Odao poštovanje žrtvama Vareša, Stupnog Dola i Borovice u proteklom ratu

Kako javlja Župa sv. Mihovila Vareš preko svoga Facebook profila, hodočasnik mira i pomirenja Josip Jelinić iz Ljubuškog, koji je 5. ožujka krenuo pješice na 1000 km dug put s križem za mir, praštanje i pomirenje u Bosni i Hercegovini, stigao je iz pravca Olova u Vareš i na području te općine boravio dva dana.

U Varešu ga je dočekao župnik fra Leon Pendić i skupina župljana, a Jelinić se potom pomolio za sve žrtve iz proteklog rata kod spomen-obilježja ispred župne crkve sv. Mihovila. Drugoga dana krenuo je u 6 km udaljen Stupni Dol gdje ga je – kako javlja portal Vareški vijestnik – srdačno dočekao glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Vareš Ramiz efendija Zubača sa skupinom žitelja Stupnog Dola. U tom se mjestu pred spomen-obilježjem pored džamije Jelinić poklonio svim žrtvama iz proteklog rata i za njih pomolio.

Od Stupnog Dola Jelinić je nastavio put prema Borovici koja je najviša katolička župa u BiH budući da se nalazi na 1200 m n/v. Tamo ga je dočekao i ugostio borovički župnik Anto Stjepanović koji je s Jelinićevim križem iz „najviše župe“ izrekao blagoslov za cijelu BiH.

Jelinić se i u tom mjestu pomolio pred spomen-obilježjem za žrtve rata.

„Iz Vareša nosim jako puno podrške i ljubavi. Molite svi za mene, a i ja ću za vas i ljubav će pobijediti“, istaknuo je Jelinić u razgovoru za lokani vareški Radio Bobovac. Nakon posjeta srednjovjekovnom kraljevskom gradu Bobovcu Jelinić se zaputio prema Kraljevoj Sutjesci.

Jelinić planira svoje hodočašće završiti na Veliki Petak 18. travnja kod Crkve Uznesenja BDM u Šćitu u Rami, a dosad je prešao oko 400 km prošavši kroz 27 gradova i puno više sela. Posjetio i neka mjesta u kojim su se dogodili zločini nad civilima u proteklim ratovima i tamo se pomolio za sve žrtve (Prebilovci, Grabovica, Trusina, Kostajnica, Foča, Višegrad, Kravica, Srebrenica, Stupni Dol), a planira posjetiti i Sijekovac, Vidovice, Briševo, Prijedor, Drakulić, Ahmiće, Križančevo Selo i dr.

1. K.

Katolički školski centar „Petar Barbarić“ u Travniku 21. ožujka bio je domaćinom Sportsko-rekreacijskog susreta osnovnih škola koje nastavu izvode prema hrvatskom planu i programu, a povod je, osim Dana općine Travnik, i proslava Jubilarne godine.

Sudjelovalo je deset škola iz sljedećih općina: Prozor (Ripci i Gračac), Vitez, Uskoplje, Novi Travnik, Travnik , Bugojno i Tomislavgrad.Susret je započeo duhovnim pjesmama i molitvom koju je predvodio duhovnik u Nadbiskupijskom sjemeništu Petar Barbarić don Jakov Kajinić, a prisutnima se obratio i Anto Rajić, direktor Osnovne škole te Ivana Ćurčić, pedagoginja Gimnazije.

Učenici Mihaela Mađar i Marko Martinović su u kratkom izlaganju predstavili način izvođenja nastave u Gimnaziji koja djeluje u sklopu Katoličkog školskog centra, ali i svoje izvannastavne aktivnosti.Susret se nastavio na sportskim terenima gdje su se đaci iz deset škola nadmetali u stolnom tenisu, šahu, nogometu i odbojci, a rezultate možete pogledati na mrežnoj stranici ksc-travnik.net.

Na groblju Bare u Busovači danas je obilježena četvrta godišnjica smrti Dalibora Šantića, visokog policijskog dužnosnika Ministarstva unutarnjih poslova Županije Središnja Bosna i načelnika uniformirane policije, javlja Hrvatski.ba.

Uz članove obitelji, brojne prijatelje i kolege, godišnjici su nazočili i predstavnici MUP-a ŽSB, predvođeni ministrom unutarnjih poslova Feliksom Vidovićem i načelnikom uniformirane policije Kristijanom Suknjovom.

Dalibor Šantić bio je zaposlenik MUP-a ŽSB od 1994. godine. Stekao je zvanje diplomiranog pravnik na Pravnom fakultetu u Sarajevu. Obnašao je brojne dužnosti u MUP-u ŽSB, a posljednje tri godine karijere obnašao je dužnost načelnika uniformirane policije MUP-a ŽSB. Bio je član brojnih udruga, dugogodišnji lovac i predsjednik LD “Zec” iz Busovače, te je bio aktivan u nogometnom savezu BiH. Počivao u miru.

Počivao u miru!

ZORAN Milanović otputovao je u službeni posjet Crnoj Gori. Tamo je govorio o situaciji u i oko Ukrajine.

„Hrvatski vojnik neće ići u Ukrajinu ni u kojem aranžmanu, to je potpuno isključeno. Na tome sam vodio kampanju i to je moj dug vjere prema onima koji su mi dali povjerenje. Ali, vidim da tako razmišljaju i neki od ključnih ministara u Plenkovićevoj vladi.Nemojmo sami sebe dovoditi u poziciju samosluđivanja. Neće Hrvatska vojska ići u misiju, a jedan od razloga je taj što se ta misija neće nikada dogoditi, s Hrvatskom ili bez nje, jer za tu misiju nisu ispunjeni elementarni uvjeti – mirovni sporazum i suglasnost druge strane, a to je nažalost Rusija”, kaže.

Predsjednik je ‘koaliciju voljnih’ prozvao plodom „pomalo morbidne fiksacije nekih država EU-a na Rusiju”. Za Rusiju je rekao da je zemlja koja se „ogriješila o dosta stvari”, ali ne predstavlja opasnost za Europu, kazao je Milanović. „To se naprosto ne može prodati osobi koja ima minimum kritičkog uma”.”Meni je drago da to nije hrvatski susjed. Vjerujem da je ministar bio dobronamjeran, ali kada je u pitanju hrvatsko sudjelovanje u misiji – mi u tome nećemo sudjelovati. Smatramo je opasnom i neodgovornom“, poručio je predsjednik Republike Zoran Milanović danas u Podgorici gdje boravi u službenom posjetu Crnoj Gori, a odgovarajući na novinarsko pitanje kako komentira izjavu ministra obrane koji je kazao kako Hrvatska neće žuriti pridruživanju “koaliciji voljnih” za Ukrajinu.

„U toj travestiji hrvatski vojnici neće sudjelovati što se mene tiče. Ako Vlada i dalje smatra da treba Ukrajinu pomagati materijalno i opremom neka tako nastavi. Ja sam odgovoran za hrvatsku obranu, nacionalnu sigurnost i teritorijalnu cjelovitost, tako piše u Ustavu“, naglasio je.

„Ja bi mogao postaviti pitanje u slučaju svakog odlaska nekog komada opreme Hrvatske vojske, koja je skupljena, održavana desetljećima u nemogućim uvjetima, za velik i još veći novac kada smo bili pod embargom. Ako to netko želi podijeliti, pa i Ukrajini, ako smatra da to treba Ukrajini, da se Hrvatska toga može riješiti i da će dobiti neki substitut za nekakav sitan novac, i ako u to zaista vjeruje, ja ću do određene mjere i to prešutjeti. Promatrat ću što se događa, ali se neću u to najizravnije uplitati“, kazao je Predsjednik Republike.

Kaže da je Hrvatskoj u interesu da Crna Gora uđe u EU

Predsjednik Milanović je u izjavi za medije nakon sastanka s predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem istaknuo značaj odnosa Hrvatske i Crne Gore te važnost međusobne suradnje. Govoreći o europskoj perspektivi Crne Gore, istaknuo je podršku Hrvatske njezinom članstvu u Europskoj uniji.

„Nama je interes da Crna Gora bude što prije članica Europske unije. Što je to Europska unija danas, kakvi su mehanizmi odlučivanja i što će stvarno, ne sutra biti, nego za nekoliko minuta biti, to već malo teže možemo shvatiti.“

Predsjednik Milanović se osvrnuo i na geopolitičku situaciju te izazove kroz koje prolaze i Europska unija i NATO savez: “Vi ste kao i mi članica NATO-a, još jednog saveza koji prolazi kroz vrlo ozbiljne turbulencije. U svemu tome, mislim da moramo zadržati prije svega razmišljajući i gledajući što je ovdje i što je neposredno pred nama, a ne što je bilo prije 30 godina. Naravno, i to i što je bilo prije 30 i 20 godina, ali prvenstveno, što će s nama danas i već sutra biti i kako ide Europa?“

“U Lori je postojala neka vrsta logora, ljudi su tamo ubijani”

Predsjednik Milanović novinarima je rekao da ne može komentirati stav hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana koji je izjavio da nije postojao nikakav logor Lora.

Dodao je da je razgovarao sa predsjednikom Milatovićem o toj temi. „U Lori je bila neka vrsta logora, tamo su ljudi ubijani, neki su kažnjeni radi toga.

Na hrvatskom pravosuđu je da to riješi, a hrvatsko pravosuđe je sporo, ali  dosljedno i uporno ipak rješava“, rekao je predsjednik dodavši kako on, kada su zločini u pitanju, nije nikada nikoga štitio.

“To su stvari pravosuđa i što vrijeme više prolazi istinu će biti teže utvrditi i ovakvi razgovori će biti teži. Ne mislim da nam to oplemenjuje i poboljšava odnose. Treba ići dalje, povijest nas određuje i opterećuje, ali mislim da to nećemo riješiti ni predsjednik Milatović ni ja“, zaključio je predsjednik Milanović.

Milanović kasnio jer mu Plenković nije na vrijeme dao avion

Početak službenog posjeta Crnoj Gori kasnio je sat vremena jer je službeni zrakoplov koristio predsjednik hrvatske Vlade za svoje putovanje u Dubrovnik što je predsjednik Milanović komentirao riječima: „Saznao sam da avion kasni, a iz kojih razloga ne znam. Ako je Plenković rekao nešto o tome, onda je to – to. Žao mi što sam kasnio sat i pol vremena jer u principu kada se neke stvari dogovore onda bi se toga trebalo držati“.

Predsjednik Milanović, sa suprugom Sanjom Musić Milanović, boravi u službenom posjetu Crnoj Gori na poziv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića. Službeni posjet Crnoj Gori započeo je svečanim dočekom Predsjednika Republike Hrvatske i supruge Predsjednika Sanje Musić Milanović ispred Vile Gorica u Podgorici, nakon kojeg je uslijedio tête-à-tête razgovor dvojice predsjednika. Nakon bilateralnog sastanka delegacija Republike Hrvatske i Crne Gore dvojica predsjednika obratila su se javnosti.

Prvog dana službenog posjeta održan je i sastanak predsjednika Milanovića s predsjednikom Vlade Crne Gore Milojkom Spajićem.

Društvo prijatelja Hajduka s ponosom obavještava sve svoje članove i pratitelje da je nedavno aktivirana humanitarna akcija uspješno završena, te je prikupljena određena količina novca za liječenje sugrađanina.

“S ponosom možemo reći da je humanitarna akcija uspješno privedena kraju!

Osim nedavno prikupljenih 30 doza krvi koje smo proslijedili bolnici u Novoj Biloj, uspjeli smo još skupiti iznos od 6 441 KM namijenjenih za liječenje naših sugrađana.

Novac je već prebačen obitelji, a mi im želimo puno sreće i snage u daljnjem liječenju.

Iskreno se zahvaljujemo svima koji su se odazvali, bilo da ste dali krv, novčanu donaciju ili na bilo koji način doprinijeli ovoj akciji. Ovaj uspjeh je rezultat zajedničkog truda svih nas – od pojedinaca, udruga pa do lokalnih poduzeća koji su se uključili i dali svoj doprinos.

Ova akcija još jednom pokazuje koliko zajedno možemo postići!, napisali su na svojij facebook stranici.

Hvala svima koji su bili dio ove priče.

Epilepsija predstavlja jedno od najčešćih neuroloških oboljenja, koje karakterišu ponavljajuće krize svijesti, a u BiH posebno zabrinjavajućim predstavlja podatak da je sve više mladih osoba s uspostavljenom dijagnozom. Ljekari u rizikofaktore ubrajaju i savremeni način života.

Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja koja nema uspostavljen registar oboljelih od epilepsije, međutim, prema parcijalnim podacima zdravstvenih ustanova, u našoj zemlji se bilježi povećanje broja dijagnosticiranih slučajeva.

Posebno zabrinjavajućim je podatak da je među bh. populacijom sve više mladih koji su se našli u stanju ponavljajuće krize svijesti, a koja sa sobom može donijeti i smrtni ishod.

Univerzitetski klinički centar u Tuzli kroz Kliniku za neurologiju pruža medicinsku potporu za oboljele od epilepsije, a tokom prošle godine, od ukupnog broja pacijenata koji su hospitalizirani, čak deset posto se odnosilo na tu dijagnozu.

“Prema podacima Evropske unije, šest miliona ljudi boluje od epilepsije, a 300 hiljada godišnje je novootkrivenih slučajeva. To pred struku postavlja obavezu da se pitanju problema same epilepsije posvetimo znatno više. Ukoliko se pacijenti adekvatno zbrinu, okvirno 70 posto njih ima kvalitetan život, bez bilo kakvih posljedica. Ali, isto tako, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije znamo da čak 40 posto pacijenata ne koristi terapiju”, kaže načelnica Klinike za neurologiju Aida Šehanović.Epilepsija predstavlja ozbiljno hronično oboljenje, koje se kao takvo može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi. U svojoj patologiji nerijetko stvara potrebu za urgentnim zbrinjavanjem pacijenta.

“Ovu bolest karakteriziraju ponavljajući napadi, koji mogu pogoditi fizičko, psihičko ili bihevioralno funkcioniranje osobe, a uz nju su povezne mnoge teškoće. U liječenju se primjenjuju antiepileptici koji vrlo uspješno smanjuju broj napada ili ih potpuno zaustavljaju. Kod manjeg broja pacijenata medikamentozna terapija nema uspješan efekat te se takvi pacijenti podvrgavaju neurohiruškim metodama. Veći broj lijekova u našoj zemlji se nalazi na esencijalnoj listi i pacijenti imaju besplatnu terapiju”, ističe šefica Odjeljenja opće neurologije Larisa Kovačević.

Napad može biti dramatičan; Kako pomoći pacijentu?

Kada govorimo o epileptičkom napadu u kojem pacijent gubi svijest, on je kao takav izuzetno dramatičan, a traje nekoliko minuta. Može se dogoditi na ulici, radnom mjestu, automobilu, tokom treninga…

U tim trenucima pomoć osobe u blizini može biti od velikog značaja, a pogrešni potezi mogu izazvati posljedice po pacijenta, ali i osobu koja pruža potporu.

Kako su pojasnili stručnjaci iz tuzlanskog UKC-a, osoba koja je u blizini svakako da ima strah za pacijenta. Ali, tada trebamo biti oprezni – ukoliko vidimo da pacijent pada, možemo mu pomoći kako ne bi zadobio povredu, odnosno udarac u glavu.Ne preporučuje se vršenje pritiska na pacijenta, koji u tom trenutku ima veoma jake trzaje rukama. Shodno tome, zabranjeno je sputavanje, jer zbog velike kontrakcije može doći do kidanja tetiva, a nakon što pacijent padne, ništa u ruke i u usta mu ne smijemo dodavati.

Također, nekada uvriježeno mišljenje da epileptički napad zaustavlja stavljanje metalnog ključa u ruku pacijenta, prema riječima naših sagovornica, nema nikakvo medicinsko utemeljenje te kao takvo ono nije od pomoći.

Nasuprot tome, pacijenta je potrebno okrenuti na bok, gledati da su disajni putevi slobodni te staviti pod glavu ono što imate pri ruci, u vidu jastuka, jakne, torbe i slično.

Tada trebamo sačekati da napad prođe, jer svaki od njih ima početak, trajanje i kraj. U slučaju ponovnog napada poziva se služba hitne pomoći.

Uspostavljanje dijagnoze i problemi s kojima se oboljeli suočavaju

Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike i hetero auto anamnestičkih podataka, zatim se rade sve laboratorijske analize – od željeza u serumu, preko oralnog opterećenja glukozom do mineralograma jer osim kod epilepsije slične krize postoje i kod hipoglikemije i slično.

“Jedan od okidača epileptičkog ataka je u konzumiranju psihoaktivnih supstanci, a takve slučaje smo zabilježili u našoj ambulanti. To se dešava među našim tinejdžerima, a kod potpuno zdravog djeteta dešava se i da konzumiranje nargile dovede do takvog napada”, dodaje Šehanović, istaknuvši da jedan napad ne mora dovesti do hronične epilepsije.

Epileptički poremećaji mogu biti simptomatski, odnosno sa simptom poznatog uzroka, kao što je moždani udar, povrede glave u saobraćajnoj nesreći, intracerebralno krvarenje kod tumora mozga te idiopatski, odnosno bez poznatog uzroka.

Prema zvanično dostupnim statističkim podacima za 2021. godinu, u Bosni i Hercegovini je registrirano više od 14 hiljada osoba sa dijagnozom epilepsije, međutim, ljekari iz tuzlanskog UKC-a navode da je taj broj zasigurno znatno veći. Oboljeli od epilepsije nailaze na brojne prepreke, zbog čega je podrška šire društvene zajednice od velikog značaja.

“Kod naših pacijenata su trenutno najaktuelnije vozačke dozvole. Naime, prema zakonima, osoba koja je imala epileptički napad, naredne dvije godine ima zabranu upravljanja motornim vozilom. Tu se stvara problem jer određene osobe žive od toga jer su profesionalni vozači, ali zakon je takav, iako istraživanja pokazuju da od 10 hiljada saobraćajnih nesreća svega njih deset je uzrokovano epileptičkim napadom, a čak 700 zbog vožnje u alkoholiziranom stanju”, dodaje Kovačević.Svjetski dan oboljelih od epilepsije obilježava se 26. marta, a njega je kao takvog 2008. godine utemeljila djevojčica Cassidy Megan iz Kanade, s ciljem utjecanja na svijest javnosti o ovoj bolesti i upoznavanja sa osnovnim simptomima, načinima dijagnosticiranja te vrstama pomoći oboljelim. Prigodnim aktivnostima, ovaj dan će biti obilježen u Tuzli, kao i u ostatku naše zemlje.

81. sjednica Vlade Kantona Središnja Bosna bit će održana u četvrtak, 27. ožujka 2025. godine, s početkom u 9:00 sati, u prostorijama Vlade Kantona Središnja Bosna u Travniku.

Dnevni red:

1. Zapisnik s 80. sjednice Vlade Kantona Središnja Bosna – tajnik Vlade
2. Prijedlog zakona o stavljanju van snage Zakona o Fondu za zaštitu okoliša Kantona Središnja Bosna – Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova
3. Prijedlog odluke o usvajanju Programa korištenja sredstava s kriterijima raspodjele s pozicije „Tekući transferi neprofitnim organizacijama – Turističkim zajednicama Kantona Središnja Bosna“ za 2025. godinu – Ministarstvo gospodarstva
4. Prijedlog odluke o usvajanju Programa korištenja sredstava s kriterijima raspodjele sredstava ostvarenih od naknada za tehničke preglede vozila za 2025. godinu – Ministarstvo gospodarstva
5. Prijedlog odluke o usvajanju Programa korištenja sredstava s kriterijima raspodjele s pozicije „Tekući transferi pojedincima – podrška zapošljavanju radnika povratnika iz inostranstva“ za 2025. godinu – Ministarstvo gospodarstva
6. Prijedlog odluke o raspodjeli dijela interventnih sredstava s pozicije „Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima – poticaji privredi“ Proračuna Kantona Središnja Bosna za 2025. godinu – Ministarstvo gospodarstva
7. Prijedlog odluke o raspodjeli dijela interventnih sredstava s pozicije „Tekući transferi neprofitnim organizacijama“ Proračuna Kantona Središnja Bosna za 2025. godinu – Ministarstvo gospodarstva.

8. Prijedlog odluka o izdvajanju sredstava neprofitnim organizacijama – Ministarstvo zdravstva i socijalne politike
a) Srpskom kulturno-prosvjetnom i humanitarnom crkvenom društvu Travnik
b) Katoličkom dobrotvornom društvu „Caritas“ u SBK/KSB (Župa Jajce)
c) Katoličkom dobrotvornom društvu „Caritas“ u SBK/KSB (Župa Skopaljska Gračanica)
d) Muslimanskom dobrotvornom društvu „Merhamet“
e) Crvenom križu Kantona Središnja Bosna
f) Udruženju penzionera Srednjobosanskog kantona
9. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za predškolsko obrazovanje u 2025. godini – Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta
10. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za djecu romske nacionalnosti – Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta
11. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za financiranje troškova prijevoza učenika – Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta
12. Prijedlog odluke o prodaji stalnih sredstva (motornih vozila) – Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
13. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti školama za raspisivanje konkursa za popunu radnih mjesta za školsku 2024./2025. godinu (Osnovna škola „Musa Ćazim Ćatić“ Novi Travnik i drugi) – Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta.

14. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za nabavku računarske opreme – Ministarstvo privrede
15. Prijedlog zaključka o stavljanju van snage Zaključka Vlade Kantona broj: 01-05-676/15-54 od 20. 11. 2015. godine – Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta
16. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti za nabavku usluga kalibracije i verifikacije alkometara – Ministarstvo unutarnjih poslova
17. Suglasnost na Odluku o visini naknada koju plaćaju kandidati, kao i visini naknada članovima komisije za provođenje javnog poziva, organiziranje pripremne nastave i polaganje ispita za dobivanje licenci – Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta
18. Suglasnost na Odluku o iznosu naknade za troškova osposobljavanja i ispita za kandidate, kao i iznosa naknada članovima komisije za organiziranje i provođenje ispita javnog poziva za stjecanje zvanja instruktora vožnje – Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta
19. Suglasnost za povećanje plaće zbog obavljanja poslova drugog radnog mjesta – Ministarstvo pravosuđa i uprave
20. Izvješća bolnica kojima je osnivač Sabor Kantona Središnja Bosna o realizaciji programa financijske konsolidacije i/ili restrukturiranja i namjenskom utrošku sredstava doznačenih iz proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za četvrti kvartal 2024. godine – Ministarstvo zdravstva i socijalne politike.