Putovanja
MILE JUKIĆ: Busovača – mjesto u kojem se mijenjaju samo godišnja doba (PUTOPIS)
Dvije fraze o Busovači su mi u glavi čim neko spomene pitomi srednjobosanski gradić. Prva se zadjenula još u djetinjstvu, kad je neki od likova iz crtića, čini mi se Duško Dugouško, kazao kako ode „u Busovaču na more“, a druga nekoliko godina nakon posljednjeg rata, kada je Busovača proglašena prvim „otvorenim gradom“ u BiH. „U Busovaču na more“ dugo se išlo kad nekom znatiželjnom ne želiš reći kamo si krenuo, a druga fraza korištena je za žene neposredno prije poroda, pa bi se, na upit kad će neka roditi, odgovaralo da „samo što nije, otvorena je k’o Busovača“.
Duško Dugouško je u međuvremenu prekršten u Zekoslava Mrkvu i na more bezbeli ide negdje drugo, a gradovi su se otvarali redom pa se u neko doba i Busovljaci zaboravili da je njihov grad u nečemu bio prvi.
Inače je Busovača jedna od starijih čaršija u Bosni, čim se spominje već 1371. godine, kada je neki Gojko Čepić prodao Mlečaninu Johanu Rombaldu Bonu 30 milijarija željezne rude. Danas se ta starost ne vidi kao, primjerice, u Jajcu ili Kreševu, po starim kućama ili spomenicima života nekih davno prošlih stoljeća, jedino je čaršija, makar mi se Busovljaci naljutili, poprilično neuređena i zapuštena. Usto se, za razliku od većine drugih mjesta, s objavljivanjem putopisa busovačkim krajem komotno može pričekati mjesecima, tu se slabo i sporo mijenja bilo što osim godišnjih doba.
Prvo mjesto na kojem zastajem je ipak nešto novije, vojarna izgrađena nakon posljednjeg rata. Prazna, naravno. Malo ih bilo, onih što su ostale iza JNA, pa ih je trebalo graditi još. Kakve tvornice, kakvi bakrači! Jer eno jedna preko puta, dobrim dijelom zarasla u neprohodno grmlje, toliko da se ne može fotografirati, vidjela bi se samo šuma. Izuzetak je ulaz, oko kojeg je čisto, pa bih da i to fotografiram, ali se ispostavlja da tu ipak ima stražara, s kojima ću popričati i to je sve što mogu, od slikanja ništa.
Nešto spomenika ima u okolini. Zna se, recimo, da je iznad sela Jelinak stajala pretpovijesna gradina, kako se zove i samo brdo. Na Gradinu bih se rado i popeo, ali mi mještani, a i knjige, kaže da se gore praktički nema šta vidjeti. U selu primjećujem zanimljivu kuću – zidovi su joj goli, izuzev manjeg dijela s fasadom u bojama zastave BiH. Slično kao s Gradinom je i s ostacima pretpovijesnog naselja na Boraku kod Katića, gdje je nađen i rimski miljokaz, što je ujedno, uz rimsku lampicu pronađenu u Polju, najznačajniji antički nalaz na ovom području.
FOTO: Naselje Jelinak
Ni sa srednjovjekovljem stvari ne stoje puno bolje. Istina, tu su ostaci srednjovjekovnih utvrda: Medvjedgrada na Tisovačkoj planini, Gradine iznad Putiša, koja bi mogla biti i starija, pošto je u blizini nađen i ilirski novčić, a u gradnji nije korišten krečni malter, te još jedne, na brdu Hum iznad Lugova, koja niti ima imena niti se spominje u srednjovjekovnim dokumentima. U sva tri slučaja ostaci su gotovo neznatni, a teren izrazito nepristupačan pa, nekako, kao da ih ni nema.
Možda je bolje tako, da su daleko od ljudi, jer bi inače mogli završiti kao srednjovjekovne nekropole Katićima, Polju ili Bukovcima, gdje su stećci polupani i ugrađeni u kuće, društvene zgrade i potporne zidove.
Jedna on sačuvanih nekropola nalazi se u selu Ravan, blizu grada. Kako naći stećke? „Idi do Gospe i onda pravo, preko mosta, pa desno, pa onda pitaj“, upućuje me postariji mještanin. Hm, do Gospe? Putokaza, dakle, nema, ali, ispostavlja se, ima poveći Gospin kip na seoskom križanju. Stećke nalazim, ali se mora kroz privatno dvorište, a na ogradi stoji ono OŠTAR PAS. Podalje vidim simpatičnog psića koji se pretrgnu od lajanja. Ulazim u dvorište i čekam, spreman uzmaknuti ako se pojavi ona psina iz natpisa, ali se ne pojavljuje. To je, znači, „oštar pas“, onaj što i dalje laje i moli boga da ne krenem prema njemu!
FOTO: Stečci – Ravan
Ako vam neko kaže da se za stećke u Ravni brinu Općina, Kanton, entitet, država ili neko peti, ne vjerujte im. Ukupno ih je 16, a nekropola je podijeljena ogradom, pa ih je na jednoj parceli 13, a na drugoj tri. Lidija Ćosić je, sa suprugom Damirom, vlasnica prve parcele i sama se brine o 13 „svojih“ stećaka.
– Nekoliko puta sam ih opkopala, da ne zarastaju, a nekoliko puta sam, uglavnom nakon što pokosimo livadu, skinula mahovinu koja se ipak ponovno pojavi za godinu-dvije – kaže Lidija. I stvarno, stećci su, iako još nije pokošeno, doista opkopani i na njima nema ni traga mahovine, za razliku od onih na susjednoj parceli. Kao i svi sačuvani na busovačkom području (ima ih još i u Donjim Krčevinama, Dobraljevu te Ravni kod Hozanovića), i ovi su bez ukrasa i natpisa, ali se dva izdvajaju masivnošću i širinom „stope“.
Saznajem i o tome kako se u selu priča da su mještani, desetak njih, prije nekoliko desetljeća napravili „akciju“ traženja blaga, prisutnu svuda po našoj zemlji. Zasukali su rukave i počeli kopati oko najvećeg stećka, a nakon cjelodnevnog rada uspjeli su ga, potkopavši ga, pomjeriti desetak centimetara ustranu. „Akcija“ je trebala biti nastavljena sutradan, ali su ujutro, kad su se ponovno sakupili, imali što vidjeti: stećak se sam „vratio“ tamo gdje je bio i prije potkopavanja. Naravno, od daljnjeg kopanja nije bilo ništa i tako Ravnjani ostaše bez blaga 🙂
Uzaludno nagovaram Lidiju da stane pred objektiv; sad je iz bašte, kaže, i „nije za slikanje“. Uzalud svi moji argumenti – neće pa neće! Kad je pitam kako da se čitateljima opravdam što nema fotografije, Lidija kaže da samo napišem kako nije bila kući. Eto, dakle, poštovani štiocu, sve mi ovo ispriča jedna vedra, nasmijana i komunikativna čistačica stećaka koja – a šta sad! – kad sam bio u Ravni nije bila kući 🙂
Na tu stranu je i najpoznatije busovačko izletište Tisovac, godinama i desetljećima omiljeno odredište ljubitelja prirode sa šireg prostora – tu su rado dolazili i Vitežani, Travničani, Zeničani… Da, i to ću spomenuti, ali samo spomenuti: da se u poratnim godinama neko dosjetio praviti turistički vodič pod naslovom „Javne kuće u BiH“, Tisovac bi bio jedna od bitnih točaka. Uglavnom, i sad se, gdje god čovjek poviri, i u turističkim publikacijama i po internetu, Tisovac opisuje maltene kao raj.
FOTO: Izletište Tisovac
Čovjek kojeg vidim u dvorištu nečega što bi moglo biti kavana ili prodavaonica spušta me na zemlju: „Prijatelju, nema ti gore ničega, ja sam, evo ovdje, posljednji držao kavanu, ali sam zatvorio. Da, samo pravo, ali džaba ideš…“ Obeshrabruje me, priznajem, ali da i ja vidim to „ništa“.
Kuda se može do Tisovca pitam i sredovječnog lika u stražarskoj kućici, ispred koje je rampa. Iza rampe, iz šume, stalno se pomaljaju grupice mladih ljudi, ispostavit će se srednjoškolaca, i to iz Konjica. Rampa je, naime, postavljena zbog šumokradica, lik je tu da je nadzire, a Konjičani su im došli u posjet, vidjeti pravu bosansku šumu.
– ovdje se nekad pila kava – Kako kuda?
Pa ovo ti je, prijatelju, Tisovac… – pokazuje okolo.
– Ali izletište, gdje je to…? – i dalje sam slijep kod očiju –
Pa evo – pokazuje okolo – to ti je to, al’ nema više ničega. Sve je srušeno, devastirano, to je nekad bilo… Jedan hotel je bio evo ovdje, drugi tamo, vidiš, preko rijeke, treći gore… – pokazuje.
– Ali… Tu gdje je bio hotelčić, blizu stražarske kućice, vide se samo temelji na kojima je neko postavio koš, ali ni od košarke nema ništa, sve je zaraslo u lozu i travuljinu. Od drugog hotela, koji je bio „gore“, negdje u šumi, ne vidi se baš ništa, a uspravno stoji jedino zgrada trećeg objekta, nekoliko stotina metara dalje, preko rijeke. I tu kroz prozore već raste šuma, a greda drvenog mosta što strši uvis putniku kazuje da mu je bolje stati prije mosta. Uspravno, ali jedva, stoji i nekoliko nadstrešnica pored potoka, u inače prelijepom prirodnom ambijentu.
Nazad ću, na glavnu cestu, pa na drugi kraj općine, u selo Grablje, posljednje prema Zenici koje pripada općini Busovača. Na tabli koja označava početak općine zalijepljen plakat za nastup nekog Armina Bjedića. Stotinjak metara dalje, odmah iza prve oštre krivine, potporni zid na kojem je godinama stajao grafit „Ovdje je počeo, a završio u Haagu“. Odnosio se na Darija Kordića, jer je tu, kažu, početkom rata minirana cesta, a Zenica i Busovača preko noći razdvojene. Sad stoji neki žutoslovni nečitki grafit i logo BPS-a, stranke Sefera Halilovića.
Dva su zanimljiva mjesta u Grabljama, a prvi je restoran „Kod Fehre“, širokim narodnim masama poznat po tome što je njegov česti gost bio rahmetli Nisvet Džanko, autor Pozitivne geografije, jednog od najpopularnijih televizijskih serijala u našoj zemlji. Voljeli su ga baš svi, ne sjećam se da sam ikad čuo ijedan glas suprotiv Džanki, pa mnogi već samo zbog toga svrate u restoran, koji se u međuvremenu udvostručio – eno ga i s gornje i s donje strane ceste plus pekara istog naziva. Džankina crveno-crna košulja još je na vješalici, a na njega podsjeća i logo „Pozitivne geografije“ na podzidi pedesetak metara prije restorana.
Drugo odredište je mjesno muslimansko groblje, a na njemu, uza samu cestu, staro turbe. Ne zna se kome pripada, teško i da je unutra ostalo ono što je nekad bilo, ali to nije umanjilo vjeru mnogih koji stanu na obližnjem proširenju i kroz metalni prorez ubace novčić, a, vidim, ponekad i papirnu novčanicu. Blizu turbeta je najljepši nišan na busovačkom području; krase ga uklesana sablja, nadžak i šestolisna rozeta. Turbeta, da i to kažem, postoje još i u Podvodama i Podturbetu, a slično ukrašeni nišani na Kasumovom ili Svatovskom groblju u Bešićima.
Naravno da ću malo prošvrljati i po gradu, makar se i nema nešto posebno vidjeti. Najstariji su vjerski objekti, džamija i dvije crkve, koji su jedini vrijedni spomena. Sulejman-begova džamija je, recimo, sagrađena krajem 16. stoljeća, tako se to službeno vodi, mada je stvarno ponovno podignuta 2002. godine, nakon što je tijekom rata srušena. Čudim se i gotovo divim, dakako, u negativnom smislu, kad na nekom takvom objektu, u čiju gradnju su sigurno utrošene stotine tisuća maraka, zamijetim bitan detalj koji ga nagrđuje: na tabli o obnovi, naime, u svega dva reda dvaput piše da je džamija „sagradžena“! Pa stvarno, ako se već uloži toliko, zašto se „fula“ na tako jednostavnim stvarima, zar je teško pitati neko dijete iz prvog osnovne je li ispravno to „sagradžena“?!
FOTO: Sulejman-begova džamija
Pozornost mi privlači lijepo izrađen ulomak mramornog stupa na ulazu u džamijski harem. Džematlije mi kažu da je nekad, dok džamija nije imala munare, služio kao mjesto s kojeg je učen ezan. Vjerujem im da jest, ali me stup neodoljivo podsjeća na rimski miljokaz. Šta je stvarno u pitanju, trebali bi, dakako, kazati stručnjaci, ponajprije arheolozi, a onda i drugi.
Jedan drugi spomenik želi mi pokazati Derviš Sarajlić.
– Odi ‘vamo, momak, da ti ja nešto pokažem! A ti reci je l’ ovo čudo!
Gazimo travu s druge strane džamije. Na nišanu se jasno vidi isklesano, i slova i brojevi, ali se ne mogu složiti s Dervišom da je riječ o čudu, budući da nišan potječe iz Drugog svjetskog rata, mada stoji njegova tvrdnja da su slova na mnogim drugim spomenicima iz tog doba već postala nečitljiva.
– To je moj babo Mujo – priča mi Derviš. – Im’o je dva sina, moja brata, u partizanima, i Švabe mu kažu ili da dovede jednog ili ide u Jasenovac. Ode on gore – pokazuje prema brdima – i nađe braću, al’ normalno da neće ovamo, izgubit će glavu. I kaže švapski komandant babi da se spremi za Jasenovac. A babo mu kaže da u Jasenovac ne ide pa on nek’ radi s njim šta ‘oće. I uvečer se razboli i umre, iako nije bio bolestan. Švabe poslali doktora da vide da se nije otrov’o, na to su sumnjali, al’ nije. I kad je to javljeno komandantu, nije mog’o doć’ sebi!
Katolička crkva svetog Ante sagrađena je, pak, između 1881. i 1885. godine. Zaključana je pa u objektiv stavljam samo kip sveca zaštitnika u dvorištu te zanimljivu spomen-ploču o gradnji, smještenu iznad ulaza – arhaični izričaj, a ovaj je star 133 godine, uvijek je zanimljivo pročitati. Tisuće ljudi svake godine za blagdan svetog Ante dođe u Busovaču, a mnogi pješače i desetke kilometara, pa okolne ceste dan-dva prije blagdana uvijek budu zakrčene hodočasnicima.
FOTO: Katolička crkva svetog Ante
Iako je najmlađa među bogomoljama, pravoslavna crkva svetog Proroka Ilije je, ako se za zgrade može reći da su tužne, najtužnija od svih u gradu. Sagrađena je 1968. godine, ali kako je pravoslavnih vjernika malo, oko nje izrasla trava i sreća je da je prilazni put asfaltiran, inače bi joj se teško moglo i prići. Postarija gospođa koja živi blizu crkve kaže da ponekad ipak bude liturgije i da pop dođe iz Visokog. Lijepa je i zgrada parohijskog doma, odmah do crkvenog dvorišta, a ispred ulaza fotografiram crkvu. Sve se nadam neko će izaći s ključem u rukama pa ću moći i unutra, u crkvu, ali ne izlazi niko.
FOTO: Putokaz mjesta koja međusobno čine anagram, Luka i Kula
U Busovači fotografiram i vjerojatno jedini putokaz na svijetu na kojem su nazivi dvaju mjesta koja međusobno čine anagram, Luka i Kula. Na Kaoniku je, pak, putokaz za selo znakovita naziva Podjele. Potom ide vatrogasni dom, pa mala Nahla koja, sva ponosna, s djedom peca ribe u odvodnom kanalu, pa prilično bašti zadjenutih između kuća, što donekle briše sveopće busovačko sivilo, pa Gradski trg, a na njemu samo gomila iscijepanih drva, pa prazna tržnica, zgrade Općine, srednje i osnovne škole, hotel „Tisa“ i, za kraj, spomenik poginulim hrvatskim braniteljima, rad mog prijatelja, zeničkog akademskog slikara Duška Abramušića.
FOTO: Spomenik poginulim hrvatskim braniteljima – Duško Abramušić
Posljednja postaja su Kaćuni. Kratko zastajem pored katoličke crkve svetog Nikole Tavelića, a onda pored mjesne džamije skrećem ka krajnjem odredištu, tekiji Mesudija, najvećoj na Balkanu.
Mesudija nije jedna od onih starih nakšibendijskih tekija u brdovitom području između Busovače i Fojnice, ali jest „prirodni nastavak“ jedne od njih, one u Vukeljićima, utemeljene krajem 18. stoljeća po šejhu Huseinu Zukiću Bosneviju. E, u sljedećoj „fazi“, nakon Zukićeve smrti, na čelo joj dolazi Hadži Mejli Baba i otad do danas vode je članovi porodice Hadžimejlić, koji su podigli i tekiju u Kaćunima. Ime nosi po jednom od njih, šejhu Mesudu Hadžimejliću (1937.-2009.), koji je više od 20 godina bio imam u Kaćunima pa ga je valjda to i opredijelilo da ovo mjesto izabere za sjedište nove tekije.
Na treći kat zgrade, u tekiju, vodi me ljubazna Berina, koja inače radi u ljekarni u prizemlju, gdje se nalazi i poliklinika opremljena najsuvremenijim medicinsko-dijagnostičkim uređajima, dok se na drugom katu nalazi hastahana ili bolnica. Zbog toga što je naglasak stavljen na liječenje duševnih bolesti (iako su tu, uz neuropsihijatarski odjel, i opći laboratorij, ginekologija, stomatologija, opća praksa, interna medicina, pedijatrija te ultrazvučna, dijagnostika), neki je zovu i klinika za sihre (čarke, ono kad neko nekom nešto „podmetne“, a taj drugi „ograjiše“, odnosno „džini“ ga uzmu „pod svoje“).
U tekiji zatječem majstore, renoviraju, kreče, uređuju, a među njima i jedan u kome nikad ne bih prepoznao praktični čelnog čovjeka čitave ustanove. Zove se Šaban Srebrenica i…
I osim svega je i pjesnik, pa mi daruje svoju zbirku pjesama znakovitog naziva Na granici. E, sad bih o Šabanu i njegovom poimanju tekije, nakšibendijskog reda, tarikata, levhi koje stoje svuda po zidovima, pjesništvu, jednostavnosti života i smrti, odnosno preseljenja na ahiret, bolji svijet… mogao do sutra. A Berina me je obećala odvesti i preko puta, u tekijsku knjižnicu. Tamo ću ipak drugi put, kad ponovno svratim u Kaćune, a hoću, Bože zdravlja, sigurno hoću, Šabanu, na kavu i razgovor.
AUTOR: Mile Jukić / Bljesak.info
Air Serbia od sutra uspostavlja direktnu avio-liniju između Beograda i Mostara, a kako je ranije najavljeno iz ove kompanije, srpski nacionalni avio-prevoznik će do Mostara leteti tri puta nedeljno i to ponedeljkom, petkom i nedeljom, prenosi BN portal.
Ukoliko ste fizički spremniji i željni više avanture i adrenalina uvijek možete svoj doživljaj pojačati penjanjem uz jedno od Via Ferata koje su posebno atraktivne.
Za one željne više adrenalina i fizičkog izazova, Srednja Bosna nudi jedinstveno iskustvo penjanja uz Via Ferrata staze.
Ove posebno atraktivne staze omogućuju vam da uz pomoć čeličnih klinova, žica i ljestvi osvojite strme litice i vrhove. Via Ferrata u Srednjoj Bosni pruža vam jedinstvenu priliku da osjetite uzbuđenje penjanja na visine uz sigurne i dobro osigurane staze. Svaki korak donosi novi pogled na prekrasne planinske pejzaže, a adrenalinsko iskustvo postaje sastavni dio vaše avanture.
Via Ferrata osnovne karakteristike:
- Početak: 1550 m n/v
- Završetak: 1750 m n/v
- Dužina: 500 m
- Visinska razlika: 200 m
- Tehnička ocjena: B/C
- Fizička zahtjvnost: Srednje teška
Za korištenje Via Ferrate Paklarske stijene – Devečani obavezno je korištenje:
- Kacige
- Pojasa
- Karabineri
- Rukavice
Mogućnost iznajmljivanja opreme kao i sve dodatne informacije: Planinarsko Društvo Vlašić e-mail:pdvlasictravnik@bih.net.ba
Turistička i industrija mogla bi u 2024. godini srušiti rekorde te globalnom BDP-u pridonijeti s više od 11 bilijuna američkih dolara, čime će potvrditi “autoritet globalne gospodarske sile”, prognozira Svjetsko vijeće za putovanja i turizam (WTTC).
WTTC (World Travel and Tourism Council) zastupa interese turističke i industrije putovanja, uključujući privatni i javni sektor. U istraživanju provedenim u suradnji s Oxford Economicom predviđa rekordnu turističku 2024. godinu.
“Turizam i putovanja u 2024. će doprinijeti globalnom BDP-u s dodatnih 770 milijardi dolara u odnosu na prethodni rekord, generirajući jedan na svakih 10 dolara diljem svijeta”, kažu iz WTTC-a, uz ocjenu da turizam u svijetu sada ‘prosperira’ nakon pandemije i očekivanje da će 142 od 185 analiziranih zemalja nadmašiti prethodne nacionalne rekorde.
Istraživanje je pokazalo i da je taj sektor “prepun mogućnosti” te obuhvaća gotovo 348 milijuna radnih mjesta u svijetu, što je porast za više od 13,6 milijuna radnih mjesta u usporedbi s najvišom razinom u predpandemijskoj i (zadnjoj) rekordnoj 2019. godini.
Očekuje se da će potrošnja na međunarodna putovanja biti blizu onoj iz 2019. i dosegnuti gotovo 1,9 bilijuna dolara, kao i da će i domaći turisti potrošiti više nego bilo koje godine do sada odnosno oko 5,4 bilijuna dolara.
Već u 2023. napredak
Iz WTTC-a se osvrću i na 2023. godinu kada je turistički sektor u svijetu, unatoč gospodarskim neizvjesnostima i geopolitičkim potresima, pokazao napredak.
“Čineći 9,1 posto globalnog BDP-a s nešto više od 9,9 bilijuna dolara u 2023. financijski učinak turizma i putovanja bio je najveći od zlatne 2019. godine, zaostajući za njom samo četiri posto. Povećan je i broj radnih mjesta za dodatnih 27,4 milijuna, na ukupno gotovo 330 milijuna”, iznose iz WTTC-a.
Rasla je i međunarodna turistička potrošnja u odnosu na 2019., za 33,1 posto, na 1,63 bilijuna dolara, a povećala se i domaća potrošnja za 18 posto, na gotovo pet bilijuna dolara.
Predsjednica i glavna izvršna direktorica WTTC-a Julia Simpson poručila je da “sektor putovanja i turizma ostaje globalna gospodarska sila” te da se ne radi samo o obaranju rekorda, nego više o oporavku i “povratku sektora u najboljem izdanju nakon nekoliko teških godina”.
“Ipak, postoji rizik. Vlade SAD-a i Kine trebale bi podržati svoje nacionalne sektore putovanja i turizma. SAD i Kina će i dalje ‘patiti’ dok se u drugim zemljama međunarodni posjetitelji vraćaju mnogo brže”, navela je Simpson s obzirom da se te dvije velike svjetske sile u turizmu nešto sporije oporavljaju.
Kao i godinama dosad, rezervacije za ljetovanja u punom su jeku, a cijene ove sezone su, prema riječima turističkih radnika, na svim destinacijama više nego godinu dana ranije.
Naime, kako kažu, što se tiče Jadranskog primorja, ljetovanje u Hrvatskoj ove godine je skuplje i do 25 posto nego godinu dana ranije, te za pet dana odmora u Hrvatskoj može se ljetovati i Dubaiju.
Iz turističke agencije “Kontiki Travel” iz Banja Luke kazali su da kod njih vlada veliko zanimanje za rezervacije ljetovanja.
“Što se tiče cijena, sve destinacije su poskupjele, neke malo više, neke malo manje, ali na Jadranu se osjeti da je došlo do poskupljenja, u Hrvatskoj su najskuplji aranžmani”, kazao je Vladimir Ćorović iz “Kontiki travela”.
Kako je rekao, ljetovanje za četvoročlanu obitelj u Egiptu kreće se od 4.000 do 7.000 KM ovisno od izabranog hotela.
“Tu su uključeni i povratna avio-karta, smještaj, all-exclusive usluga, sa uključenim obrocima, pićem. Turska je za nijansu skuplja, ali Turska sigurno ima i najbolju ponudu, oni imaju najbolje hotele, dok je Grčka u tom smislu najpovoljnija, te se tu aranžmani kreću do 5.000 KM za sedmodnevni aranžman.
Kako je rekao, što se tiče Jadrana, Crna Gora je dosta povoljnija od Hrvatske.
“To su obiteljski aranžmani sa bukiranim hotelom, te sedmodnevni aranžman iznosi od 2.000 do 5.000 KM, dok isto takvo ljetovanje u Hrvatskoj košta od 4.000 KM pa više”, kazali su iz ove agencije.
Ističe da roditelji sa djecom najviše biraju Tursku, dok su parovi ti koji najradije ljetovanje provode u Grčkoj.
I u turističkoj agenciji “Unis Tours” iz Banja Luke kazali su da imaju rani booking kad građani najvećim dijelom rezerviraju svoja ljetovanja.
“Cijene su više nego prošle godine, konkretno u Crnoj Gori su više za nekih 10 do 15 posto, dok je ljetovanje u Hrvatskoj skuplje za nekih pet do 25 posto u odnosu na prošlu godinu.
Kako su rekli, cijene ljetovanja u Hrvatskoj, ovisno od lokacije, blizine plaže, kreću se od 800 do 3.000 eura za dvije osobe.
Iz turističke agencije “Relax Tours” Sarajevo kazali su da kod njih godinama vlada veliko zanimanje za Tursku, iako je od ove godine veliko zanimanje građana i za Tunis.
“Cijene naravno ovise od hotela, što je sve uključeno, tako da je moguće naći od 1.100 do 3.000 KM po osobe u Hurgadi”, kazali su iz ove turističke agencije.
Dodaju da cijene smještaja u Hrvatskoj ove godine dostižu baš visoke cifre, te da za četvoročlanu obitelj u nekom solidnom smještaju pet noćenja iznosi preko 4.000 KM.
“Skoro za te pare može se otići na ljetovanje u Dubai”, kazali su iz ove agencije.
Sanja Laketić ističe da godinama ljetuje u Hrvatskoj, točnije u Vodicama, te da su prošle godine za svoju četvoročlanu obitelj za smještaj izdvojili 85 eura po noćenju, a ove godine cijena istog smještaja iznosi 115 eura.
“Tako da ćemo dobro razmisliti gdje ćemo ove godine na odmor”, kazala je ona.
Iz kompanije OZON z.d.d. zaprimili smo obavijest kojom se stavlja točka na stalne blokade razvoja sportsko rekreacijskog centra na Vlašiću, te otvaraju putevi investicijama u nova postrojenja vertikalnog transporta, uređenje novih ski staza, njihovo osvjetljavanje i zasnježivanje, piše srednjabosna.ba.
Kantonalni sud u Novom Travniku je dana 09.02.2024.godine, potvrdio ranije donijetu prvostepenu odluku Općinskog suda u Travniku kojom se na postojećim i planiranim skijaškim stazama na Vlašiću konačno rješavaju sporna imovinsko-pravna pitanja i skida barijera za građenje novih skijaških staza na Vlašiću kao i instalacija četvorosjeda i trosjeda. – navodi se u dijelu obavijesti, te se dodaje:
Ovim sudskim odlukama je konačno utvrđeno pravo organizatora skijanja na nesmetano i trajno korištenje skijaških objekata kao i mogućnost dalje izgradnje i modernizacije ski centra na Vlašiću u skladu sa regulacionim i prostornim planovima.
Ljubitelji planine Vlašić, posebno zaljubljenici u zimske sportove, već dugo čekaju zbog nemogućnosti modernizacije ski centra, što se posebno odnosi na postojeće ski liftove – vučnice “Babanovac” i “Markovac”.
U svakom slučaju objavljujemo da ovakva odluka omogućava firmi „OZON” z.d.d. Travnik da konačno realizuje svoje razvojne projekte i postavi moderan vertikalni transport na planini Vlašić te da izgradi i osvijetli nove kilometre skijaških staza.– dodaje se.
U obavijesti se dalje navodi: Kao što je navedeno firma „OZON” z.d.d. Travnik, za ove zahvate, nije do sada mogla da dobije urbanističku niti građevinsku dozvolu, ali ova sudska odluka, joj to sada u potpunosti omogućava.
OZON z.d.d. očekuje da će u ovoj godini u razumnom i zakonitom roku dobiti urbanističku i građevinsku dozvolu za postavljanje novog četvorosjeda i dogradnju glavne ski staze ,a odmah nakon toga i dozvolu za gradnju trosjeda za izlazak na vrhove Vlašića (Čavo i Pavo) i gradnju novih pet ski staza sa dužinama od novih,12-13 kilometara, koji bi se gradili na većoj nadmorskoj visini, iznad 1.500 metara.
Sredstva i oprema za ove građevinske poduhvate su obezbjeđena,kao što smo naveli.
Riješeni su imovinsko-pravni odnosi te se očekuje dalji ubrzani rad na pribavljanju dozvola za gradnju i sama gradnja. Očekuje se da će novi ski lift – četvorosjed biti u funkciji za narednu skijašku sezonu. Modernizacijom vertikalnog transporta i gradnjom novih kilometara ski staza, Vlašić će ponovo postati konkurentan skijalištima na Jahorini i Bjelašnici te drugim poznatim centrima u Regiji.
Na ovaj način će se kompletirati i upotpuniti turistička ponuda grada Travnika dati novi zamah razvoju turizma na ovoj regiji, dodaje se u obavijesti kompanije OZON z.d.d.
Izvor: srednjabosna.ba
Na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, Vlada Federacije BiH danas je donijela odluke o usvajanju programa utroška sredstava kojim se aerodromima u Sarajevu, Mostaru i Tuzli, te Bihaću, iz ovogodišnjeg Federalnog budžeta dodjeljuje ukupno 24,3 miliona KM za unapređenje avioprometa u Federaciji BiH.
Jednom odlukom usvojen je Program utroška sredstava u iznosu od ukupno 7.000.000 KM Tekućeg transfera „Subvencije javnim preduzećima – za unapređenje avioprometa FBiH“ Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija. Ovom odlukom 3.000.000 KM dodjeljuje se Javnom preduzeću Međunarodni aerodrom Sarajevo d.o.o. Sarajevo, a po 2.000.000 KM javnim preduzećima Međunarodna zračna luka – aerodrom Mostar d.o.o. i Međunarodni aerodrom Tuzla d.o.o. Sredstva su namijenjena za troškove tekućega poslovanja i subvencioniranje postojećih i otvaranje novih aviolinija.
Druga odluka se odnosi na usvajanje Programa utroška sredstava u iznosu od 17.000.000 KM iz Kapitalnog transfera „Kapitalni transferi javnim preduzećima – za unapređenje avioprometa FBiH“ Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija, a koji se dodjeljuju Javnom preduzeću Aerodrom Bihać d.o.o. Sredstva će biti utrošena za otkup zemljišta, troškove pretvorbe zemljišta, izgradnju aerodromskog kompleksa (PSS, stajanke, rulnice), te izradu elaborata za dobijanje vodne saglasnosti. Tu spadaju i troškovi nadzora nad izvođenjem radova, usluga izrade revidiranja (usklađivanja projektno-tehničke dokumentacije, kao i revizije glavnoga projekta, konsultantske usluge, te usluge izrade master plana, odnosno plana detaljne regulacije aerodromskog kompleksa Bihać. Također, sredstva su namijenjena i za troškove usluga geodetskog snimanja prepreka, nabake pokretne meteorološke stanice i izradu glavnih i idejnih projekata. Pored toga, Aerodromu Bihać se dodjeljuje i 300.000 KM za subvencioniranje tekućeg poslovanja ovog preduzeća, stoji u priopćenju.
Nedžad Paloš, vlasnik Robne kuće centar u Kalesiji, gospodarstvenik je koji se često uključuje u humanitarne akcije, a neke i osobno i direktno inicira, kako u svojoj mjesnoj zajednici i općini, tako i prema organizacijama i udruženjima, sportskim, kulturnim i drugim kolektivima, pa čak i prema javnim ustanovama.
Ovoga puta, pred Međunarodni dan žena 8. ožujak – donosimo nešto drugačiju priču.
Iako nije prvi put da Nedžad Paloš organizira druženja, domaće ili inozemne posjete za zaposlenike njegove firme – ova priča ipak zaslužuje dodatnu pažnju u kontekstu ovog praznika.
Naime, devet zaposlenica firme Robna kuća centar (Dubnica-Kalesija) boravi u Rimu za Dan žena. One su na put otišle u srijedu, a povratak je u subotu (9. ožujak), izvijestio je Nezavisni kalesijski portal (NKP).
Ovakav gest je svakako za pohvalu i primjer i putokaz i drugim gospodarstvenicia i onima koji su u mogućnosti da imaju ovakav odnos prema svojim zaposlenicima.
Rama je u proteklih nekoliko godina iznenada postala popularno turističko odredište, privlačeći sve veći broj posjetitelja iz Bosne i Hercegovine, ali i drugih zemalja. Sve je krenulo od pandemije koronavirusa kada je primjetan češći dolazak turista. I sada se u ljetnim mjesecima traži krevet više.
Luka Markešić i njegova supruga pet godina uspješno upravljaju obiteljskim turizmom na području Ramskog jezera. Supruga se brine o apartmanima, iznajmljivanju i čišćenju, dok je umirovljenik Luka Markešić, kako sam kaže, uključen kao pomoćni radnik.
– Turisti prije svega dolaze zbog Ramskog jezera. Međutim, znaju se smjestiti u apartmane i onda obilaziti planine oko jezera. Postoji i nekoliko obilježenih biciklističkih staza koje turisti često koriste. Čak se znaju ovdje smjestiti i na deset dana, a na jedan dan odu u Jajce, Visoko, Kravice i slično. Moguće da razlog leži u tomu jer je ovdje smještaj jeftiniji u odnosu na jadransku obalu i druge destinacije – rekao je Markešić Feni.
Prisjetio se prve godine njihovog rada u turizmu kada je u tijeku bila pandemija koronavirusa. Tada su ih, kako je rekao, uglavnom posjećivali turisti iz BiH, a sezona je bila iznimno uspješna što nitko nije očekivao.
– Mi smo te godine sredili apartmane i nismo očekivali turiste jer je bila pandemija. Međutim, to ljeto bili smo puni. Dolazili su najčešće građani BiH, dok sada više dolaze strani turisti – istaknuo je on.
Ljeti se traži krevet više
Kako Markešić dodaje, sada češće stižu turisti iz udaljenih zemalja poput Japana, Kine i Sudana, te iz europskih zemalja poput Slovenije, Njemačke, Mađarske, Austrije, Hrvatske i Srbije. Prvih godina turisti su se zadržavali jedan dan ili bi eventualno došli na produženi vikend, dok sada ostaju i do deset dana, a uglavnom im se vraćaju stari gosti.
Markešić napominje da turistička sezona u Rami kreće početkom svibnja.
– U svibnju i lipnju uglavnom su popunjeni vikendi. Završetkom školske godine, odnosno od polovine lipnja do polovine rujna sve je puno. U srpnju i kolovozu, posebno ako je neko zbivanje, a ima ih često, ne može se naći smještaj – pojasnio je on.
Turističkog kapaciteta sigurno ima, smatra Markešić, ali naglašava potrebu za poboljšanjem infrastrukture, posebno kanalizacijskog sustava.
Turistički centar na Ramskom jezeru
Da je u proteklih nekoliko godina vidno povećan broj turističkih dolazaka potvrdio je i pomoćnik načelnika Prozor-Rame Josip Juričić, a posebno u prošloj godini kada je Ramsko jezero tijekom cijelog ljeta bilo puno.
– Sve ono što radimo pomalo se odražava na turizam. Imamo destinacija koje su na neki način u korištenju, a imamo one koje su potencijalne i na koje računamo da će u idućem razdoblju biti puno više posjećene – dodao je on.
Kao potencijalnu destinaciju posebno je istaknuo arheološko nalazište Gradac, odredište koje plijeni pažnju povjesničara, ali i turista. Ovo nalazište, napominje Juričić, nisu puno promovirali da ne bi stvarali gužvu zbog daljnjih arheološka istraživanja, ali ne odbijaju posjete.
Opredjeljenje općine za daljnji razvoj turizma pokazuje i Strategija razvoja u kojoj, među ostalim, stoji i izgradnja turističkog centra na Ramskom jezeru, zajedno s privatnim partnerima.
– Još je to u fazi ideje, ali približili smo se realizaciji. Mislimo da će naše zamisli biti ostvarive u razdoblju do 2027. godine, odnosno do kada nam je kreirana Strategija. Dio tih nastojanja je i promidžba, a radimo je vrlo dobro putem medija i društvenih mreža – pojasnio je Juričić.
Nedostatak smještajnih kapaciteta
Povećanjem turističkih dolazaka, pojavio se problem i nedovoljnog smještajnog kapaciteta, ali je vidljivo pozitivno opredjeljenje žitelja, posebno onih uz Ramsko jezero, da sudjeluju u turističkoj ponudi ovoga kraja.
– Postoji solidna ponuda apartmana, kuća za odmor, brvnara i svega što privlači turiste na duže vrijeme. Međutim, nije to dovoljno. Kada dođu manifestacije, kao što su vjerske, traži se mjesto više i teško se nalazi. Čak i kada imamo sajam Dani šljive, koji je također postao mali turistički brend naše općine, ni tada nema smještaja u okolnim mjestima – istaknuo je.
Juričić stoga naglašava potrebu za regulacijom i registracijom smještajnih objekata kako bi se zadovoljile potrebe rastućeg turističkog interesa.
U dubokim prostranstvima Bosne, gdje se povijest isprepliće s prirodnim ljepotama, leži neobično blago – Nekropola stećaka Maculje, poznata među lokalnim stanovništvom kao “Kameni svatovi”.
Ova jedinstvena lokacija očarava posjetitelje svojom mističnom atmosferom i bogatom baštinom, čineći je nezaobilaznom destinacijom za sve ljubitelje povijesti, kulture i prirode. Nalazi se na 998 metara nadmorske visine, 21 kilometar udaljena od Novog Travnika, i predstavlja izuzetno sačuvanu nekropolu sa više od stotinu stećaka, što je rijetkost čak i među ostalim sličnim lokacijama. Smještena blizu cestovnog pravca Novi Travnik – Gornji Vakuf/Uskoplje, lako je dostupna svima koji žele otkriti ovu dragocjenost bosanskohercegovačke kulturne i povijesne baštine.
Za putnike željne upijanja bogate povijesti i kulture Bosne, nekropola stećaka Maculje pruža jedinstvenu priliku za istraživanje prošlosti ovog područja. Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici s ukrašenim ornamentima i zagonetnim natpisima, govore priču o ljudima koji su nekada hodili ovim predjelima, njihovim običajima i vjerovanjima. No, to nije sve što ova lokacija nudi. Posjetitelji će biti zadivljeni spektakularnim zalascima sunca koji boje nebo nijansama toplih tonova, stvarajući nezaboravne prizore koji će ostati urezani u sjećanje. Čista priroda koja okružuje nekropolu pruža priliku za opuštanje i revitalizaciju duha, dok se šetate među cvjetnim livadama. Bosna je zemlja čarobnih boja prirode, a nekropola stećaka Maculje je nezaobilazna točka za sve putnike koji žele doživjeti tu čaroliju.
Dođite i istražite ovu dragocjenost, otvorite svoje srce za ljepotu koju pruža, i odnesite sa sobom nezaboravna iskustva koja će vas pratiti zauvijek.
SREDNJA BOSNA: Nije znala ni kravu pomusti, a kasnije od sira zaradila mirovinu
U selu Mudrike, smještenom ispod Babanovca na Vlašiću, porodica Smaile Mehić njeguje tradiciju proizvodnje vrhunskog kravljeg i ovčijeg sira već...
Miami i New Orleans posljednji učesnici NBA play-offa, kraj sezone za Chicago i Sacramento
Sinoćnjim utakmicama okončan je play-in turnir, te smo dobili i posljednja dva učesnika play-offa NBA lige. Za posljednja mjesta na...
Verstappen krenuo četvrti pa uvjerljivo pobijedio u prvom sprintu sezone
MAX VERSTAPPEN pobjednik je prvog sprinta u ovoj sezoni Formule 1, koji se vozio u sklopu Velike nagrade Kine. Aktualni...
Oprez: Ovo su današnje radarske kontrole u SBK!
U prilogu vam donosimo listu radarskih kontrola u SREDNJOBOSANSKI KANTON: PS TRAVNIK 08:30 do 10:30 sati Nova Bila11:00 do 13:00...
Umjereno do pretežno oblačno vrijeme s kišom, na planinama slab snijeg
U Bosni i Hercegovini danas će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima slaba kiša se očekuje u...
Novo u Busovači: Gutman Rent a Car!
Tražite savršeno vozilo za vaše putovanje? Ne morate dalje tražiti! U Busovači se nalazi Gutman Rent a Car, koji će...
Ankica Radić o tradicijskoj kulturi Hrvata u Gučoj Gori: Pjeva onaj koga tuga mori
Gošća emisije na radiu “Mir Međugorje” bila je dugogodišnja članica IFG “Sloga” iz Guče gore Ankica Radić. Tema emisije bila...
Napretkovci iz Viteza čuvaju baštinu Hrvata Lašvanske doline, ali i cijele BiH
Hrvatsko kulturno društvo “Napredak” – Podružnica Vitez, kao jedna od iznimno aktivnih podružnica koje promiču tradicijske vrijednosti Hrvata u Bosni...
