Bh. glumac Jasmin Geljo pretrpio je moždani udar, ali se nalazi u dobrom stanju. O tome svjedoči i njegova objava na društvenim mrežama gdje se javio duhovitom porukom.
Scena
MIHAELIN DNEVNIK/ Hoćemo li poslije ”koronavirusa” biti isti ljudi?
Neću da pišem o simptomima Corone ,te da li je ispravno pisati Corona, korona ili Covid-19, to nisam uzela za temu ovog teksta. Kako god. Shvatili smo koliko je to razdoblje bilo jako teško za sve nas, međutim bilo je i pozitivnih strana te situacije.
Piše: Mihaela Puletić
Pozitivnih za našu planetu.
Vidjeli smo raznorazne članke naslova ”Nakon xx godina se vidi vrh Himalaja” , ”Čist zrak iznad Kine nakon xy godina”. Mada na veliku žalost ti članci nisu bili čitani kao oni tipa ”Nekoliko tisuća američkih vojnika se iskrcava po Europi dok traje pandemija” ili ”Bill Gates je pustio virus kako bi nas čipirao”.
Čekaj, susjeda , kome si ti toliko bitna da bi te netko čipirao i znao šta radiš?
U biti, možda ti i jesi od koristi, vidiš sa svog prozora tko baca smeće, koliko često, i tko ide na trčanje iako ima pametnijih stvari za raditi.
Ali, susjeda, oprosti ovaj put nećemo ni o tebi. Ti si vrijedna za samo par rečenica ovog teksta.
Neću ni o teorijama zavjere koje smo imali priliku čitati na svim mogućim portalima.
Clickbait je čudo.
Da li ste primjetili da je ovo proljeće jako zeleno. Nikad zelenije do sada. Travnjaci među zgradama su bili toliko zeleni da je ta boja smirivala i ulijevala nadu. Zašto su bili tako zeleni? Nije bilo ljudi vani. Nije bilo onih koji bacaju smeće, koji zagađuju iste te travnjake. Nije bilo toliko automobila.
Priroda je napokon uzela predah od nas. Od nas njenih stanovnika koji je trebamo čuvati i paziti.
Dok smo slijedili preporuke da se što manje krećemo po trgovinama, gradu. A ugostiteljski objekti bili zatvoreni, birali smo najviše planinske vrhove, šetnje po šumama i gorama. To nam je bio jedini spas.
Družili smo se sa svojim obiteljima.
Igrali društvene igre, a bacila se tu i pokoja partija remija ili pokera.
Osim tih lijepih trenutaka, bilo je i onih strašno neugodnih koje je donijela ova pandemija.
Ja sam prva doživjela neugodnjak.
Putovala sam s kolegicom na posao, između nas ni 10 cm razmaka u autu. I kad smo izašle iz istog tog automobila, zagrlile smo se kao što smo radile i prije pandemije jer smo prijateljice. To kakve poglede smo zaradile od prolaznika su neopisivo zastrašujuće.
Zastrašujuća je činjenica da su se ljudi počeli bojati zagrljaja.
Mi Balkanci smo jedan topao narod, željan zagrljaja i druženja.
Shvatam strah. Shvatam da trebamo biti odgovorni.
Ja sam se prva bojala. Ali ne za sebe, nego za svoju majku koja je kronični bolesnik.
Ali i prije corone smo prali ruke. I prije ovog svega nismo se ljubili, grlili sa svakim, niti se unosili u lice nepoznatim ljudima.
Znam da ćete reći da ima onih pojedinaca.
Njih će uvijek biti. Ali naučit’ će i oni jednom.
Nemojte se pretvarati u robote.
Možete zagrliti svoju prijateljicu, prijatelja, mamu, tatu, djeda ili baku.
Šta se dešava sada kada su se mjere popustile?
Najviši i naljepši kutci naše Zemlje neće biti posjećivani, kao u posljednjih 30-60 dana.
Zagađivat ćemo okoliš kao i prije cijelokupne situacije s onom misli u glavi: ”Ajde ovo je samo jedna boca”.
Boca kojoj treba bezbroj godina da se razgradi.
Neće više biti one zelene boje travnjaka.
Zaboravit ćemo na našu obitelj i naše najmilije.
Karte će u špilu stajati čekajući da ih netko uzme,
”Monopoly” , ”Ne ljuti se čovječe” će skupljati prašinu na vrhu ormara.
Idalje ćemo upirati prstom u ljude koji se zakašlju, ili se ne daj Bože zagrle.
Da li nam se trebalo desiti nešto ovakvo?
Trebala nam se desiti jedna pandemija da bismo uvidjeli koliko je lijepo provoditi vrijeme s obitelji.
Trebala nam se desiti pandemija da naučimo par stvari.
Grli svoje najmilije, najjače što možeš.
Uvijek pronađi vrijeme za ljude koje voliš i koji te vole.
Ne brzaj. Uspori tempo. Proživi svaki dan najbolje što možeš.
Sve ovo nam se dešava s razlogom.
Sve ovo nam se dešava da izvučemo jednu veliku pouku.
Mi smo samo ljudi , svi isti, i samo smo prolaznici na ovom planetu koji će ostaviti svoj trag.
A sami biramo da li će taj trag biti dobar ili loš.
Društvo
OSNOVNA GLAZBENA ŠKOLA USPJEŠNA NA FEDERALNOM NATJECANJU
Na XXVI. Federalnom natjecanju učenika i studenata glazbe, koje je održano od 15. do 19. travnja 2024.g. u Sarajevu, učenici i nastavnici OGŠ Jakova Gotovca Novi Travnik sa područnim odjelima iz Viteza i Nove Bile ostvarili su odlične rezultate. U disciplinama klavir i violina osvojeno je ukupno 16 nagrada, a od toga 4 prve, 5 drugih i 7 trećih nagrada. Još jednom škola je potvrdila svoju kvalitetu u odgoju i obrazovanju mladih glazbenika Lašvanske doline.
U disciplini klavir solo osvojene su 3 prve, 4 druge i 5 trećih nagrada.
*Novi Travnik:
– Franka Kajić – I. nagrada (90.00 bodova) prva kategorija – klasa prof. Darko Dujmušić,
– Sofija Grebenar – II. nagrada (89.00 bodova) prva kategorija – klasa prof. Anita Laštro,
– Iva Tokalić – III. nagrada (75.60 bodova) druga kategorija – klasa prof. Darko Dujmušić.
*Područni odjel Vitez:
– Tajra Fazlić – I. nagrada (90.00 bodova) prva kategorija – klasa prof. Ivana Kuzmanović,
– Arijana Šantić – II. nagrada (87.75 bodova) prva kategorija – klasa prof. Ivana Kuzmanović,
– Mela Mušinović – I. nagrada (90.00 bodova) druga kategorija – klasa prof. Ivana Kuzmanović,
– Dragan Kuzmanović – II. nagrada (80.20) druga kategorija – prof. Anita Laštro,
– Sofija Ćosić – III. nagrada (75.00 bodova) druga kategorija – klasa prof. Ivana Kuzmanović,
– Marta Smiljanić – III. nagrada (71.80 bodova) druga kategorija – klasa prof. Gabriela Blaž,
– Amar Helda – II. nagrada (86.20 bodova) treća kategorija – klasa prof. Ivana Kuzmanović.
*Područni odjel Nova Bila:
– Lara Ćurak – III. nagrada (77.75) prva kategorija – klasa prof. Lucija Džepina,
– Marija Matošević – III. nagrada (74.25) prva kategorija – klasa prof. Lucija Džepina.
U disciplini violina solo osvojene su 1 prva, 1 druga i 2 treće nagrade.
*Područni odjel Vitez:
– Mia Drmić – I. nagrada (90.80 bodova) prva kategorija – klasa prof. Ljiljana Marić – glasovirska suradnja prof. Gabriela Blaž,
– Franka Nakić – II. nagrada (88.00 bodova) treća kategorija – klasa prof. Ljiljana Marić – glasovirska suradnja prof. Anita Laštro.
*Novi Travnik:
– Iva Baškarad – III. nagrada (79.40 bodova) prva kategorija – klasa prof. Ajla Đidić – glasovirska suradnja prof. Anita Laštro,
– Eva Matošević – III. nagrada (70.00 bodova) prva kategorija – klasa prof. Ajla Đidić – glasovirska suradnja prof. Anita Laštro.
Čestitke svim učenicima i nastavnicima na postignutim rezultatima, kao i roditeljima koji su bili velika potpora!
Natjecanje se održalo u organizaciji UMGBP FBiH, a domaćini su bili OMŠ „Mladen Pozajić“ Sarajevo, Srednja muzička škola Sarajevo i Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu.
Scena
Srednja Bosna: Zoran iz sela ne ide, ne treba mu ni asfalt
Ekipa Dolina Lasve posjetila je Busovaču i selo Buselji. Slučajno smo naišli i snimili Zorana koji je šetao selom, snimili smo jednu životnu priču i uz prelijep krajolik Busovačkih planina prošetali kako kaže Zoran putem od obitelji Pušić. Ostalo nećemo otkriti već pogledajte u snimljenom videu iz Buselja.
Scena
Olakšano korištenje ChatGPT-a
U sklopu svoje strategije proširenja dostupnosti AI alata, OpenAI je najavio da se ChatGPT od sada može koristiti bez prijave u korisnički račun.
Više od 100 milijuna ljudi u 185 zemalja tjedno koristi ChatGPT kako bi naučili nešto novo, pronašli kreativnu inspiraciju i dobili odgovore na svoja pitanja. Od danas možete koristiti ChatGPT, bez potrebe za prijavom. Ovo uvodimo postupno, s ciljem da AI učinimo dostupnim svima koji žele znati više, priopćili su iz OpenAI-ja.
Ipak, treba imati na umu da izrada računa za korištenje ChatGPT-a donosi dodatne pogodnosti, kao što je, primjerice, mogućnost bilježenja interakcije korisnika s chatbotom, povratak na stare upite, dijeljenje razgovora te korištenje glasovnih naredbi, prenio je Bug.hr.
Scena
Legendarni bh. glumac Jasmin Geljo pretrpio moždani udar
– Uvijek sam mislio da ljude koji imaju mozga može jedino udariti moždani. Izgleda da sam pogriješio – poručio je Geljo uz fotografiju iz bolnice. Geljo se proslavio u Audiciji u kojoj je glumio Mimu Šiš i Rokija Mokroguza. Od 1993. živi u Kanadi.
Muzika
Zabranjeno pušenje najavilo novi koncert u Sarajevu: Jedna svirka za tri jubileja
Grupa Zabranjeno pušenje će 24. svibnja 2024. godine u Sarajevu održati veliki koncert. Nastup će biti organiziran u Dvorani Mirza Delibašić u okviru SKC Skenderija.
Ovim koncertom bit će obilježen jedan veliki jubilej, a to je 40 godina od izlaska albuma Das ist Walter, kojim se “zakotrljao” rad jednog od najvećih bendova koji su potekli iz Sarajeva, Zabranjenog pušenja. Zenica blues, pjesma sa tog albuma i prvi hit Pušenja, ostao je do danas svojevrsna osobna karta benda, piše osolobođenje.ba
Anarhija all over Baščaršija, Abid, Put u središte rudnika Kreka Banovići, Selena, Neću da budem Švabo, Kino prvi Maj, Šeki, Čejeni odlaze pjesme su koje su objavljene na ovom albumu, osim čuvene Zenica blues.
Osim ovog, koncertom Zabranjenog pušenja biće obilježena još dva velika jubileja, a to je 80 godina od početka izlaženja lista Oslobođenje, kao i 55 godina od kada je KSC Skenderija otvorena za posjetitelje.
Ono što je posebno značajno najaviti je da će ulaz na koncert biti besplatan.
Zanimljivosti
Što trebate znati o “dozvoljenom minusu”?
Dozvoljeni minus je financijski mehanizam koji omogućava vlasnicima tekućih računa, s vremena na vrijeme, potrošiti više novca nego što imaju na računu.
Dozvoljeni minus je vrsta kredita koja, s jedne strane, pruža određenu fleksibilnost i olakšava upravljanje žurnim troškovima, a s druge, može postati zamka ako se ne koristi odgovorno.
Što je dozvoljeni minus i kako se određuje?
Korisnici računa u bankama preko kojih primaju plaću imaju mogućnost zatražiti prekoračenje po računu, kao svojevstan najjednostavniji oblik kredita. Prekoračenje po tekućem računu, popularni “dozvoljeni minus” je zaduženje manjeg obujma, najčešće u visini mjesečne plaće.
Maksimalno prekoračenje tekućeg računa određuje banka, ovisno od poslovne politike banke, i najčešće se kreće u iznosu od jedne ili dvije mjesečne plaće.
Kolike su kamate?
Kamata koja se naplaćuje za iskorišteni iznos prekoračenja razlikuje od banke do banke.
Ako imate odobren dozvoljeni minus, banka će naplaćivati kamatu samo na iskorišteni iznos, dok neiskorišteni iznos od ukupno odobrenih sredstava ostaje na vašem računu i na raspolaganju je prema vašim potrebama.
Kamata na dozvoljeni minus iznosi u prosjeku oko 30% na godišnjoj razini, odnosno 2,5% mjesečno. Ona se obračunava i naplaćuje na kraju mjeseca za iznos koji je klijent koristio i na razdoblje koje je koristio.
Koliko je “dobar” dozvoljeni minus?
Iako dozvoljeni minus može djelovati kao odlično rješenje kada vam je potreban novac i kada nemate dovoljno sredstava “preživjeti” cijeli mjesec, stručnjaci savjetuju koristititi ga samo kada je nužno i ne koristiti ga kao dugoročni vid kreditiranja, jer se kamata na korišteni dozvoljeni minus obračunava na dnevnoj razini.
Upravo zbog toga je veoma važno koristiti ga u što kraćem razdoblju, kako biste manje platili kamatu.
Što može biti alternativa dozvoljenom minusu?
Ako se ne želite zaduživati i iz situacije dozvoljenog pređete u nedozvoljeni minus, savjetuje se obaveze po dozvoljenom minusu izmiriti podizanjem gotovinskog kredita ili kredit za refinanciranje, jer su kamate kod ovakvih kredita drastično niže i ponekad mogu predstavljati “najbezazlenije” rješenje za izlaz iz nepovoljne situacije pišu Nezavisne novine.
Potrebno je znati kako banke minus najčešće odobravaju na osnovu redovnog mjesečnog priliva ne tekućem računu, plaće ili mirovine, a moguće je ovaj vid pozajmice dobiti i na osnovu položenog depozita kao jamstva.
Procedura za odobrenje minusa obično je jednostavna. Dovoljno je u banci u kojoj imate tekući račun i primate plaću ili mirovinu, popuniti zahtjev za odobrenje dozvoljenog minusa, potpisati suglasnost za dobijanje izvješća, te platiti naknadu za povlačenje izvješća i sačekati odgovor banke.
BiH
NEODGOVORNI POJEDINCI UGROZILI RIJEKU, NAPRAVLJENA OGROMNA I NEPOVRATNA ŠTETA EKO SISTEMU
Nakon odrona kamenoloma u mostarskom naselju Bijela, velika količina kamena završila je u rijeci.
Ovaj događaj, aktuelizovao je pitanje nepoželjnih uticaja na okoliš, prilikom miniranja u kamenolomu.
Koliko brinemo o zaštiti okoliša, koje su moguće posljedice obrušavanja, te šta nadležni poduzimaju, istražila je ekipa BHRT-a.
Priroda je još jednom pokazala svu svoju moć i snagu. Za samo par sekundi napravio se krater ogromnih razmjera a visoke stijene završile su u vodi i nanijele ogromnu i nepovratnu štetu eko sistemu tog dijela prirode.
Stijene koje su u vodi napravile su fizičku barijeru koja onemogućuje ribama da se slobodno kreću na tom području, upozoravaju ekolozi. Budući da je to područje krša, utjecat će to, dodaju, i na samu kvalitetu vode.
“Samim tim je li dolazi do upita jednog velikog šta to mi jedemo koliko je ta riba ispravna da li je ona zdrava vlasti su se jednostavno morale da pozabave ovim pitanjima i da jednostavno preispita svoje odluke”, izjavio je predsjednik Ekološke udruge “Majski cvijet”, Oliver Arapović.
“Danas mještane i građane grada Mostara interesuje da nam jednom pokažu gdje su ta i kad su ta istraživanja vršena i zmenađuje nas kako gradske kantonalne i federalene vlasti šute po pitanju toga zatvaraju oči slobodno mogu reći da bi samo udovoljili nekom da bi neko radio i zarađivao sebi milione”, rekao je predsjednik Eko udruge “Kuti”, Aner Omanović.
Ovakvi kamenolomi, mišljenje je stručnjaka, ne bi se trebali praviti u blizini rijeka i jezera, doslovno u koritu. Glavno pitanje je, naglašavaju: ko je dao dozvolu za prostor koji je zakonom zaštićeno područje. Također smatraju da je studija za okoliš trebala biti plod istraživačkih aktivnosti, i to stručno naučnih, a ne prepisivačkih, jer je, navode ovdje očito riječ o elaboratu opće namjene.
“Neko bi mogao krivično odgovarati zato što je mimo zakona, mimo plana dozvolio da se tu eksploatiše šljunak, a drugi je problem način na koji se to eksploatisalo, pa je došlo do te havarije to je jedno nestručno ponašanje bez prisustva geologa i stručnih ljudi to je havarija koja je nastala ljudskim neznannjem i ljudskom nebrigom”, rekao je urbanista i planer, Sead Pintul.
“Očito je da ovdje neko treba snositi odgovornost međutim ovdje treba iznaći ko je odgovoran, a iznalaženje odgovorne osobe mogu samo učiniti eksperti iz ove oblasti”, rekao je doktor geografskih nauka, Muriz Spahić.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma uputilo je dopis Vladi HNK u kojem traže hitnu informaciju o pravnom statusu subjekta koji je izvodio radove i miniranje terena, kao i dokaze o izvršenom inspekcijskom nadzoru i razlozima koji su doveli do incidenta. Iz MUP-a HNK-a kazali su da će se pookončanju kriminalističke istrage znati kako je došlo do odrona, i kolika je materijalna šteta.
Događanja
Više od 400 natjecatelja nastupilo na 5. Viteškoj utrci “Vitez trči za Svjetski dan bubrega”
ZAVRŠENA 5. VITEŠKA UTRKA
Više od 400 natjecatelja nastupilo je na današnjoj 5. Viteškoj utrci “Vitez trči za Svjetski dan bubrega”, koju je iznimno uspješno organizirala Udruga dijaliziranih i transplantirani bolesnika KSB.
Radio Vitez donosi rezultate najuspješnijih sudionika.
SENIORKE:
1. Amela Trožić,
2. Vesna Čavar i
3. Lejla Hodžić.
SENIORI:
1. Berin Mušanović,
2. Džemal Bukvić i
3. Josip Martinović.
JUNIORKE:
1. Anđela Talić,
2. Nika Kusin i
3. Antea Pavličević.
JUNIORI:
1. Rijad Brodlija,
2. Mario Lovrinović i
3. Ivan Marković.
VETERANKE:
1. Ajla Pinjo,
2. Nermina Gegić i
3. Jasna Buturac.
VETERANI:
1. Ante Klišanin,
2. Zoran Dedić i
3. Željo Bošnjak.
BiH
Od sutra avio-linija od Beograda do Mostara
Air Serbia od sutra uspostavlja direktnu avio-liniju između Beograda i Mostara, a kako je ranije najavljeno iz ove kompanije, srpski nacionalni avio-prevoznik će do Mostara leteti tri puta nedeljno i to ponedeljkom, petkom i nedeljom, prenosi BN portal.