ovaj vikend.

Po češkim i poljskim meteorolozima, u nekim područjima njihovih zemalja moglo bi pasti do 400 litara kiše po metru četvornom u iduća četiri dana, a u Austriji i Slovačkoj oko 200 litara.

Kulturne manifestacije predviđene za ovaj vikend otkazane su u te četiri zemlje zbog najavljenog prolaska ciklona.

Retencije za prihvat vode, ponajprije u blizini brana, ispražnjene su kako bi mogle primiti toliku vodu.

U Poljskoj su oglašeni meteoalarmi za jug zemlje, prije svega gradove na Odri kao što su Wroclaw i Opole.

– Postoji realan rizik od lokalnih poplava u petak i nedjelju, upozorili su poljski meteorolozi.

U Wroclawu, koji ima 675.000 stanovnika, općina je osnovala krizni stožer.

Po češkom ministru okoliša Petru Hladiku, situacija u zemlji “mogla bi biti slična onoj 1997. i 2002.”

Porast vodostaja Dunava

Poplave 1997. pogodile su Moravsku, na istoku Češke. Poginulo je 50 ljudi i bilo je nekoliko milijardi američkih dolara štete.

Upravo u toj regiji i ovaj se put očekuju najgore oborine.

Godine 2002. poplave su pogodile zapad zemlje, odnijevši 17 ljudskih života i izazvavši još veću štetu nego 1997.

Gradovi u Moravskoj podigli su barijere protiv poplava i pripremili vreće s pijeskom u očekivanju oluje koju će pratiti vjetrovi brzine do 100 kilometara na sat.

Deseci kulturnih manifestacija u regiji otkazani su uključujući godišnji festival vina u Znojmu koji privlači desetke tisuća posjetitelja.

Austrija bi mogla rasporediti vojsku

Otkazan je i rimski festival u Carnuntumu u Austriji.

Po austrijskoj televiziji ORF, vodostaj Dunava mogao bi narasti do razina koje nisu viđene pet do deset godina.

Austrijski kancelar Karl Nehammer rekao je da je vojska spremna rasporediti do tisuću vojnika bude li potrebno. Slovačka vojska i vatrogasci dobrovoljci također su u pripravnosti.

Oborine bi mogle biti veće od onih koje su pogodile središnju Europu 2013., a koje su tada bile smatrane najgorima u tisuću godina, upozorava slovačka meteorološka služba imeteo.sk.

S premještanjem hladnog vala nad Europom prema istoku, prvi je snijeg pao i na slovenskoj Kredarici.

Olujno nevrijeme u petak najviše problema izazvalo je u slovenskom primorju. U slovenskoj Istri u samo nekoliko sati palo je više kiše nego što uobičajeno padne tijekom cijelog ljeta.
Prvi ovosezonski snijeg u Njemačkoj i Sloveniji

Obilna kiša stvorila je kaos u Sloveniji. Pljuskovi stvaraju probleme osobito na cestama u priobalju. Poplavljen je dio Kopra. Zbog poplavljenog kolnika na brzoj cesti Izola-Škof prometuje se na više dionica, a na Triglavu je pao i prvi snijeg.

Potpuno je zatvorena cesta Obrov-Kozina na Kozini, promet je blokiran na cesti Kopar-Dragonja, a ne može se prometovati ni brojnim lokalnim cestama.

Nakon vrućih ljetnih dana najviši vrh Njemačke, s 2.962 metra nadmorske visine, Zugspitze, na jugu zemlje, zabijelio se od snijega, koji je napadao do 35 centimetara visine.

Češka se priprema za ekstremne poplave i padaline

Vlasti su preventivno ispustile vodu iz mnogih brana kako bi im povećale kapacitet za predstojeće nevrijeme.

U hidroelektrani Vrane na Vltavi, južno od Praga, istjecanje je povećano s dosadašnjih 40 na 120 kubnih metara u sekundi.

Slični napori su također uloženi da se stvori prostor u akumulacijama uz rijeke u istočnom dijelu zemlje.

– Situacija koju očekujemo u sljedeća četiri, možda pet dana, nažalost je vrlo slična situaciji tijekom velikih poplava 1997. i 2002. godine”, upozorio je češki ministar okoliša Petr Hladík.

Tada su katastrofalno poplavile Odra i Laba.

Češki ministar unutarnjih poslova Vit Rakušan pozvao je da se otkažu društveni događaji planirani za sljedećih nekoliko dana, što se posebno odnosi na aktivnosti u blizini rijeka i potoka.

Svima koji žive u područjima koja mogu poplaviti savjetuje se da imaju pripremljenu prtljagu za evakuaciju.

Onaj koji osjeća Hrvatsku mora uložiti enormne napore da bi zatomio svoj prirodni refleks protivljenja svakoj a posebice oružanoj agresiji na bilo čiji suverenitet. Opravdavanje Putinovih ratnih zločina povijesnim razlozima, osjećajima ugroženosti i geopolitikom je neprihvatljivo. Takvoj politici u Hrvatskoj nema mjesta!

Jučer je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković još jednom bio u Kijevu i još jednom potvrdio stvarnu opredjeljenost Hrvatske, a to je dosljedna i trajna potpora napadnutom ukrajinskom narodu. Stoga se pitamo kada će Zoran Milanović popiti tabletu za hrabrost i umjesto vojnim helikopterom za Hvar otići vlakom za Kijev te demonstrirati potporu napadnutoj Ukrajini. Bilo bi to poželjno jer je još prije godinu dana napravio upravo suprotno: uputio otvoreni poziv međunarodnoj zajednici da uskrati daljnju pomoć Ukrajini „kako bi se rat što prije okončao“ i to u vrijeme kada je i službena Moskva javno zastupala isto stajalište.

Nakon jučerašnje posjete najviših dužnosnika naše vlade Kijevu te demonstracije jedinog ispravnog odgovora onima koji silom nastoje srušiti međunarodni poredak ponosni smo što Hrvatska nije popustila javnim zagovarateljima hrvatskog odustajanja od svih naših i međunarodnih principa nego se do kraja solidarizirala i ostaje solidarna sa napadnutom Ukrajinom. Jer onaj koji u Hrvatskoj dovodi u pitanje ukrajinski suverenitet i iskazuje nevoljkost jasne osude Putinovih agresivnih nasrtaja na međunarodni poredak, kao što je to u svom mandatu činio Milanović, pokazuje da nije na razini niti se može poistovjetiti s politikom i ljudima koji su se izborili za hrvatsku slobodu i oduprli sličnim nasrtajima na našu domovinu devedesetih godina.

I uzalud su svi Milanovićevi pokušaji pridobivanja naklonosti  hrvatskih branitelja dodjelama odličja kada dolaze iz ruke onoga tko branitelje ne razumije i tko se s njima i onime za što su se borili nikada nije mogao do kraja poistovjetiti te koji u odnosu na suverenitet žrtve u svom političkom djelovanju primjenjuje kriterije Budimira Lončara: ne dajte im oružje, produžit ćete njihov otpor a time i rat!?!

Stoga podsjećamo na Milanovićevu tezu da se od Rusije nema smisla braniti i da „ruskog medvjeda ne treba ljutiti“ jer je Kijev predgrađe Moskve, na njegovu madridsku epizodu odbijanja proširenja sjevernoatlantskog saveza s namjerom razbijanja njegova jedinstva, te na njegovo odbijanje davanja suglasnosti na misiju vojne pomoći Ukrajini u maniri onih koji su svojevremeno u SAD-u prosvjedovali protiv vojne pomoći Velikoj Britaniji s argumentom da se tako samo izaziva Hitlera i produžuje rat.

Treći uzastopni mandat Andreja Plenkovića te skoro okončanje ovog kojeg je Zoran Milanović izborio lažima o okupljanju svih nacionalnih snaga na izgradnji bolje Hrvatske, dokaz su da hrvatski birači podupiru pravednički karakter ove države i moralni autoritet kojeg ima Hrvatska kao žrtva agresije.

  Ivica Tafra

Predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a „Dr. Franjo Tuđman“

Amerikanci se prisjećaju svog užasa i ostavštine terorističkih napada 11. rujna 2001. i okupljaju se kod spomen obilježja, u vatrogasnim domovima, gradskim vijećnicama i drugim mjestima kako bi obilježili 23. godišnjicu najsmrtonosnijih terorističkih napada na svom tlu.

U napadima iza kojih je stajala islamistička teroristička mreža Al-Qa’ida poginulo je gotovo 3000 ljudi.
Komemoracije se održavaju diljem Amerike – od mjesta napada kod njujorškog Svjetskog trgovinskog centra (WTC), Pentagona i Shanksvillea, u Pennsylvaniji pa sve do Aljaske, javlja HRT.

Tog utorka 11. rujna 2001. oteta su četiri zrakoplova koja su se trebala srušiti na simbole američke moći.

Nakon udara dvaju zrakoplova u tornjeve blizance WTC-a, treći se zrakolov zabio u zapadnu stranu Pentagona, sjedišta američke vojske. Vatra je progutala dio zgrade nakon čega se i urušio.

Četvrti oteti avion, na letu iz New Jerseya za San Francisco jedini nije uspio pogoditi svoju metu. Pretpostavlja se da je trebao udariti u Bijelu kuću ili zgradu američkog Kongresa. Ta je katastrofa izbjegnuta zahvaljujući putnicima koji su pokušali preuzeti kontrolu od otmičara te se avion naposljetku srušio u polju u Pennsylvaniji.
Događaji 11. rujna ne samo da su odnijeli ljudske živote već su značajno preoblikovli američku vanjsku politiku i unutarnje strahove.

Prosječna mjesečna neto isplaćena plaća po zaposleniku u Hrvatskoj je za lipanj 2024. iznosila 1315 eura. Taj podatak dolazi od Državnog zavoda za statistiku, što znači da mnogi o puno većim plaćama mogu samo sanjati, piše Slobodna Dalmacija.

To je potaknulo jednog korisnika Reddita da upita ostale ima li osoba iz Hrvatske koji zarađuju više od 40 tisuća eura mjesečno, s tim da je specificirao na što konkretno misli.

“Jako me zanima kako u Hrvatskoj netko može zarađivati oko 50 tisuća eura ili više mjesečno, a da nisu apartmani, hoteli i slično”, napisao je u objavi.

U komentarima su neki pisali da takve iznose zarađuju nogometaši, plastični kirurzi, direktori banaka, glumci, pjevači i influenceri, a jedan korisnik je napisao da poznaje nekoliko osoba koji zarađuju vrtoglave cifre.

“Ima, osobno znam troje. Prvi vlasnik dobrog restorana, zaradi 700 tisuća eura godišnje. Drugi, vlasnik turističke agencije cca 500 tisuća eura godišnje, treći ‘apartmandžija‘, ima nekih 20-ak apartmana, zaradi blizu 500 tisuća eura godišnje. U principu da toliko zaradiš, moraš imat nešto svoje, a što posluje izuzetno dobro. Radom za drugoga ne možeš doći ni blizu tih cifri.”

Iako je korisnik u svom upitu naveo da ne misli na vlasnike apartmana, javila se upravo jedna vlasnica apartmana, koja je rekla da zaradi otprilike 10-12 tisuća eura po jednom apartmanu u sezoni, koju računa kao četiri mjeseca, a otkrila je i kako.

“Sama iznajmljujem i čistim svoje apartmane. Što bi značilo da ne dajem agenciji 35% provizije i ne plaćam čistačice. Oko 10-12 tisuća zaradi se u sezoni, odnosno u četiri mjeseca otprilike po jednom apartmanu”, kazala je te pojasnila kako apartman iznajmljuje od 90 do 140 eura, ovisno o dijelu sezone.

“Također mijenjam cijene za last minute bookinge, ali sve je u tom rangu više-manje. Moglo bi se reći da sam puna, ali zna se dogoditi da je apartman prazan dan ili dva. Prihvaćam rezervacije manje od 7 noćenja (uzmem ponekad i na 3 ako je rupa) i nisam postavila odlazak/dolazak subotom”, napisala je

Alpe je u ponedjeljak, 9. rujna zabijelio prvi ozbiljniji snijeg ove sezone. Krajem ovog tjedna očekuje se snijeg i na visokim planinama naše regije.

Kiša pada u dolinama i prve bijele pahulje na višim terenima na Alpama. U Južnom Tirolu se bilježi klasična nagla promjena vremena početkom rujna koja označava kraj ljetne vrućine.

I južnotirolska i valtellinska strana su redovno prohodne. Nepogoda koja pogađa Trentino-Alto Adige donosi kišu i izražen pad temperatura kako u dolinama, tako i na višim terenima.

Nakon više od mjesec dana, na 3.399 metara visine na predzidu Cima Libera u Alta Val Ridanna, temperatura je pala ispod nule, na -1 stupanj, piše Trento Today, prenosi Radiosarajevo.

Pogledajte snimak prvog snijega ove sezone na Alpama:

Dragan Primorac u nedjelju se susreo s jednim od vodećih svjetskih lidera, indijskim premijerom Narendrom Modijem. Tijekom iznimno srdačnog jednosatnog susreta, Primorac i Modi razgovarali su o intenziviranju suradnje između Indije i Hrvatske, u području gospodarstva, znanosti i obrazovanja.

Naglasak je stavljen na suradnji u području inovacija i tehnologija, posebice u području biotehnologija i personalizirane medicine, u kojima je Primorčev tim sa suradnicima iz SAD-a, Italije i Izraela napravio pionirske iskorake u nizu područja.

Premijer Modi prisegnuo je treći put na dužnost predsjednika vlade 7. lipnja 2024., što je u Indiji dosad uspjelo samo prvom premijeru Jawaharlalu Nehruu. O njegovom osobnom, kao i golemom globalnom utjecaju Indije najbolje govori podatak da je 2023., tijekom predsjedanja G20, pokrenuo promjenu dizajna globalnog političkog i financijskog upravljanja, posebice Vijeća sigurnosti UN-a, Međunarodnog monetarnog fonda, itd., jer kako je Modi istaknuo, “model globalnog upravljanja star osam desetljeća treba polako mijenjati”.

Na summitu čelnika G20, održanom u New Delhiju u rujnu 2023., na njegovo traženje donesene su odluke o primanju Afričke unije kao stalnog člana G20, osnivanju Globalnog saveza za biogoriva (GBA) te stvaranju gospodarskog koridora između Indije, Bliskog istoka i Europe (IMEC).Posebno značajan iskorak Indija je napravila u suradnji s SAD-om, gdje se razvija globalno i strateško partnerstvo u području tehnologija, posebice na području obrambene suradnje, a tako je, između ostalog, usvojen “Defense Industrial Cooperation Roadmap” te je potpisan sporazum između tvrtki General Electric i Hindustan Aeronautics Limited.

I države članice EU ističu potrebu jačanja angažmana s Indijom, s ciljem postupnog približavanja Indije pozicijama EU. Na tom su tragu Indija i EU dogovorili jačanje suradnje na području trgovine, klime, digitalne tehnologije i ljudskih veza, od čega posebnu važnost ima dogovor o osnivanju zajedničkog Vijeća za trgovinu i tehnologiju te nastavak pregovora o Sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Indije.Hrvatska i Indija surađuju putem niza potpisanih memoranduma o suradnji iz područja kulture, obrazovanja, znanosti i obrane.

Pripadnik Oružanih snaga koji je bio polaznik Temeljne časničke izobrazbe iznenada je sinoć preminuo u vojarni u Požegi, izvijestilo je u subotu ujutro Ministarstvo obrane, prenoseći sućut ministra i načelnika Glavnog stožera obitelji i prijateljima.

Pripadnik Oružanih snaga, pozornik (1994.) preminuo je u vojarni “123. brigade HV”.

Nakon provedene obuke, pozornik je zajedno s još jednim polaznikom otišao na trčanje unutar vojarne, pozlilo mu je i izgubio je svijest. Odmah mu je pružena liječnička pomoć, ali nakon neuspjele reanimacije, nažalost, utvrđena je smrt pozornika, kažu u MORH-u.

Sućut obitelji, kolegama i prijateljima preminulog pozornika izrazili su potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić te načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnik Tihomir Kundid.

Nevrijeme koje je tijekom četvrtka zahvatilo sjeverni Jadran, u noći na petak proširilo se na veći dio Dalmacije. Oko ponoći grmljavinsko nevrijeme zahvatilo je šire splitsko područje. Olujni udari vjetra dosezali su gotovo 80 km/h, jugo je naglo okrenulo na tramontanu.

U Kaštel Lukšiću jedno se stablo odlomilo pod udarima vjetra, ali srećom po automobile ispod njega, velike grane ovog stabla zapele su na okolnoj zgradi, pa nije bilo oštećenja na autima.

Do 3 sata u noći najviše kiše dobio je Rivanj u zadarskom arhipelagu, čak 108 litara po metru kvadratnome, više od mjesečnog oborinskog prosjeka. Susak je dobio 65 litara, a slijede Zadar 45, Ljubitovica 43, Solin 42, Poljica 41, Kaštel Gomilica 37, Split 3 34 itd.

Velike količine oborina koje su pale u kratko vrijeme izazvale su mjestimične bujice, a potoci su se s Kozjaka slijevali kaštelanskim ulicama.

Osobito oprezni moraju biti vozači na područjima od Žrnovnice do Gornjeg Sitnog jer je obilna kiša izazvala manje odrone uz cestu. Ovom dionicom smo noćas i sami prišli, a svako malo na cestu padne pokoji kamen.

Uz vjetar i oborine, fronta je ponegdje, kao na šibenskom području donijela i nešto tuče, no posvuda je osjetno osvježilo. Primjerice, Šibenik je kasno sinoć mjerio samo 17 stupnjeva, a Split 18. Na Zvjezdanom selu Mosor temperatura je pala na 15, Na Velikom Kablu 11, s najviši vrh Hrvatske, Sinjal na Dinari, mjerio je 9 stupnjeva Celzijusa.

Vrijeme će se tijekom petka i u dane vikenda stabilizirati, no nova još jača promjena vremena očekuje nas u ponedjeljak. Bit će to uvod u pravi jesenski tjedan.