TURSKI predsjednik Recep Tayyip Erdogan položio je u Ankari prisegu za novi petogodišnji mandat na čelu Turske.

Erdogan, izabran u drugom krugu 28. svibnja s 52 posto glasova, prisegnuo je u 15 sati po mjesnom vremenu.

Hrvatsku predstavljao Grlić Radman, tamo je bio i Stoltenberg

Prisezi je nazočilo dvadesetak šefova država i vlada i 45 stranih ministara, navode turski mediji, a na ceremoniji inauguracije turskog predsjednika Hrvatsku je predstavljao ministar za vanjske i europske poslove Gordan Grlić Radman.

Inauguraciji je nazočio i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Nakon svečane prisege Erdogan je posjetio mauzolej osnivača moderne Turske Mustafe Kemala Ataturka.

Turska blokira ulazak Švedske u NATO i Stoltenberg se nada da će ju uvjeriti da promijeni stajalište do summita NATO-a u Vilniusu u srpnju.”Jasna poruka našim švedskim prijateljima! Poštujte svoje obveze… i poduzmite konkretne mjere u borbi protiv terorizma. Ostalo će slijediti”, poručio je u četvrtak navečer putem Twittera turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu.

Unatoč tome što je promijenila ustav i donijela novi zakon o borbi protiv terorizma, Ankara i dalje predbacuje Švedskoj da skriva kurdske izbjeglice koje smatra “teroristima”.

Stockholm je odobrio prosvjed u nedjelju pod nazivom “Ne NATO-u, ne Erdoganovim zakonima u Švedskoj” koji organiziraju skupine koje podržavaju kurdske oružane grupe u Siriji.

O sastavu vlade saznat će se kasnije

Drugo goruće pitanje, sastav nove turske vlade koji će biti objavljen navečer, nakon proslave, trebao bi pokazati kako Erdogan namjerava riješiti gospodarsku krizu.

Danima se već govori da bi tu tešku zadaću mogao preuzeti priznati stručnjak Mehmet Simsek.Bivši ministar financija (2009.-2015.), potom zamjenik premijera zadužen za gospodarstvo (do 2018.), 56-godišnji Simsek, bivši ekonomist američke banke Merrill Lynch, trebao bi biti zadužen da provede malo ortodoksnih mjera ne bi li vratio povjerenje investitora.

Osim inflacije veće od 40 posto, potaknute redovitim snižavanjem kamatnih stopa, turska valuta u slobodnom je padu unatoč milijardama dolara uloženih u njezino održavanje na životu.

Armenija i Azerbajdžan

Prisega će biti proslavljena svečanom večerom za uzvanike u golemoj predsjedničkoj palači u Ankari.

Među njima su armenski premijer Nikol Pašinjan, azerbajdžanski predsjednik Ilham Lijev, mađarski premijer Viktor Orban, koji također blokira ulazak Švedske u NATO, i katarski premijer Mohammed bin Abdulrahman bin Jassim Al Thani, koji su među prvima čestitali Erdoganu na reizboru nakon 20 godina na vlasti.

Armenija i Turska nikada nisu službeno uspostavile diplomatske odnose i njihova zajednička granica zatvorena je od 1990-ih, no početkom 2022. počele su se približavati unatoč potpori Ankare Bakuu u vezi s Nagorno-Karabahom, oko kojeg se Armenija i Azerbajdžan spore.

Na prvoj sjednici Vlade SBK u novom sazivu usvojene su smjernice ekonomske i fiskalne politike za naredno trogodišnje razdoblje.

“Osnovni ciljevi su ubrzani održivi gospodarski rast i razvoj, društveni razvoj i održivi okoliš. Svaki od ovih strateških ciljeva zahtjevaju realiziranje niz prioriteta koji su sadržani u sektorskim strategijama koje je ova vlada usvojila međutim još uvijek ima mnogo sektora tj oblasti u kojima se moraju donijeti strategije. Na sjednici vlade data je preporuka svim ministrima i svim politikama da istaknu prioritete u kojima ćemo mi ići i mislim da su najvažnija ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje, zdravstvo, uglavnom podizanje jedne kvalitete življenja na jednu višu razinu.”, kazala je ministrica financija Mirjana Plavčić.

Bilo je riječi i o značajnijem kreditnom zaduženju kako bi se pomogla realizacija kapitalnih projekata.

“To nas stavlja u poziciju da hrabrije krenemo u nove cikluse investiranja sa gledišta javnog sektora. Kroz našu strategiju planirani su 460 milijuna za investiranje i ulaganje, dakle mi možemo pojačati taj segment.”, izjavio je Tahir Lendo, predsjednik Vlade SBK

Aleksandar Milješić, dugogodišnji član SNSD-a iz Prijedora trenutno je direktor Srednjoškolskog centra, viječnik u Skupštini grada i v.d. načelnika Odjela za kulturu, međunarodnu suradnju, sport i nevladine organizacije u tom gradu.

Iako je riječ o tri nespojive dužnosti, on u svemu ne vidi ništa sporno jer, kako je kazao za portal Capital, dužnost načelnika odjela izbjegava dok ga Vlada ne razriješi sa mjesta direktora škole.

Milješić je vijećnički mandat dobio na posljednjim lokalnim izborima 2020. godine kada je osvojio 3.808 glasova, a paralelno s tim bio je i direktor Srednjoškolskog centra u Prijedoru, što po zakonu nije zabranjeno.

Međutim, krajem ožujka ove godine Skupština grada Prijedora izabrala ga je za v.d. načelnika Odjela za kulturu, međunarodnu suradnju, sport i nevladine organizacije.

Za njegovo imenovanje glasala su 24 prisutna vijećnika, dok je sam Milješić bio uzdržan.

Rješenje o imenovanju je objavljeno je Službenom glasniku 6. travnja ove godine, čime se on u istom trenutku našao na tri stolice.

U razgovoru za Capital tvrdi da ovu treću, načelničku nije preuzeo, zbog čega ne vidi bilo kakav problem u njegovim imenovanjima.

-Točno je da me Skupština imenovala za v.d. načelnika Odjela, ali na to radno mjesto nisam prešao jer nisam razriješen od Vlade Republike Srpske sa mjesta direktora škole. Tek kad se to dogodi, podnijet ću ostavku na mjesto vijećnika i preuzeti dužnost načelnika Odjela – kaže Milješić.

Prema njegovim riječima, njegovo trenutno radno mjesto je Srednjoškolski centar u kojem jedino dobija plaću.

– Nemam primanja po više osnova, nisam u radnom odnosu u gradskoj upravi i zato čekam razrješenje Vlade. Moj je stav da ne želim doći na mjesto načelnika dok god me Vlada ne razriješi – zaključio je Milješić.

Međutim, to očito nisu razumjeli u Gradskoj upravi Prijedor, gdje njegove aktivnosti predstavljaju kao aktivnosti v.d. načelnika.

Tako se u vijesti objavljenoj na gradskom portalu od 21. svibnja navodi da je “v.d. načelnika gradskog Odjela za kulturu, međunarodnu suradnju, sport i nevladine organizacije Aleksandar Milješić uručio pehar pobjedniku turnira “Prijedor open 2023”.

Istog dana, objavljena je još jedna vijest u kojoj se on spominje kao v.d. načelnika u gradskoj upravi. Riječ je o natjecanju o gimnastici.

-Natjecanje je otvorio i sudionike pozdravio v.d. načelnika gradskog Odjela za kulturu, međunarodnu suradnju, sport i nevladine organizacije Aleksandar Milješić koji je istaknuo da je gimnastika bazični sport i veoma bitna za rast i razvoj djece u najmlađem školskom dobu – stoji u tom tekstu.

Milješić je inače član SNSD-a od 2001. godine. Po zanimanju je profesor sporta i fizičkog odgoja, a direktor škole je od 2018. godine.

Također, predsjednik je i Aktiva direktora srednjih škola kao i koordinator Malih olimpijskih igara RS, te predsjednik skupštine Teniskog saveza RS. U Upravnom je odboru Ženskog rukometnog kluba “Mira” iz Prijedora.

Inače, nakon što je Capital ove informacije proslijedio Transparency internationalu BiH, oni su upravnoj inspekciji uputili predstavku kojom traže provjeru navoda i moguće postupanje.

– Cilj današnjeg sastanka je bio da pokušamo stvoriti jedan prihvatljiviji ambijent i učinkovitije funkcioniranje izvršne i zakonodavne vlasti, kako na razini BiH tako i Federacije BiH. Čini mi se da to ide dobro i da se dobiva jedna dinamika, pogotovo kada je u pitanju rad Vijeća ministara te parlamentarni rad, mislim da u Vijeću ministara to usuglašavanje već funkcionira, sve se odluke donose jednoglasno, a sada to samo treba dinamizirati – izjavio je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Kako kaže, donijeli su plan od 31 mjere za ovu godinu koje bi trebale ići u paketu.

– Naše apsolutno opredjeljenje je EU i vjerujem da ćemo taj paket kroz naše mehanizme koordiniranja vrlo brzo riješiti. Ono gdje malo zapinjemo je parlamentarni rad, a tamo mislimo na isti način pokušavati bez obzira koja je tema ili zakon u pitanju. Vjerujem da se to da napraviti jer klima koju gradimo je klima međusobnog povjerenja – izjavio je Čović.

Jedna od tema današnjeg sastanka bio je i Izborni zakon.

– Danas smo dogovorili da damo po jednu osobu koja bi krenula s pripremom izbornog zakona, ali primarno da dogovorimo koncept, način rada i da odredimo ljude koji će na tome raditi. Pripreme za izmjene Izbornog zakona će raditi Dizdar iz SDP-a, Nović iz SNSD-a i Filipović ispred HDZ-a, a onda ćemo to razmotriti s partnerima iz međunarodne zajednice. Moguće da će prvi dio izbornog zakona biti da se dotaknemo izbornog povjerenstva (SIP), onih mehanizama koji osiguravaju provođenja izbora, ali svakako i sve druge teme koje trebamo riješiti kroz izborni zakon, jer je naša obaveza da to završimo u roku od šest mjeseci od uspostave vlasti – ističe predsjednik HDZ-a BiH.

Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić dodao je kako je on ovdje i u ime kolega Elmedina Konakovića (NiP) i Edina Forte (Naša stranka)

– Naše opredjeljenje je spremnost na dogovaranje, naravno da postoje stvari oko kojih se lakše ili teže dogovorimo i to je normalno. Sve do sada što je bilo na sjednicama Vlade je jednoglasno dogovoreno, što pokazuje jednu novu atmosferu koju imamo. Više volimo potrošiti par dana na usuglašavanje i dogovaranje nego da se preglasavamo – kazao je Nikšić.

 Naveo je kako im predstoji daljnji nastavak na putu reformi kao i odnosa u BiH i u Federaciji, a smatra kako su na dobrom putu.

– Postoji jedna fina energija, učimo se jedni na druge, uspostavljamo porušene poljuljane mostove povjerenja i to se osjeti na radu ministara, koji su svakim danom sve bolji i kvalitetniji, a od toga će onda imati koristi svi građani BiH – ustvrdio je predsjednik SDP-a BiH.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je također izrazio zadovoljstvo dosadašnjim radom i partnerstvom na državnoj razini.

– Moram izraziti zadovoljstvo atmosferom koja postoji, koja obećava i koja može biti garant nekih lakših dogovora nego što smo imali ranije. Ovo je potpuno drugačije nego u vremenu kada je u Sarajevu bio SDA i s kojim nikada nismo imali koordinaciju, nego smo svaki dan očekivali kako ćemo dobiti neki udarac, a onda bi mi uzvratili i to je tako funkcioniralo. Danas na dnevni red stavljamo pitanja, gledamo kako ih možemo riješiti i izražavam zadovoljstvo dosadašnjim radom ovog partnerstva na razini BiH – naglasio je Dodik dodavši kako je ”činjenica je da je formirano Vijeće ministara BiH i stvorena Vlada FBiH, sada su stvoreni svi uvjeti da se skladu s Ustavom donose odluke.”

Izrazio je zadovoljstvo što ubrzo imaju sastanak iznađu Vlade FBiH i Vlade RS na čijem dnevnom redu će biti neka zajednička pitanja, što, kako je istakno Dodik, govori o potrebnoj dinamici koja se ostvaruje.

U zvaničnom saopćenju Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine se navodi da će se danas održati sastanak koalicionih partnera sa državnog nivoa.

“Danas će se održati zajednički sastanak izaslanstva koalicijskih partnera s državne razine, HDZ-a BiH, SNSD-a i SDP-a BiH. Sastanak će se održati u Domu HDZ-a BiH u Mostaru. Stranačka izaslanstva predvode predsjednici stranaka Dragan Čović, Milorad Dodik i Nermin Nikšić”, navodi se.

Nakon sastanka planirane su izjave za medije.

U Mostaru su nastavljeni pregovori o formiranju Vlade Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ), a kako je nakon nove runde pregovora kazao predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Stjepan Bošković, u ovom trenutku je SDA bliže tome da bude partner HDZ-u u novoj vladi.

– Stranke “trojke” uzele su još vremena do sutra da odgovore na uvjete koje smo mi postavili, ali što se tiče današnjih razgovora, mogu reći da je u ovom trenutku SDA bliže ulasku u vlast – kazao je Bošković.

Dodao je kako do sada nije razgovaralo o imenima i raspodjeli ministarstva, te je za petak, 2. lipnja, postavio novi rok kada će se, kako je rekao, znati tko će činiti vladajuću većinu u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.

Predsjednik mostarskog SDP-a i zastupnik u Skupštini HNŽ-a Arman Zalihić kazao je kako je njihov stav jednak kao i ranije, odnosno da se treba “napraviti vlast po vertikali”.

– Danas smo imali seriju sastanaka, jedan od njih je bio sastanak između HDZ-a i ovog našeg bloka od šest zastupnika, Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, Demokratske fronte (DF) i Naroda i pravde (NIP), nismo išli ništa previše dalje od naših stavova od prošlog puta. Sutra je sjednica Vlade Federacije BiH u Mostaru i nadamo se da će se vrhovi stranaka uključiti da nađemo zajednički interes. Mi želimo napraviti vlast po vertikali, odnosno navedenog bloka s jedne strane i dva HDZ-a s druge strane, ali morat ćemo još sjediti da usuglasimo neke stvari i detalje – kazao je Zalihić.

U Skupštini HNŽ-a najviše zastupnika ima politički blok okupljen oko HDZ-a BiH – 11, SDA ima sedam, SDP BiH i HDZ 1990 po tri, HRS i DF po dva te NES i Narod i pravda po jednog zastupnika.

Za imenovanje Vlade potrebno je 20 ruku.

Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar u pratnji Nisveta Mujanovića, pomoćnika ministra , Nijaza Heleza, zastupnika u Parlamentu Federacije BiH i Besima Belegića, vijećnika u Općinskom vijeću Novi Travnik boravio je u radnoj posjeti načelniku Općine Novi Travnik.

Na sastanku se razgovaralo o projektima održivog povratka koje je Općina Novi Travnik delegirala prema Federalnom ministarstvu.

Ministar Dizdar iskazao je dobru volju za ostvarenje suradnje sa lokalnom zajednicom a upoznao je načelnika i sa programima koje će ministarstvo u narednom periodu provoditi i koji će Općini Novi Travnik biti dostupni za apliciranje.

Tijekom razgovora ministar Dizdar dao je potporu aktivnostima Općine a načelnik Stjepan Dujo iskazao je nadu da će biti prepoznate potrebe Novog Travnika iskazane kroz projekte koji će uskoro biti dostavljene Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica na razmatranje.