Društvo
Liječnicima i medicinskim sestrama moraju osigurati stanove kako bi ih zadržali
Rješavanje stambenog pitanja uvjet je za privlačenje medicinskog osoblja, kaže ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije Marko Rađa uoči raspisivanja natječaja za specijalista medicinske biokemije u Imotskom, gdje bi 25.000 ljudi moglo ostati bez tih laboratorijskih usluga.
Zbog odlaska u mirovinu jedine specijalistice medicinske biokemije u Imotskom početkom iduće godine, građani bi usluge koje dobivaju u medicinskom laboratoriju morali obavljati izvan Imotskog ako se nitko ne javi na natječaj za to radno mjesto.
“Prvi preduvjet za sve sredine koje nemaju svoje stanovništvo u tim strukama je osiguravanje stambenog pitanja. Drugog rješenja nema. Imamo neke najave da postoje zainteresirani za rad u Imotskom, ali uz uvjet osiguranog smještaja”, rekao je Rađa za Hinu.
Spremnost Grada da sudjeluje u troškovima stanovanja kako bi se osigurala dostupnost te usluge građanima izrazio je i imotski gradonačelnik Ivan Budalić, ističući kako već četiri godine sufinanciraju dio plaće za radiološkog tehničara.
Ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije podsjeća kako gradovi i općine nastoje privući medicinsko osoblje raznim mjerama, a kao “svijetle” primjere u županiji navodi Makarsku i Brač.
“Dobar primjer je Makarska, koja je osigurala stan pedijatrici, radiologinji i magistri biokemije, dok su se na Braču Grad Supetar i općine dogovorile da u iznosu od 1050 eura sufinanciraju stanovanje za pedijatra i ginekologa na otoku”, ističe.
Najlošija je situacija, kaže Rađa, na Hvaru, gdje je potreban smještaj za pet djelatnika. Jedna medicinska sestra je krajem prošlog mjeseca dala otkaz jer je cijelo vrijeme živjela u sobi u prizemlju hvarskog Doma zdravlja.
“Hvaranima pokušavamo objasniti da nema medicinske sestre koja će doći raditi na otok za 800 eura, a veliki dio izdvojiti za stanarinu. Na Hvaru trenutno tri medicinske sestre trebaju smještaj, a jedna medicinska sestra i doktorica su na zamjeni, pa je praktički ondje potreban smještaj za pet osoba”, dodaje Rađa.
Na pitanje o tom problemu hvarski gradonačelnik Rikardo Novak odgovara kako su im problem ljetni mjeseci, pa su medicinskoj sestri koja je bila smještena u Domu zdravlja mogli ponuditi samo stan od studenoga do svibnja, a ona je tražila trajni smještaj.
“Trenutno imamo problem s biomedicinskim laboratorijem, zbog čega će Grad Hvar sa Zakladom Matko Miličić sufinancirati jednogodišnju izobrazbu laborantice, no ona dolazi tek u u svibnju ili lipnju iduće godine. Zimi možemo smjestiti koga god hoćemo, no ljeto nam je problematično. Mi svojih kapaciteta nemamo”, kaže Novak i dodaje kako zato hvarski Dom zdravlja ima prazne prostorije koje bi trebalo adaptirati za smještaj zdravstvenih djelatnika.
Na pitanje javljaju li se stranci na natječaje za zapošljavanje Rađa odgovara kako su Ministarstvo zdravstva i Hrvatska liječnička komora kruti po tom pitanju te da za to postoji niz administrativnih barijera.
“Primjerice, medicinskoj sestri iz BiH treba između dvije i pol do tri godine da bi dobila licenciju za rad u Hrvatskoj, zbog čega se one puno više odlučuju raditi u Njemačkoj ili drugdje. Kada je počeo rat u Ukrajini, bilo je zainteresiranih njihovih liječnika za rad u Hrvatskoj, no kada su vidjeli što sve i koliko dugo moraju proći, usmjerili su se i oni prema Njemačkoj”, ističe Rađa.
U petak u ponoć u Hrvatskoj je počela dvodnevna izborna šutnja uoči drugog kruga predsjedničkih izbora koji se održava u nedjelju, a 3. 769. 598 birača odlučuje hoće li idućih pet godina hrvatski predsjednik biti Zoran Milanović (SDP i partneri) ili Dragan Primorac (HDZ i partneri).
Izborna šutnja je na snazi cijelu subotu i nedjelju do 19 sati, do zatvaranja biračkih mjesta, kojih će u Hrvatskoj i u inozemstvu biti otvoreno 6755. Iako na predsjedničkim izborima zakon nije predvidio kazne za kršenje šutnje, Državno izborno povjerenstvo RH (DIP) poziva da se ona poštuje.
„Pozivamo kandidate, predlagatelje, medije i građane da poštuju taj institut predviđen zakonom; nema poruka, fotografija (kandidata) i svega što promiče ili difamira jednog od kandidata“, poručila je potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić Križanić. DIP naglašava kako je tijekom izborne šutnje zabranjena svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora.Zabranjeno je i objavljivanje fotografija kandidata u sredstvima javnog priopćavanja, njihovih izjava i intervjua te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.
DIP poziva da se za izborne šutnje ne iznose i ne obrazlažu programi predsjedničkih kandidata Milanovića i Primorca, da se ne objavljuju njihove promidžbene poruke i fotografije u medijima, postavljaju novi promidžbeni plakati ili letci, da se ne poziva građane da glasuju za određenog kandidata.
DIP: Ne telefonirati biračima, ne slati im poruke
Poziva i da se biračima ne telefonira, da im se ne šalju SMS poruke ili mailovi, da se kandidati i njihovi predlagatelji suzdrže od postavljanja novih promidžbenih sadržaja poput statusa, video klipova, slika ili komentara na društvenim mrežama, odnosno platformama, kao što su Facebook, Instagram, Google, You Tube, X, TikTok i ostale, a koji se izravno objavljuju na naslovnicama kao novosti ili na privatnim profilima povezanih privatnih korisnika društvenih mreža.
DIP također poziva i medije i medijske nakladnike da poštuju izbornu šutnju, da se suzdrže od objavljivanja fotografija, izjava, prenošenja eventualnih konferencija za medije, javnih događaja ili obraćanja javnosti kandidata, bez obzira radi li se o temi koja je izravno vezana uz izbornu promidžbu ili o bilo kojoj drugoj temi. Poziva ih i da iz svojih programskih sadržaja uklone sve što predstavlja promidžbu, kao što su primjerice reklame, linkovi i „banneri“ na portalima koji vode na mrežne stranice izbornih sudionika.
Povrede izborne šutnje prijavljuju se na dip@izbori.hr
Povrede izborne šutnje prijavljuju se DIP-u putem elektroničke pošte dip@izbori.hr. Hrvatski predsjednik nije izabran u prvom krugu, 29. prosinca, jer nitko od osmero kandidata nije dobio za to potrebnu većinu glasova svih birača koji su glasovali (50 posto plus jedan glas), pa će odluka ‘pasti’ u drugom krugu, u nedjelju, 12. siječnja. Kao kandidati s najvećim brojem glasova u drugi su krug ušli Milanović koji je osvojio 49, 09 posto glasova i Primorac sa osvojenih 19, 35 posto.
BiH
Izetbegović odgovorio Milanoviću: Bio bih zabrinut kada bi osobe poput njega imale pozitivno mišljenje o meni
Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović reagovao je na posljednje izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji je govorio o Bosni i Hercegovini.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović u svojim logoroičnim javnim istupima označio je Bošnjake kao potencijalne teroriste, samo zato što su muslimani, a mene je optužio da sam ‘prijetvoran’ i da ne govorim istinu”, poručio je Izetbegović.
Istakao je da je nakon šovinističke izjave o “sapunu i parfemu”, Milanović sada otkrio i svoje islamofobično lice.
“Istovremeno, za Dodika, s kojim dijeli skoro identične stavove o Bošnjacima, pun je riječi hvale. Za njega je Dodik pozitivan, a ja sam negativan lik. Njih dvojica se dobro razumiju jer su prošli isti put i istu metamorfozu. Lahko je ustanoviti ko je u trianglu Dodik-Milanović-Izetbegović prijetvoran i prevrtljiv, a ko je ostao dosljedan svojim stavovima i politikama od mladosti do danas”, istakao je Izetbegović
Nastavio je kako je “jasno ko se od ljevičara pretvorio u rigidnog desničara, od liberala u nacionalistu, od Titovog omladinca u četnika, odnosno u ustašu”.
“Sve u svemu – bio bih zabrinut kada bi osobe poput Milanovića imale pozitivno mišljenje o meni i mom narodu”, zaključio je Izetbegović.Milanović je inače u razgovoru za Index.hr između ostalog govorio da je dio Bošnjaka pod utjecajem Ankare. Dodao je i da “Bakira Izetbegovića podržavaju i Turska i SAD jer je njima bitno da se taj prostor osigura od terorizma i islamizma, kao i da je “Izetbegović prijetvoran i laže.”
On je istakao da su obezbijeđene rezerve goriva za naredna tri mjeseca.
“Nema mjesta panici. Vladi predstoji težak posao da donese odluku koja će biti u srpskom interesu”, rekao je Vučević, dodajući da će se u narednim danima znati koje aktivnosti će biti preduzete i šta Srbija mora da uradi.
Vučević je naglasio da će Srbija istovremeno morati voditi razgovore s Amerikancima i Rusima. Ključni sastanak obavit će, prema njegovim riječima, predsjednici Srbije i Rusije, Aleksandar Vučić i Vladimir Putin, koji će odrediti pravac daljnjih dešavanja.
“Sa ‘Gaspromom’ smo u pregovorima o gasnom aranžmanu, bez kojeg nećemo imati grijanje u velikim gradovima niti dovoljno struje”, upozorio je Vučević.
Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država objavilo je danas sankcije protiv NIS-a u sklopu najnovijeg paketa usmjerenog na firme pod ruskim vlasništvom.
Kako je navedeno u saopćenju, razlog za sankcije su poslovne veze sa kompanijom Gazprom, većinskim vlasnikom NIS-a od 2008. godine. Na listi sankcionisanih nalaze se i druge podružnice Gazproma iz Kazahstana, Kirgistana, Luksemburga i Tadžikistana.Sve nekretnine i imovina ovih firmi pod jurisdikcijom SAD-a sada su zamrznute, uz dodatne mjere koje nisu precizirane.
Sankcije su donesene na temelju izvršnih uredbi 14024 i 13662, koje omogućavaju sankcionisanje subjekata povezanih s ruskom ekonomijom. Ove uredbe prvobitno su uvedene nakon ruske aneksije Krima, a kasnije proširene zbog agresije na Ukrajinu.
Sankcijama se pridružila i Velika Britanija.
Društvo
Tko ove godine ima najbolju kobasicu, rakiju krušku i šljivovicu? Tradicionalan događaj na Busovačkoj planini
Busovačka planina ponovno je domaćin jedinstvenog događaja koji spaja tradiciju, gastronomiju i glazbu, privlačeći posjetitelje iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, ali i šire.
Ovaj vikend, točnije u subotu, 11. siječnja 2025. godine, u prostoru hostela “Busovačka” održat će se tradicionalni izbor najbolje kobasice, rakije kruške i šljivovice, događaj koji je s godinama postao nezaobilazan dio zimske ponude ovog kraja.
Uz početak programa u 19:00 sati, posjetitelji će imati priliku uživati u pravoj zimskoj idili na planini, uz toplu atmosferu i domaće specijalitete koji oduševljavaju gurmane. Ovo nije samo natjecanje u izboru najboljeg, već i prilika za okupljanje, druženje i slavljenje bogate tradicije i običaja ovog kraja.
Za glazbenu kulisu pobrinut će se bend Innuendo, čiji će nastup uživo dodatno zagrijati atmosferu i osigurati nezaboravnu zabavu. Natjecateljski dio programa uključuje vrijedne nagrade – pobjednik osvaja 300 KM, dok drugo mjesto nosi 200 KM, što dodatno motivira sudionike da pokažu najbolje od svoje kulinarske i destilatorske vještine.
Ulaznica za događaj iznosi 10 KM, dok kotizacija za sudjelovanje u natjecanju iznosi 30 KM. Rezervacije su moguće putem Frizerskog salona “Jelena” u TC Party ili direktno kontaktiranjem organizatora na broj 063/335-855 (Mići).
Ovaj događaj svake godine privlači ne samo lokalne stanovnike iz Busovače i okolice, već i goste iz dijaspore, čineći ga pravim simbolom zajedništva i slavljenja kulturne baštine. Busovačka planina, poznata po svojoj prirodnoj ljepoti, ovim događajem dodatno potvrđuje svoj status popularne zimske destinacije.
Uživanje u ukusnoj hrani, vrhunskim domaćim rakijama i dobroj glazbi savršeno je začinjeno toplinom zajedništva i ljepotom prirode. Ne propustite priliku biti dio ovog događaja i doživjeti nezaboravnu zimsku večer na Busovačkoj planini.
U zgradi gradske uprave održan je drugi sastanak na temu plinifikacije Novog Travnika. Sastanak je organiziran na inicijativu Vedrana Lakića, ministra energije, rudarstva i industrije, te Edisa Bakovića, v. d. direktora BH Gasa, a domaćin je bio gradonačelnik Stjepan Dujo. Ovaj put, sastanku su se pridružili i novotravnički gospodarstvenici.
Tijekom sastanka, Dujo, Lakić i Baković predstavili su planove za plinifikaciju, pravne temelje potrebne za regulaciju sektora, kao i opcije snabdijevanja plinom. Gospodarstvenicima je također pružena prilika za postavljanje pitanja. Zanimalo ih je nekoliko tema, uključujući aktivnosti Gradske uprave, ekonomsku isplativost, te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.
U narednim danima, svim gospodarskim subjektima na području Novog Travnika bit će dostavljen upitnik, putem kojeg će se prikupiti informacije o interesu poduzetnika za plin.
NOVOIZABRANI američki predsjednik Donald Trump ponovno je uzburkao javnost ponovivši namjeru preuzimanja kontrole nad Grenlandom, autonomnim teritorijem pod upravom Danske.
Na klasičnim zemljopisnim kartama ne može se isprva najjasnije iščitati strateška važnost Grenlanda. No, kada pogledamo globus, postaje jasno da je Grenland na samom sjevernom polu relativno blizak i SAD-u i Rusiji te u srcu Arktika koji ima sve veći geostrateški značaj u geopolitičkom i ekonomskom smislu.
Geografska i strateška pozicija Grenlanda
Grenland je najveći svjetski otok, smješten na Arktiku i prekriven ledom na oko 80% svog teritorija. S populacijom od samo 56.000 stanovnika, uglavnom autohtonih Inuita, najveći broj ljudi živi u blizini glavnog grada Nuuka, na jugozapadu otoka.
Gospodarstvo Grenlanda temelji se na ribarstvu, uz znatne subvencije danskog proračuna koje čine petinu BDP-a.
Zbog svog položaja na sjevernom polu, Grenland je važan i Rusiji i SAD-u, a od posebnog su značaja vojne baze, uključujući američku svemirsku bazu Pituffik (bivša zrakoplovna baza Thule), ključnu za obranu SAD-a.
Zašto je Grenland važan?
Posljednjih godina interes za prirodne resurse Grenlanda, poput minerala rijetkih zemalja, urana i željeza, dodatno je porastao. Globalno zagrijavanje uzrokuje topljenje leda, čime se otvaraju nove mogućnosti za rudarsku industriju.
Prema riječima Marca Jacobsena, izvanrednog profesora Kraljevskog danskog koledža za obranu, svemirska baza Pituffik neizmjerno je važna za obranu SAD-a zbog svoje lokacije na putanji potencijalnih ruskih projektila.
“Ako bi Rusija lansirala projektile prema SAD-u, najkraći put prolazio bi preko Sjevernog pola i Grenlanda”, objašnjava Jacobsen.
Nove pomorske rute
Godine 2023. danska vlada objavila je izvješće u kojem se detaljno opisuje potencijal Grenlanda kao bogatog nalazišta vrijednih minerala. Arktički otok ima “povoljne uvjete za formiranje taloženja ruda, uključujući mnoge kritične sirove minerale”.
Topljenje leda na Arktiku također otvara novu stratešku, geopolitičku prednost – kraće i učinkovitije pomorske rute. Primjerice, navigacija kroz Arktičko more od zapadne Europe do istočne Azije je oko 40 posto kraća u usporedbi s plovidbom kroz Sueski kanal. Promet brodova na Arktiku već je porastao za 37 posto u proteklom desetljeću, prema nedavnom izvješću Arktičkog vijeća.
Kina je pokazala značajan interes za novu rutu kroz Arktik, a u studenom su Kina i Rusija dogovorile suradnju na razvoju arktičkih pomorskih ruta.
“To je autocesta od Arktika do Sjeverne Amerike”
Trump je više puta klimatske promjene nazvao “prevarom”. No jedan od njegovih bivših savjetnika za nacionalnu sigurnost Robert C. O’Brien sugerirao je da je, među ostalim, upravo zbog posljedica tih promjena Trump i zainteresiran da Grenland postane teritorij SAD-a.
“Grenland je autocesta od Arktika sve do Sjeverne Amerike, do Sjedinjenih Država”, rekao je za Fox News. “Strateški je vrlo važan za Arktik, koji će biti kritično bojno polje budućnosti jer, kako klima bude postajala toplija, Arktik će biti put koji će možda smanjiti korištenje Panamskog kanala”, dodao je.
Povijesne težnje SAD-a prema Grenlandu
Trumpove ambicije nisu presedan. Još 1867. godine, nakon kupnje Aljaske od Rusije, američki državni tajnik William H. Seward pregovarao je o kupnji Grenlanda, no bez uspjeha. Godine 1946. SAD je ponudio 100 milijuna dolara za otok, no Danska je odbila ponudu.
Tijekom prvog mandata Trump je 2019. godine ponovno iznio prijedlog o kupnji Grenlanda, koji su danska i grenlandska vlada jednoglasno odbacile uz poruku: “Grenland nije na prodaju.”
Danas se situacija dodatno komplicira zbog prisutnosti Kine i Rusije, koje intenziviraju svoje vojne aktivnosti u arktičkoj regiji. Lars Løkke Rasmussen, danski ministar vanjskih poslova, izjavio je da Danska prepoznaje “legitimne” interese SAD-a te je spremna na razgovore. “Vidimo Rusiju koja se naoružava. Vidimo Kinu koja pojačava svoj interes za Arktik”, upozorio je Rasmussen.
“Trump nas tretira kao predmet trgovine”
Danska svejedno odbacuje mogućnost prodaje ili predaje otoka SAD-u.
Mnogi stanovnici Grenlanda izražavaju zabrinutost zbog američkih namjera. Kuno Fencker, član grenlandskog parlamenta Inatsisartut, smatra da bi nezavisni Grenland mogao odlučiti o suradnji s SAD-om u obrambenom smislu.
No, mnogi poput Dinesa Mikaelsena, lokalnog turoperatora, protive se ideji i upozoravaju na opasnost tretiranja stanovnika kao “robe koja se može kupiti”.
“Trump nas tretira kao predmet trgovine”, izjavila je Aleqa Hammond, prva premijerka Grenlanda.
Društvo
Hrvati Središnje Bosne traže pravdu: Priča o Buhinim Kućama konačno probila medijske barijere
učer je u Vitezu dostojanstveno obilježena 31. obljetnica jednog od najtežih ratnih zločina počinjenih nad Hrvatima u Središnjoj Bosni – pokolja u Buhinim Kućama. Tog kobnog 9. siječnja 1994. godine, specijalne postrojbe Armije RBiH, uz potporu mudžahedina i stranih ratnika, počinile su brutalan zločin nad civilima i zarobljenicima u ovom viteškom naselju.
Trideset godina kasnije, obitelji žrtava još uvijek čekaju pravdu, a njihovi vapaji sve češće nailaze na tišinu nadležnih institucija. Iako nade u ovozemaljsku pravdu sve više blijede, jučerašnje obilježavanje još je jednom poslalo jasnu poruku – žrtve Buhinih Kuća ne smiju biti zaboravljene.
Obilježavanje obljetnice započelo je svetom misom zadušnicom, nakon čega su uslijedili mimohod, polaganje vijenaca i obraćanja predstavnika udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Okupljeni su se prisjetili stradalih mještana i hrvatskih branitelja koji su položili živote braneći svoje domove.
Vapaj za pravdom koji ne jenjava
Iako je ovaj zločin poznat lokalnoj javnosti, njegov značaj i dalje ostaje zanemaren na državnoj i međunarodnoj razini. Upravo zato je medijska pozornost ključna – ona može dodatno potaknuti istražitelje, tužitelje i pravosudne institucije da odgovorne za ovaj zločin napokon izvedu pred lice pravde.
Lokalni novinari iz Lašvanske doline, pa i središnje Bosne u cijelosti, redovito prate obljetnice vezane uz ratna stradanja Hrvata, ponekad svojim kolumnama utječu na neodgovoran javni diskurs pojedinih društvenih aktera, no posljednjih godina i neki vodeći hrvatski mediji počinju izvještavati o zločinima nad Hrvatima u Središnjoj Bosni.
Važna uloga medija u očuvanju sjećanja
Proboj ove priče izvan lokalnih okvira dogodio se zahvaljujući angažmanu novinara Zorana Krešića, koji redovito piše o stratištima Hrvata u Središnjoj Bosni. Njegovi tekstovi o obljetnicama i komemoracijama u Lašvanskoj dolini prenose se i u inozemnim medijima, čime se istina o zločinima prenosi šire, izvan granica Bosne i Hercegovine.
Prošle godine, zahvaljujući Krešiću, priča o pokolju u Buhinim Kućama stigla je do Njemačke, a prenijeli su je HINA i HRT. Ove godine, ovu važnu priču prenio je i jedan od najčitanijih hrvatskih portala – Index.hr, što je naišlo na veliko odobravanje među Hrvatima Lašvanske doline.
„Svaki put kad nacionalni ili inozemni mediji objave vijest o našim stradanjima, osjećamo da naše žrtve nisu zaboravljene“, rekao je jedan od sudionika komemoracije.
Pored ove obljetnice, posljednji mjeseci donijeli su još nekoliko događaja koji su pokazali jedinstvo i zajedništvo Hrvata u BiH i RH.. Obilježavanje obljetnice konvoja Bijeli put te promocija knjige o Franjevačkoj bolnici u Novoj Biloj pokazali su da sjećanje na ratne emocije i dalje živi među Hrvatima.
U svemu tome ključnu ulogu imaju mediji koji prate priče iz Središnje Bosne i prenose ih široj javnosti. Upravo zbog toga obitelji žrtava i lokalni stanovnici ne odustaju od borbe za pravdu – jer istina ne smije ostati ispod radara.
Mladi pjevač Marko Bošnjak iz Rame ponovno bi se mogao natjecati na Dori. Sada konkurira s pjesmom Poison Cake.
„Međunarodni tim“ autora, kako je istaknuo pjevač Marko Bošnjak u najavi pjesme (Emma Gale, Ben Pyne, Bas Wissink, Filip Majdak, Marko Bošnjak) govori da se u hrvatsku Doru sve više uključuju strani autori.
Kako zasad stoje stvari, Marko Bošnjak i njegova pjesma Poison Cake je najviše zanima fanove Eurosonga u Hrvatskoj. Bošnjak trenutno ima nešto više od 10 tisuća pregleda (u tri sata), prenosi Večernji list.
Odmah iza njega je Luka Nižetić s pjesmom Južina, a zatim i Ogenj s pjesmom Daj, daj. Valja naglasiti da je u međuvremenu pjesma Magazina AaAaA prikupila više, 26 tisuća pregleda, no to je nije uspjelo dovesti na trending listu. Broj pregleda nije jedini faktor koji utječe na formiranje trending liste – na to utječe i stopa angažmana gledatelja te brzina rasta popularnosti, izvornost, lokalni trendovi i još mnogo toga.
Marko Bošnjak je pozornost javnosti privukao 2016. godine kad je kao dječak nastupao u showu Pinkove zvezdice. 20-godišnjem pjevaču ovo će biti drugo sudjelovanje na Dori. Natjecao se i 2022. godine kada se predstavio s pjesmom Moli za nas. Tada je zauzeo drugo mjesto, a pobjedu je odnijela Mia Dimšić.
HPD Vitez poziva na “Čaroliju zimskog pješačenja”
Petnaesti tradicionalni noćni pohod “Čarolija zimskog pješačenja”, bit će održan u subotu, 18.01.2025. godine u Vitezu. Vrijeme okupljanja je planirano...
Hitno potrebna krv A negativna, za Emira Ganibegovića
Hitno je potrebna krv A negativna za Emira Ganibegovića, koji leži u bolnici u Travniku i čeka operaciju. Potrebne su...
Hrvatska: Počela izborna šutnja uoči drugog kruga predsjedničkih izbora
U petak u ponoć u Hrvatskoj je počela dvodnevna izborna šutnja uoči drugog kruga predsjedničkih izbora koji se održava u...
Radnici iz BiH sve rjeđi u Hrvatskoj: Nepal i Egipat u porastu
Višegodišnji trend rasta broja izdanih dozvola za strane radnike lani je nastavljen povećanjem za 20 posto. Prošle godine ukupno ih...
Izetbegović odgovorio Milanoviću: Bio bih zabrinut kada bi osobe poput njega imale pozitivno mišljenje o meni
Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović reagovao je na posljednje izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji je govorio o...
Ponovo upaljen meteoalarm u BiH
Temperature zraka izmjerene u 08:00 sati (°C): Mostar 4. Nivo upozorenja METEOALARMA – ŽUTO (udari vjetra od 40 do 50...
Vlada Srbije nakon sankcija SAD-a i Velike Britanije: Goriva imamo još za tri mjeseca
Predsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević poručio je da građani Srbije još uvijek ne treba da brinu, iako su sankcije Sjedinjenih...
Fenomenalna Hrvatska briljirala i svladala Sloveniju u posljednjoj provjeri pred SP
HRVATSKA rukometna reprezentacija je u posljednjoj prijateljskoj utakmici pred Svjetsko prvenstvo svladala Sloveniju rezultatom 33:25. Izabranici Dagura Sigurdssona su odigrali...