Minimalno invazivan carski rez-brz oporavak bez bolova

149

Dr. sc. Grgić objasnio nam je da je carski rez kod nas, a i u svijetu najčešća kirurška operacija te se oko 30 posto djece porađa carskim rezom, tj. gotovo svaki treći porođaj dovršava se carskim rezom, planiranim (hladnim) ili hitnim.

“‘Klasični’ carski rez uključuje ulazak u trbušnu šupljinu majke jer se maternica većim djelom nalazi unutar donjeg dijela trbuha gdje je u doticaju s ostalim trbušnim organima i takav carski rez se naziva transperitonealni carski rez (transperitonealni znači da se mora ući u trbušnu (peritonealnu) šupljinu). Svaka tehnika transperitonealnog carskog reza ima i niz komplikacija kao i svaki kirurški zahvat, međutim u današnje vrijeme one su rijetke, ali postoje. Samim ulaskom u trbušnu šupljinu može doći do povećanog nastanka infekcije (upale) potrbušnice i sepse zbog razlijevanja krvi, plodove vode i  izloženosti otvorenog trbuha vanjskom svijetu, zbog manipulacije crijevima dolazi do mučnine, povraćanja te slabije i otežane peristaltike crijeva nakon operacije, zbog kirurških ozljeda može doći do pojačanog krvarenja iz velikih žila maternice te ozljede mokraćnog mjehura, mokraćovoda i crijeva, a od dugoročnih komplikacija svaka transperitonealna tehnika carskog reza poveća nastanak priraslica (gotovo 80 %) unutar trbuha te neplodnosti nakon zahvata. Također kod intraperitonealne tehnike postavlja se kateter u mokraćni mjehur koji se uklanja nakon 24 sata te se samim time povećava rizik od infekcije mokraćnog mjehura”, objasnio nam je dr. sc. Ozren Grgić, spec. ginekologije i porodništva, subspecijalist fetalne medicine i porodništva te voditelj Odjela za patologiju trudnoće na Klinici za ginekologiju i porodništvo u KBC Sestre Milosrdnice u Zagrebu.

Minimalno invazivni carski rez – manja vjerojatnost za komplikacije, brži oporavak, manji su bolovi, bez katetera.

Objasnio nam je da ekstraperitonealna tehnika carskog reza smanjuje vjerojatnost nastanka velike većine ovih komplikacija, oporavak rodilje nakon operacije je puno brži, a bolovi nakon zahvata puno manji nego nakon transperitonealnog pristupa.

“Ekstraperitonealnim pristupom koža i potkožno tkivo se otvaraju na identičan način. Prva razlika tehnike nastaje kod otvaranja fascije ravnog mišića trbuha gdje se ona otvara uzdužno u smjeru vezivnih vlakana, a ne poprečno kao kod ‘klasičnog’ carskog reza te se na taj način smanjuje poslijeoperacijska bol za gotovo 50 %. Kada se otvori fascija ravnih mišića, sami mišići se samo razmaknu bez rezanja ili njihovog odvajanja te se pristupa maternici s vanjske strane (ekstraperitonealno) bez potrebe ulaska u trbuh. Maternica se svojim donjim dijelom, tj. na mjestu gdje se ona mora otvoriti da bi se porodilo dijete nalazi izvan trbušne šupljine te je u doticaju s mokraćnim mjehurom. Ekstraperitonealnim pristupom se mokraćni mjehur tupo i bez krvi odvoji od maternice bez ulaska u trbušnu šupljinu te se tako dolazi do maternice na ono isto mjesto gdje se ona mora otvoriti i kod transperitonealnog pristupa da bi se porodilo dijete, ali bez ulaska u trbušnu šupljinu. Pošto se ne mora otvori potrbušnica bolovi se dodatno smanjuju 20 posto”, objašnjava proces i dodaje da kod ove tehnike nije potrebno postaviti kateter u mokraćni mjehur nego rodilja odmah nakon operacija spontano mokri bez povećanja rizika infekcije mokraćnog mjehura. Također, sama ekstraperitonealna tehnika podrazumijeva smanjenu traumu tkiva žene s bržim oporavkom i značajnim smanjenjem bolova i mučnine nakon zahvata te se zbog toga i naziva minimalno invazivni carski rez.

Izvor: 24sata