Gospodarstvo
Milka sladoledi se povlače iz trgovina
MINISTARSTVO poljoprivrede Republike Hrvatske danas je obavijestilo potrošače o opozivu proizvoda Milka classic štapić 4×100 ml, lješnjak štapić 100 ml i classic štapić 100 ml zbog utvrđenog etilen oksida u aditivu koji se koristi u proizvodnji sladoleda.
Proizvodi nisu u skladu s europskom odredbama o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
“Milka classic štapić 4×100 ml, LOT MI0025, najbolje upotrijebiti do kraja 01.2022 godine, LOT MI0146, najbolje upotrijebiti do kraja 05.2022 godine. Milka lješnjak štapić 100 ml, LOT MI1117, najbolje upotrijebiti do kraja 04.2023. Milka classic štapić 100 ml, LOT MI1118, najbolje upotrijebiti do kraja 04.2023”, navodi se u obavijesti koja se odnosi isključivo na proizvode s navedenim podacima.
Distributer proizvoda je Stanić d.o.o. iz Zagreba.
Masovno povlačenje proizvoda zbog etilen oksida
Milka sladoledi tek su posljednji proizvod s polica hrvatskih trgovina povučen zbog etilen oksida.
Prije dva dana povučena je tunjevina Rio Mare u maslinovom ulju, baš kao i niz proizvoda mesnice Kudelić.
Masovno povlačenje proizvoda s polica trgovina zbog etilen oksida započelo je krajem srpnja. Svi proizvodi povučeni su zbog etilen oksida.
Što je etilen oksid i koliko je opasan?
Serija povlačenja započela je s dva voćna jogurta Dukatos proizvođača Dukat, zatim sladoledi (ice cream bar) Snickers, Twix, Bounty i M&Ms proizvođača Mars Hrvatska d.o.o., potom nekoliko sladoleda u pakiranjima od po 2.5 litre iz Metro Cash & Carryja, krekeri Gustoni njemačke tvrtke Dennree GmbH, a potom je uslijedilo povlačenje vrhnja za kuhanje Bravo Crema iz Konzuma te Cremino za kuhanje tvrtke Stanić.
Tablica s točnim imenima, rokovima trajanja i serijskim brojevima povučenih proizvoda može se pronaći OVDJE.
Svi su, kako smo već pisali, povučeni iz manje-više istog razloga: u njima je pronađeno prisustvo etilen-oksida, pesticida koji se koristi pri dobivanju aditiva E410.
Pesticid korišten u uzgoju uvezenog rogača i sezama
Taj se aditiv, koji se u navedenim proizvodima koristi kao zgušnjivač, dobiva od brašna sjemenki rogača, pri čijem je, pak, uzgoju korišten taj pesticid. Iznimka su krekeri, u kojima je etilen-oksid nađen u sjemenkama sezama koje su njihov dio.
“U proizvodnji povučenih proizvoda korišten je nesukladni aditiv (aditiv E410), u kojem je utvrđeno prisustvo etilen-oksida, a čije korištenje je zabranjeno u EU. Radi se o iznimno malim količinama aditiva koji se dodaje u proizvod tijekom proizvodnje, a izmjerene količine etilen-oksida u aditivu bile su također relativno niske”, priopćilo je u ponedjeljak Ministarstvo poljoprivrede.
Ministarstvo je pritom napomenulo da su tijekom lipnja i srpnja u EU održani sastanci, gdje je usvojen zaključak da se proizvodi u ovom slučaju povlače čim se utvrdi prisutnost aditiva koji sadrži etilen-oksid, što inače nije uobičajen postupak, kao i da EU ima najstrože zakone o sigurnosti hrane na cijelome svijetu te njeni potrošači uživaju najveću moguću zaštitu.
Koristi se i za sterilizaciju u bolnicama
“Upravo kao posljedica koordiniranog i ujednačenog postupanja država članica ovakav povećan intenzitet povlačenja događa se na području cijele Europske unije”, tvrde u Ministarstvu.
Da potrošači u EU uživaju najveću zaštitu, svakako je utješno čuti. No kako je onda etilen-oksid ipak završio u sladoledima, jogurtima, vrhnjima i krekerima na našim policama? I koliko je to opasno? Drugim riječima, koliko bismo trebali biti zabrinuti?
Za početak, kako se navodi na stranici Otrovno.com Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, etilen-oksid (CAS 75-21-8) je pri sobnoj temperaturi bezbojan plin koji služi kao međuproizvod u mnogim organskim sintezama. Upotrebljava se kao sredstvo za suzbijanje štetočina (fumigant) za namirnice i tekstil, za sterilizaciju kirurških instrumenata te kao sirovina za pripravu organskih spojeva poput akrilonitrila, etanolamina, etilen-glikola (antifriza) i neionskih površinski aktivnih tvari.
Etilen-oksid je kancerogen, otrovan ako se proguta ili udiše, može uzrokovati i neplodnost
Prema podacima Europske agencije za kemikalije (ECHA), etilen-oksid razvrstava se na sljedeći način:
- H220 Vrlo lako zapaljivi plin
- H301 Otrovno ako se proguta
- H314 Uzrokuje teške opekline kože i ozljede oka
- H318 Uzrokuje teške ozljede oka
- H331 Otrovno ako se udiše
- H335 Može nadražiti dišni sustav
- H336 Može izazvati pospanost ili vrtoglavicu
- H340 Može izazvati genetska oštećenja
- H350 Može uzrokovati rak
- H372 Uzrokuje oštećenje živčanog sustava tijekom produljene ili ponavljane izloženosti
- H360Fd Može štetno djelovati na plodnost. Sumnja na mogućnost štetnog djelovanja na nerođeno dijete
Ovo svakako zvuči prilično zabrinjavajuće. Zbog njegovih otrovnih svojstava etilen-oksid je u Europskoj uniji, odnosno tadašnjoj Europskoj ekonomskoj zajednici, zabranjen u hrani još 1981. godine, navodi se na Otrovno.com.
Iako je zabranjen u EU, nalazi ga se u uvezenoj hrani
Međutim, i dalje ga se može naći na tisućama prehrambenih proizvoda u obliku kontaminacije koja se uglavnom povezuje s uvozom hrane iz trećih zemalja. Tako je bilo i ovaj put sa sezamovim sjemenkama iz Indije – više od polovice europskog godišnjeg uvoza 70.000 tona sezama dolazi iz Indije.
Upravo zbog pojave različitih incidenata na tržištu EU i potrebe za brzom komunikacijom zemlje članice EU već 40 godina imaju uspostavljen sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje, tzv. RASFF (Rapid Alert System for Food and Feed), a sličan sustav uspostavljen je i na nacionalnoj razini.
No, iako je u nekim hranama bio prisutan u koncentracijama i do tisuću puta iznad maksimalno dopuštenih granica za rezidualne tvari u EU (primjerice, na sezamovim sjemenkama ga smije biti najviše 0.05 mg/kg), etilen-oksid je proglašen tek potencijalnim kroničnim rizikom, jer bi potrošač morao konzumirati kontaminirane sjemenke svaki dan života, i to u velikim količinama, da bi zdravlje bilo ugroženo, navodi se na Otrovno.com.
U povučenim sladoledima nađen je u “iznimno malim količinama”
A pritom valja naglasiti da su u povučenim sladoledima Marsa Hrvatska, kako ova tvrtka ističe u svom priopćenju, pronađene količine etilen-oksida “iznad zakonskih granica za sastojak u Europi”, ali koje su i dalje “minimalne”. To je, ponovimo, potvrdilo i Ministarstvo poljoprivrede, koje je naglasilo da je riječ o “iznimno malim količinama aditiva”.
Upravo zbog te relativno niske razine rizika za zdravlje ljudi ili životinja pojedini se proizvodi, poput tih kontaminiranih etilen-oksidom, iako su došli do krajnjeg potrošača, ne opozivaju, što je stroža mjera, već ih subjekti samo povlače s tržišta.
Razlog je taj što su utvrđene vrijednosti, iako premašuju propisane granične koncentracije, daleko ispod svojih toksičnih doza i ne predstavljaju rizik po zdravlje potrošača.
Etilen-oksida nema u masovnom optjecaju. Slučajevi trovanja tim spojem uglavnom su ograničeni na proizvodne pogone u kojima se on proizvodi, određeni broj ljudi mu je izložen kroz udisanje cigaretnog dima ili kroz medicinske i kozmetičke proizvode u kojima se on koristi kao sterilizator.
Pojačane kontrole i povlačenja u cijeloj EU ovog ljeta
Dakle, dok je etilen-oksid u Europi dozvoljen u kemijskoj, ali zabranjen u prehrambenoj industriji, u drugim zemljama, poput Indije, on se i dalje koristi kao pesticid u poljoprivredi ili sterilizator u prehrambenoj industriji. To je bio slučaj i s brašnom rogača iz Indije, od kojeg se izrađivao spomenuti aditiv E410.
Međutim, kako piše gastronomska stranica Kult Plave kamenice, španjolska agencija za hranu ovog je ljeta zatražila da sve članice EU odmah zabrane bilo kakvu prisutnost etilen-oksida u hrani jer je opasan i u najmanjim količinama. Nakon savjetovanja sa stručnjacima i članicama Europska komisija odlučila se na “usklađeni pristup” u provjerama i uklanjanju ovog rizika.
Europska komisija krajem lipnja je ponovno procijenila situaciju, posebno prisutnost etilen-oksida u aditivu E410, koji se dobiva od sjemenki rogača. Kako se E410 često koristi u industriji sladoleda za stabilizaciju sladoleda, počele su pojačane kontrole sladoleda, s nalogom da se povlače samo oni sladoledi u kojima se pronađe nedopuštena razina etilen-oksida u konačnom proizvodu. Dopuštena razina za uvoz sezama je 0.05 miligrama po kilogramu.
Irena Ježić Vidović: Razina etilen-oksida je nedozvoljena, ali to ne znači da je otrovna
O tome smo razgovarali s dvoje toksikologa koji su nam pomogli razjasniti nedoumice i odagnati strahove o etilen-oksidu koji je pronađen u hrani.
“Europska unija je propisala dozvoljenu koncentraciju etilen oksida. To znači da je kod povučenih proizvoda detektirana nedozvoljena koncentracija te tvari, međutim ne govori o koncentraciji koja će našteti nečijem zdravlju”, kaže nam voditeljica Službe za toksikologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Irena Zorica Ježić Vidović: “Naime, maksimalne se koncentracije kontaminanata u hrani određuju koristeći se faktorima sigurnosti, a ti faktori sigurnosti se uglavnom kreću od 10 pa do
1000, ovisno o tome kako je neka tvar razvrstana.”
“Etilen oksid može izazvati genetska oštećenja i karcinogen je, tako da vjerujem da je ovdje korišten faktor sigurnosti 1000, ako ne i više. To znači da je razina propisana uredbom tisuću puta manja od one koja u principu utječe na zdravstveno stanje”, objašnjava nam Ježić Vidović: “U svakom slučaju, dopuštena koncentracija je izračunata korištenjem faktora sigurnosti. U slučaju da je koncentracija povišena unutar korištenog faktora sigurnosti, najvjerojatnije neće biti opasna po ljudsko zdravlje.”
Ježić Vidović: Koncentracija u namirnicama puno je niža od one koja je opasna po zdravlje
Zbog čega onda naše inspekcije nalaze ovaj pesticid u proizvodima iz naših trgovina, kojim je kontaminirana zgušnjivač od brašna rogača koji je, koliko znamo, uvezen iz Indije? Znači li to da ova uredba Europske komisije još nije zaživjela, odnosno da se ne poštuje?
“Uredba je zaživjela, ali to je uredba koja se primjenjuje na teritoriju EU-a, a Indija, Kina, Amerika, Australija i druge države svijeta nemaju ista pravila koja ima EU, tako da oni i dalje koriste sredstva za zaštitu bilja koja nisu dozvoljena u EU.”, kaže Ježić Vidović.
Na pitanje znači li to da ima još proizvoda koji sadrže etilen oksid u tragovima, a koji još nisu otkriveni, naša sugovornica kaže da je to “lako moguće”. Ipak, to ne znači da potrošači trebaju paničariti.
“Takvi proizvodi se povlače s tržišta. Ne radi se o opozivu u smislu da to morate automatski vratiti u dućan jer će vam se nešto dogoditi. Riječ je o tome da se zdravstveno neispravne namirnice kontaminirane etilen oksidom povlače s tržišta, a ako ih je netko i konzumirao, najvjerojatnije neće biti posljedica po zdravlje”, umiruje nas ova toksikologinja.
Franjo Plavšić: Neki misle da jedna molekula može izazvati rak, to je pretjerivanje
“Drago mi je da se kontroliraju razne opasne tvari na različitim mjestima – bilo u zraku, vodi, hrani… Ali stručnjaci se baš ne slažu oko toga koja je količina tvari opasna ili nije, što mi nije drago. Ja razumijem stav Europske komisije da se za svaki slučaj uklanjaju proizvodi s takvim tvarima, pogotovo zbog ranjivih skupina, kao što su djeca, bolesnici i drugi. Zbog toga je bolje da toga nema u hrani, jer svi smo različito osjetljivi na takve tvari”, kaže za Index toksikolog i osnivač Hrvatskog zavoda za toksikologiju Franjo Plavšić.
“Zato moramo zaštititi one koji su najosjetljiviji i zato se ide na ta povlačenje. Inače, etilen-oksid je bila jako važna kemikalija, pogotovo u zdravstvu, za sterilizaciju medicinskih instrumenata, opreme i drugdje”, dodaje Plavšić.
“S vremenom se razvio strah od etilen-oksida jer je pronađen u hrani poput rogača iz Indije, odnosno u sastojcima i aditivima iz hrane, jer on teoretski može biti opasan. Što se kancerogenosti tiče, ima stručnjaka koji smatraju da jedna molekula može izazvati rak. To je, po meni, apsolutno pretjerivanje”, navodi Plavšić.
Plavšić: I u domaćem pekmezu možete naći mikotoksine
“I u domaćem pekmezu, na primjer, pekmezu od marelice, možete naći mikotoksine. Naša hrana je puna različitih toksina. Pesticida imate koliko hoćete u namirnicama koje kupujemo na placu. Bitno je koliko, o kolikoj dozi se radi. Još je renesansni liječnik Paracelsus rekao da je razlika između lijeka i otrova samo u dozi”, ističe Plavšić.
Taj renomirani toksikolog s dugim stažem smatra da nema mjesta panici među potrošačima, pa ni onima koji su eventualno konzumirali povučene proizvodi.
“Inače možemo sve prestati jesti. Ni kontrola ne može biti stopostotna. Uvijek postoji određeni rizik, ali vjerujem da moje kolege iz naših laboratorija i zavoda dobro obavljaju svoj posao po pitanju kontrole i analize”, zaključuje Plavšić, a piše index.hr
Centralna.ba
Regulatorna komisija za energetiku zaprimila je zahtjev za povećanje cijene električne energije, no iznos poskupljenja zasad nije službeno poznat. Institucije izbjegavaju odgovoriti na pitanja vezana uz ovaj zahtjev. Stručnjaci za energetiku smatraju da je jedan od uzroka pad izvoza električne energije iz Bosne i Hercegovine tijekom ove godine, koji iznosi 400 milijuna maraka. Zašto dolazi do ovog pada?
Struja poskupljuje, ali još nije službeno poznato koliko. Poznato je da će Regulatorna komisija za energetiku do 15. prosinca odlučiti o zahtjevu Elektroprivrede Republike Srpske, koji se trenutno skriva od javnosti. Institucije koje smo kontaktirali nisu dostavile odgovore na postavljena pitanja.
Direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović ranije je izjavio:
“Ako netko, primjerice, troši 400 kWh električne energije, ukupan račun povećao bi mu se do 2 marke. Netko tko troši 600 kWh, račun bi mu se povećao za 3,5 do 4 konvertibilne marke. Ako netko troši više od 1000 kWh, račun bi mu se povećao i za 15 konvertibilnih maraka.”
Spekuliralo se da bi poskupljenje električne energije moglo iznositi i do 20%, no prema posljednjim informacijama, riječ je o povećanju od 5 do 12%. Poskupljenje je sigurno i neizbježno.
Razlozi za poskupljenje
Izvoz električne energije iz Bosne i Hercegovine tijekom prvih deset mjeseci 2024. godine manji je za 400 milijuna maraka u odnosu na isti period prošle godine. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, prošle godine iz BiH izvezeno je električne energije u vrijednosti od 927 milijuna maraka, dok je ove godine izvoz iznosio 527 milijuna maraka. Najveći pad izvoza zabilježen je prema Srbiji i Hrvatskoj – razlika iznosi 191, odnosno 123 milijuna maraka.
Stručnjak za energetiku Almir Bečarević istaknuo je:
“Ove godine se prvi put dogodilo da je za prvih deset mjeseci izvoz jednak uvozu, što znači da koliko izvezemo, toliko i uvezemo. Više nismo neto izvoznici električne energije u mjeri u kojoj bismo stvarali suficit.”
Građani i gospodarstvo snosit će posljedice. Viša cijena električne energije povećat će cijene svih ostalih proizvoda, a očekuje se da će potrošačka košarica postati još skuplja.
Predsjednica Udruge potrošača Don Murisa Marić upozorila je:
“Svako poskupljenje, pa i ono minimalno, izaziva lančanu reakciju jer će svi koji ovise o električnoj energiji u dogledno vrijeme podići cijene. Dakle, ne radi se nikada samo o poskupljenju električne energije.”
Podsjetimo, u Federaciji BiH električna energija od kolovoza je skuplja za 10%. U Republici Srpskoj cijena struje povećana je početkom godine, uz uvođenje tarifnog modela. Nova poskupljenja sigurno nas očekuju vrlo brzo.
Zabrana pušenja u BiH: Ugostitelji s pozitivnim iskustvima
Za manje od mjesec dana u Federaciji BiH počinje primjena Zakona o ograničenoj uporabi duhanskih proizvoda. Iako su ugostitelji početno izražavali zabrinutost zbog mogućeg gubitka prometa, iskustva onih koji su već uveli zabranu pušenja ukazuju na pozitivne rezultate.Ugostiteljski objekt u Tuzli već tri godine zabranjuje pušenje cigareta, dok dopušta korištenje uređaja za zagrijavanje duhana. Vlasnica ističe da su gosti pozitivno reagirali, dolazeći iz drugih dijelova grada zbog zdravijeg ambijenta.
Jedan od hotela u Mostaru također je uspješno implementirao zabranu pušenja, unaprijedivši ventilacijske sustave i prilagodivši unutarnje prostore. Gosti su pohvalili ovaj korak, a analiza poslovanja pokazuje stabilan ili čak blagi porast posjetitelja, dok se broj gostiju koji traže prostore bez dima povećava.U Sarajevu, jednom od kafića već tri godine zabranjuje pušenje, dopuštajući samo upotrebu uređaja za grijanje duhana. Vlasnik tvrdi da kvaliteta usluge, a ne pušenje, privlači goste, naglašavajući da ljudi ne izlaze u kafiće zbog cigareta, već zbog društva i rituala.
Svi ovi objekti pokazuju da zabrana pušenja može donijeti koristi, uključujući zdraviji ambijent, veću lojalnost gostiju i čak povećanje broja posjetitelja – prenosi Večernji.ba.
Pušten je u rad novi dio VIP soba sa 4 zvjezdice u hostelu “TRON”.
Sve sobe su moderno opremljene, klimatizirane sa ugrađenim liftom,parking prostorom i garažom.
Radno vrijeme hostela TRON je 24/7.
Za rezervacije možete nas kontaktirati na broj 062/288-800 i 061/696-655.
Dobro nam došli!!!
Vlašić, jedno od najpoznatijih zimskih odredišta u Bosni i Hercegovini, suočava se s potencijalnim turističkim kolapsom. Općina Travnik je pokrenula intenzivnu akciju protiv rada na crno, ciljajući na vlasnike vikendica i apartmana koji iznajmljuju smještaj bez potrebnih dozvola. Međutim, dok se s pravom ističe važnost zakonitog poslovanja, postavlja se pitanje: zašto sistem, koji bi trebao omogućiti legalizaciju, ne funkcionira?Od 2.000 objekata na Vlašiću, procjenjuje se da čak 80% radi ilegalno. Ova zabrinjavajuća statistika ukazuje na višegodišnji administrativni propust Općine Travnik. Mnogi vlasnici, poput one koja je šest godina bezuspješno pokušavala dobiti potrebne dozvole, svjedoče o neefikasnosti lokalne vlasti.
Inspekcija je uvela zabrane rada, dok vlasnici tvrde da su im administrativne prepreke onemogućile legalizaciju. Zabrana rada mogla bi zatvoriti većinu smještajnih kapaciteta na Vlašiću, ugrožavajući predstojeću zimsku sezonu i ekonomiju regije.Vlašić, kao ključni turistički resurs, zaslužuje održiv i funkcionalan sistem, a ne represivne mjere koje ugrožavaju njegovu budućnost.
U okviru posjeta Županiji Zapadnohercegovačkoj predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković u četvrtak se sastao s tamošnjim istaknutim gospodarstvenicima.
Na sastanku kojem je domaćin bio predsjednik županijske vlade Predrag Čović prezentirane su aktivnosti i planovi tvrtki FEAL, MEPAS, VIOLETA, TT Kabeli i Elektromilas, koje vrlo kvalitetno posluju te investiraju i u Hrvatskoj, objavio je Hrvatski sabor.
Kako se navodi, Jandroković im je poželio uspješne poslovne rezultate i u budućnosti, naglasivši kako je uspjeh njihove poduzetničke inicijative u izravnoj pozitivnoj korelaciji s održivim ostankom Hrvata u Bosni i Hercegovini.
U nastavku posjeta ŽZH, predsjednik Hrvatskoga sabora sastao se s načelnikom Općine Grude Ljubom Grizeljem, u čijoj je pratnji posjetio Edukacijsko-rehabilitacijski centar u Sovićima.
Izgradnja centra, otvorenog 30. rujna ove godine i sufinanciranog od strane Republike Hrvatske, hvalevrijedan je projekt koji će bitno olakšati svakodnevni život korisnicima u potrebi za takvom vrstom skrbi, istaknuo je Jandroković.
Na području općine Grude obišao je i Avanturistički park Peć Mlini, kao primjer značajne investicije sufinancirane europskim sredstvima.
Park će bitno obogatiti turističku ponudu toga kraja, a posljedični prihodi od turizma i kreiranje novih radnih mjesta zasigurno će doprinijeti opstojnosti Hrvata u Hercegovini, naglasio je Jandroković na kraju drugog dana službenog posjeta Bosni i Hercegovini. (Izvor: RTV HB)
Svečano otvaranje nove shopping destinacije u dobojskoj regiji održava se danas.
Projekt izgradnje Doboj City Parka vođen je prema najvišim standardima.
Na više od 23.000 m² prodajnog prostora svoja će vrata otvoriti više od 45 poznatih i popularnih brendova, od kojih neki po prvi put otvaraju poslovnicu u Doboju. Za sve posjetitelje osigurano je 550 parkirnih mjesta.
Unutar retail parka posjetitelje očekuju najpoznatiji brendovi iz svijeta mode za odrasle i djecu, sportske opreme, opremanja doma, kao i odlična gastronomska ponuda. Povodom otvaranja najavljen je cjelodnevni zabavni i svečani program za sve generacije.
Retail park prostire se na više od 50.000 četvornih metara, a zaposlenje će pronaći oko 400 radnika. Investitor je bijeljinska tvrtka “City mall”.
Nakon prodajnih lanaca u Bijeljini, Brčkom, Zvorniku i Doboju, tvrtka je za daljnju ekspanziju poslovanja odabrala Istočno Sarajevo, gdje će graditi novi trgovački centar.
Rješenje o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla prehrambenog proizvoda “Travnički sir” objavljeno je u Službenom glasniku BiH, broj 81/24 od 26. studenoga 2024. godine, a podnositelj zahtjeva za registraciju je Udruga poljoprivrednika i stočara “Karaula – Vlašić”, priopćila je u srijedu Agencija za sigurnost hrane BiH.
Sukladno odredbama Pravilnika o sustavima kvalitete za prehrambene proizvode, postupak za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla prehrambenog proizvoda pokreće se zahtjevom koji se podnosi Agenciji za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, a postupak registracije provodi Povjerenstvo za registraciju oznaka podrijetla, oznaka zemljopisnog podrijetla i dodjelu oznaka zajamčeno tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini.
“Travnički sir” je bijeli salamurni, punomasni sir, koji se proizvodi od sirovog i pasteriziranog kravljeg mlijeka, ovčjeg mlijeka, kozjeg mlijeka ili njihovih mješavina pomoću sirila i s/bez mljekarske kulture uz odvajanje surutke. Sir ima zrenje u surutki/salamuri i prodaje se nakon minimalno mjesec dana zrenja.
Počeci proizvodnje “Travničkog sira” sežu unatrag 150 godina. O ovom siru nije se mnogo znalo sve dok Leopold Adametz nije detaljno opisao proizvodnju “vrlo specifičnog sira na planini Vlašić pod nazivima Travnički ili Vlašićki sir koji se proizvodi od ovčjeg ili miješanog ovčjeg i kozjeg mlijeka i prodaje u drvenim posudama”.
Adametz je dao prve točne podatke o “Travničkom siru” u svojoj studiji pod nazivom “Über den Trafnikeroder Arnautkäse und dessen Herstellung auf den hochweiden der Vlasic-planina” publiciranoj 1892. godine. On navodi da “među stanovnicima unutar granica Bosne i Hercegovine ovaj sir ne samo da uživa dobru reputaciju, nego ima i izuzetno važnu ulogu u ekonomiji i trgovini”, navodi se u priopćenju Agencije za sigurnost hrane.
Gospodarstvo
HP Mostar: U prvih deset mjeseci 2024. svakom radniku isplaćeno 1.207,50 KM dodatnih primanja
Hrvatska pošta Mostar, unatoč izazovnoj gospodarskoj situaciji, i dalje ostaje posvećena svojim radnicima, poduzimajući konkretne mjere, kako bi poboljšala materijalni položaj radnika i osigurala stabilnost i dugoročnu održivost poduzeća.
Novi projekti osiguravaju financijsku stabilnost poduzeća. Isto podrazumijeva modernizaciju infrastrukture i nabavku nove opreme, čime se povećava učinkovitost i konkurentnost poduzeća na tržištu. Sve poduzete mjere će dodatno pozitivno utjecati na financijske rezultate i omogućiti nastavak rasta Društva i poboljšanja uvjeta za sve zaposlene.
U 2024. godini, Hrvatska pošta Mostar poduzela je niz mjera za poboljšanje materijalnog položaja radnika i uvjeta rada. Prije svega, ističemo da je novim Pravilnikom o radu, organizacijskoj strukturi i sistematizaciji radnih mjesta, koji je stupio na snagu u srpnju ove godine, povećan iznos satnice za 5% za sve radnike Društva.
Istovremeno su za određene kategorije radnika u proizvodnji povećani koeficijenti za još 5%, te su ti radnici dobili ukupno povećanje plaće od 10%.
Uzimajući u obzir povećanje obujma posla, posebno vezano za e-commerce pošiljke iz međunarodnog prometu čemu trenutno svi svjedočimo (TEMU, Amazon, eBay,…), također su za 5% povećane naknade za rad noću, prekovremeni rad i rad na dane tjednog odmora.
Istovremeno, Društvo je u ovoj godini isplatilo sljedeće dodatne naknade radnicima:
· ožujak 2024. uskrsnica u iznosu 100,00 KM
· ožujak 2024. isplata pomoći temeljem Uredbe u iznosu od 200,00 KM
· svibanj 2024. regres za godišnji odmor u iznosu od 657,50 KM
· lipanj 2024. naknada povodom otvaranja nove poslovne zgrade Društva u iznosu od 100,00 KM (temeljem Uredbe)
· listopad 2024. naknada povodom Svjetskog dana pošte u iznosu od 150,00 KM (temeljem Uredbe)
Ukupno, radnici su tijekom 2024 godine primili dodatna primanja u iznosu od 1.207,50 KM po radniku.
Naglašavamo da je i za kraj 2024. godine predviđena isplata božićnice i posebne nagrade radnicima za uspješnu poslovnu godinu.
Osim navedenog, Društvo je sukladno odredbama Granskog kolektivnog ugovora i Pravilnika o radu, organizacijskoj strukturi i sistematizaciji radnih mjesta u razdoblju siječanj – listopad 2024. godine isplatilo radnicima više od 366.000 KM različitih naknada. Naknade su isplaćene na ime rođenja djeteta, smrtnog slučaj, teže bolesti radnika, kao i otpremnine prilikom odlaska u mirovinu.
Uzevši u obzir izuzetno tešku ekonomsku situaciju, inflaciju i porast troškova života, HP Mostar je poduzeo maksimalne mjere kako bi poboljšao materijalni položaj svojih radnika, ne ugrožavajući pritom financijsku stabilnost i likvidnost poduzeća. Poduzete mjere svrstavaju Hrvatsku poštu Mostar u red rijetkih poslodavaca, koji su uspjeli osigurati povećanje plaća i dodatnih naknada radnicima, usprkos izazovima s kojima se suočavamo.
Ističemo važnost odgovornog i objektivnog informiranja javnosti, te su svi navodi koji nastoje dezinformirati javnost o poslovanju HP Mostar krajnje nekorektni. Hrvatska pošta Mostar poziva na objektivno i istinito izvještavanje, jer su poduzeti mnogi koraci u cilju očuvanja povjerenja radnika i dugoročne stabilnosti poduzeća.
RMU “Abid Lolić” je u prošloj godini ostvario samo 42 posto realizacije plana proizvodnje što je najniži učinak u proteklih 15 godina, utvrdili su federalni revizori
– Svaki mjesec kasni plaća i tako iz mjeseca u mjesec. Mi proizvodimo, ali novca konstantno nema. Protekli mjesec proizveli smo 10.500 tona uglja, ali i pored toga, oni nemaju novca za isplatu, govorili su davne 2015. godine rudari Rudnika mrkog uglja “Abid Lolić” d. o. o. Travnik-Bila (Društvo) u kojem je u prošloj godini ostvarena proizvodnja uglja bila 70.123 tona, što je 41,60 posto od ukupno planirane proizvodnje (168.500 tona).
Devet godina poslije, RMU “Abid Lolić” nije u boljoj situciji. Rudnik je u gubitku od 2.238.741 KM, utvrdili su federalni revizori koji su konstatovali da akumulirani gubitak na 31. 12. 2023. iznosi 25.597.233 KM i premašuje iznos osnovnog kapitala za 13.531.057 KM.
U Izvještaju Ureda za reviziju institucija FBH se navodi da Društvo nije izmirilo obaveze za poreze i doprinose za isplaćene plaće za prošlu godinu i to 4.410.982 KM, dok ukupne neizmirene obaveze na 31. 12. 2023. godine iznose 46.101.010 KM.
Revizori ističu da je Rudnik u prošloj godini ostvario samo 42 posto realizacije plana proizvodnje što je najniži učinak u proteklih 15 godina.
Dugovanja za poreze i doprinose za plaće za prošlu godinu iznose 4.410.982 KM Foto: Vitez.info
– Pravilnikom o mjerilima i normama rada nisu jasno definisani kriteriji za
ostvarenje individualne norme, već samo u slučajevima ostvarenja planirane norme. Predviđena povećanja plaća za zaposlene u neproizvodnim organizacionim jedinicama nisu osnovana niti opravdana, jer nisu direktno vezana za ostvarenje planske proizvodnje, mišljenja su revizori koji su ovom Društvu dali negativno mišljenje.
Foto: Ured za reviziju institucija FBiH
Kao osnovu za to su, između ostalog, naveli da “Društvo nije izmirilo obaveze za poreze i doprinose za isplaćene plaće za 2023. godinu u iznosu od 4.410.982 KM”.
– Ukupne neizmirene obaveze na 31. 12. 2023. godine iznose 46.101.010 KM, a Društvo nije provodilo redovne mjere upravljanja rizikom i mjere za obezbjeđenje
adekvatnosti kapitala u skladu sa Zakonom o finansijskom poslovanju s obzirom na to da
posluje u uslovima nelikvidnosti i insolventnosti, te da je akumulirani gubitak iznad visine polovine osnovnog kapitala. Godišnji popis imovine i obaveza nije izvršen u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji u FBiH, jer nije izvršen stvarni popis investicija u toku, kod popisa zaliha nije vršeno usklađivanje knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem, nije izvršen popis svih stavki novčanih sredstava, salda kupaca i dobavljača su prepisana iz knjigovodstvenih evidencija, nije vršeno usklađivanje obaveza za poreze i doprinose sa evidencijama Porezne uprave FBiH, navodi se u Izvještaju.
Zamjerke revizora odnosile su se i na provođenje javih nabavki pa su tako istakli da je RMU Abid Lolić proveo javne nabavke u iznosu od 4.213.469 KM, što je za 1.180.449 KM više od planiranog. RMU, kako su ustanovili revizori, primjenjuje Pravilnik o javnim nabavkama iz 2016. godine koji nije usklađen sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama iz decembra 2022. godine.
Zakon o javnim nabavkama je prekršen i u slučaju nabavke zupčaste robe, električnih detonatora, sitne robe za potrebe službi, usluge remonta elektro motora, čelične lučne podgrade i HTZ opreme, ali i prilikom ispitivanja tržišta u svrhu pripreme nabavke, odabiru odgovarajućeg postupka, objavljivanju obavještenja o nabavkama u skladu sa propisanim rokovima i angažovanje službenika za javne nabavke.
– Utvrdili smo da su pokrenuti sa procijenjenom vrijednošću većom od onih koje su određene Planom na način da je Društvo vršilo kombinaciju više različitih pozicija iz plana javnih nabavki, a da nisu donošene posebne odluke o pokretanju postupaka, što nije u skladu Zakonom, zaključak je federalnih revizora.
Oni su konstatovali da RMU u prošloj godini, prije pokretanja postupaka, nije vršio prethodnu provjeru tržišta ni za jedan pokrenuti postupak javnih nabavki, što je također u suprotnosti sa Zakonom, kao i činjenica da usvojeni Plan javnih nabavki za 2023. godinu
nije objavljen na internet-stranici Agencije za javne nabavke.
Revizori su problematizovali i cijenu isporuke uglja, pa su tako naveli da su cijene za isporuku uglja niže za istu ili veću toplinsku moć prema povezanom licu JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, nego što je cijena koja je ostvarena u prošloj godini prema ostalim kupcima.
Provedenom revizijom konstatovali smo da pojedini putni nalozi službenih vozila nisu pravilno popunjeni za sva vozila koja se koriste i ne sadrže podatke o broju pređenih kilometara i sipanju goriva.
Nepravilnosti koje se odnose na putne naloge za službena vozila
– Nalozi za vozila se ne izdaju za svaki mjesec, i ne možemo potvrditi tačnost unesene kilometraže za službena vozila. Navedeno nije u skladu sa Pravilnikom o obaveznom sadržaju i načinu popunjavanja obrasca putnog naloga. Također, Društvo nije na adekvatan način, u skladu sa internim procedurama, vršilo propisanu kontrolu i praćenje utroška goriva kroz utvrđivanje normativa za potrošnju goriva, niti je na drugi način osigurana kontrola i adekvatan nadzor nad potrošnjom goriva, konstatovano je u Izvještaju.
Revizori su utvrdili da je gorivo sipano na različitim benzinskim pumpama bez obzira na činjenicu da postoji ugovor o nabavci goriva sa “HIFA-PETROL” d.o.o. Sarajevo.
– Radi se o benzinskoj pumpi „Eskimo S2“ d.o.o. Travnik, s kojom je Društvo u 2023.
godini dva puta ostvarilo promet za nabavku goriva u iznosu od 212 KM bez provedenog postupka javnih nabavki, istaknuto je.
Treba podsjetiti da je RMU “Abid Lolić” negativno revizorsko mišljenje dobio i tokom revizije 2019. godine. Rudnik je bio i predmet opsežne istrage Federalne uprave policije (FUP) zbog postojanja sumnje da su pojedini rukovodioci, kao i firme koje su poslovale s Rudnikom, nanijeli ogromnu finansijsku štetu ovom kolektivu u periodu od 2005. do 2014. godine. Epilog istrage nije poznat ni do danas.
2024. godina najbolja turistička sezona općine Travnik
Danas je u prostorijama Turističke zajednice Općine Travnik održana press konferencija na kojoj su predstavljeni rezultati ljetne turističke sezone, aktualne...
U Novom Travniku otvorena izložba “creAction
Putujuća izložba “creAction” predstavljena je danas, 5. prosinca, u Gradskoj knjižnici “Novi Travnik” u okviru proslave “Laudato si’ adventa u...
Postignuća učenika iz BiH ispod međunarodnog prosjeka
Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje (APOSO) objavila je u srijedu rezultate i preporuke međunarodnog istraživanja TIMSS 2023 za...
Obilježena obljetnica osnivanja brigade “Stjepan Tomašević”
Za one koji su svoje živote dali u Domovinskom ratu, poginule hrvatske branitelje, danas je odana počast na središnjem spomen...
Čović u Mostaru domaćin sastanka s veleposlanicima Skupine prijatelja Zapadnog Balkana
Predsjednik HDZ BIH Čović u Mostaru domaćin sastanka s veleposlanicima Skupine prijatelja Zapadnog Balkana: europski put i strateški interesi ključna...
Travničanin Stjepan Baltić dobitnik Rektorove nagrade Sveučilišta u Mostaru
U okviru obilježavanja Dana Sveučilišta u Mostaru, među nagrađenima za akademsku godinu 2023./2024. našao se i Travničanin Stjepan Baltić, koji...
Danas je u Velikoj sali Općine Jajce održana Konstituirajuća sjednica novog saziva Općinskog vijeća Jajce
Danas je u Velikoj sali Općine Jajce održana Konstituirajuća sjednica novog saziva Općinskog vijeća Jajce, piše Jajce-online. Konstituirajuću sjednicu...
Nerman Ramić novi predsjedavajući OV Vitez
Nerman Ramić bio je glavni kandidat za predsjednika Općinskog vijeća Vitez, a kandidatura je potvrđena i na samom sjednici gdje...