- oglas -

KOLUMNA: Da li mladi u Bosni i Hecegovini mogu preoblikovati politički diskurs?

Pročitajte i ovo

Fantastična atmosfera prvog dana Gastro Festa u Novom Travniku

Večeras je u Novom Travniku na Centralnom gradskom trgu započela manifestacija pod nazivom "Gastro Fest" u organizaciji udruge Stari...

ČETIRI PUTA U JEDNOM DANU: Australka (45) navodno silovala maloljetnika od 14 godina

Savannah D. (45) u javnosti se predstavljala kao ljubazna prodavačica zdravih proizvoda...Ali privatno iza lijepog osmijeha vrlo vjerojatno se...

Pokrenuta nova istraga protiv Zdravka Mamića, Vlatke Peras i Igora Kodžomana

Istraga je pokrenuta zbog osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju te kaznenog djela poticanja...
- Advertisement -

Tekst je nastao kao dio sudjelovanja autorice Nikoline Cvijić u programu Instituta za napredno liderstvo u politici (ALPI).

- Advertisement -
PIŠE: NIKOLINA CVIJIĆ

Politički diskurs, sam po sebi, pokriva širok spektar tema. Više nego kod ostalih područja diskursa, politički diskurs uglavnom se veže za teme koje se tiču moći, sukoba, kontrola ili dominacija. Shodno tome, korišćenju ovog termina treba pristupati sa oprezom. Diskurs je društveno konstitutivan, jer pomaže održati društveni status quo. Svjedoci smo da se u javnom prostoru govor političara koji ne dijele isto mišljenje sveo na uvrede, te nas doveo u političko govorno siromaštvo. Takav nastup u javnosti, kod naroda je stvorio utisak da je politički diskurs obična manipulacija javnim prostorom koji političari koriste u izjavama kako bi prikrili negativnosti sa kojima se suočavamo. U Bosni i Hercegovini, duži niz godina, govorno siromaštvo u javnom prostoru izazvalo je averziju mnogih, ne samo prema političkom diskursu kao takvom, već i prema politici uopšte. Odsustvo kulture dijaloga i trivijalnost okupirali su naš politički prostor. Netrpeljivost koja vlada između političkih aktera postaje sve invanzivnija. Ljudi danas politiku doživljavaju kao nešto negativno, a to mišljenje nikako ne pogoduje ambiciji mladih ljude da se bave ovim poslom. Dok je takva svijest prisutna u javnosti, neće biti velike šanse da politički diskurs bude preoblikovan u nekom pozitivnom smjeru. Negativna praksa koja je postala duboko ukorijenjena u našem sistem naizgled ne ulijeva nadu da bi se u budućnosti javni prostor mogao koristiti na prikladiniji i pristojniji način. Slične riječi i fraze mogu da se drugačije protumače u različitim ideološkim okvirima. Kako bi se u budućnosti te navike iskorijenile, potrebno je vratiti se ideologiji samog diskursa kao načina izražavanja. Društvena interakcija je važna, jer se preko nje stiču nova uvjerenja i ideje, kao i oblikovanje i revidiranje postojećeg mišljenja. Da bi kroz društvenu interakciju bilo omogućeno preoblikovanje političkog diskursa, važno je da pored procesa socijalizacije, obrazovanja i interakcije kao osnovnih uslova, javni govor bude potkrijepljen društvenim i političkim znanjem. Bez bilo kakve vidljive manipulacijske namjere mogu se dostići lični i politički ciljevi sa manje kontraverznim diskursom. 


U retorici političara iz BiH ima mjesta za napredak. Politički diskurs na ovim prostorima u mnogočemu je diskriminirajuće orijentisan. Daleko od toga, da u zemljama u okruženju društvena interakcija briljira, stanovišta sam da se u BiH zbog složenosti sistema u kojem abitujemo, nekultura dijaloga mnogo više ističe. Najveće prizore diskriminacija imamo u pogledu podjele vlasti i određenih političkih funkcija. Prikrivanje, manipulacija i legitimacija su diskurzivna društvena praksa.  Omogućavanjem obrazovanim i elokventnim mladim ljudima da više budu zastupljeni u javnosti, smatram da bi se kultura dijaloga u dobroj mjeri mogla preoblikovati i osvježiti. Mladi koji su politički aktivni i koji vrše određene funkcije, kako stranačke tako i javne, koriste jako malo ili čak nimalo javnog prostora. Mladi koji su se odlučili da djeluju politički svoju promociju jedino mogu ostvariti na platformama društvenih mreža, gdje ih može vidjeti veliki broj vršnjaka i istomišljenika. Međutim, reklamiranje na društvenim mrežama, osim promocije, ne donosi mnogo glasova, jer mladi u BiH koji nisu politički angažovani predstavljaju pasivno biračko tijelo. Posljedica toga je da, na primjer, mladi koji bi preoblikovali javni govor i prostor imaju jako male šanse da na taj način uopšte dođu na mjesto gdje politički diskurs najhitnije treba preoblikovati. Mladima treba omogućiti zakonski minimalni postotak učešća u organizovanju, jer statutarna zastupljenost mladih u stranačkom i svakom drugom organizovanju je proizvoljna i zavisi od slučaja do slučaja. Definisanjem zakonskog okvira, kao što je to urađeno sa manje zastupljenim polom na listama, postigla bi se dovoljna zastupljenost mladih u javnom prostoru, što bi moglo predstavljati početak kulturalizacije javnog govora. Takođe, stanoviša sam da politički dikurs u dobroj mjeri može biti preoblikovan i većim učešćem žena u politici.

Negativno političko nasljeđe kojeg se nismo odrekli, dokazuje da čak i mladi kojima je pružena šansa da vrše visoke funkcije ne ulažu preveliki trud da smanje zapaljivu retoriku. Često možemo čuti kako nema dovoljno mladih ljudi u politici, kako su mladi pasivni i nezainteresovani, kako jedino u kafićima i na drutvenim mrežama razmjenjuju ,,politička mišljenja”, kako su nezadovoljni standardima, obrazovanjem, životom, kako odlaze ,,trbuhom za kruhom”, kako u politiku ulaze samo da bi našli zaposlenje i tako dalje. Ostaje nedoumica da li mladi ljudi ulaze u politiku zbog ideologija ili ličnih interesa. Svjedoci smo da su se  duži niz godina stranačke ideologije približile jedna drugoj da ih uopšte više ne razlikujemo. Neprimjetna je razlika između ljevice i desnice. Jako malo ljudi čita statute i ideologije prije nego što se odluče biti član neke stranke, što nas ponovno dovodi do pogrešnih retorika. Dok god postoje pogrešni razlozi ulaska u politiku, teško možemo očekivati promjenu diskursa. Najveći akcenat stavljam na mlade jer njihova pokretačka energija i ideje koje nose sa sobom traju samo do prve prepreke i prvog NE. Nakon toga usvajaju stavove svojih starijih kolega, te onda rade po istom kodeksu samo malo mlađi. Ono što posebno predstavlja problem mladoj osobi koja se uključuje u politiku, te se kandiduje na listama kako bi inkorporisala svoje ideje u ,,truo sistem”, ostaje zarobljeno stranačkim inžinjeringom. Svjesni smo da danas odlazak na listu ne zavisi toliko od kvalitete kandidata, koliko od broja na listi i podobnosti određene osobe starijim stranačkim kolegama. Kada promijenimo ovu praksu, onda se možemo nadati promijeni, ne samo političkog diskursa nego i generalno politika i načina upravljanja. Takođe, ono što može mnogo utiče na bavljenje politikom i  promjenu političkog diskursa je to da mladi ljudi u politiku ulaze kao formirane ličnosti koje ne potpadaju pod uticaj drugih, kao ličnosti koje su obrazovane i na koncu kao ličnosti koje imaju određene vizije i ideologije koje bi kao takve doprinosile boljem društvu. Kada iskorijenimo bar mali dio ovih malignih pojava, možemo imati neku vjeru u promjenu politike i političkog diskursa. Mišljenja sam da je politika zanat koji se konstantno uči i usavršava, te da upravo svi problemi sa kojima se susrećemo i koji nas okružuju dolaze upravo od toga da su se politikom počeli baviti ljudi koji se prema njoj ne ophode na taj način. Prvenstveno kao mlada osoba, a zatim kao žena, želim vjerovati da pored svih negativnih pojava koje nas okružuju, u bliskoj budućnost možemo očekivati da će se političi dikurs kretati u nekom kulturnijem i kvalitetnijem pravcu. Odnosno da ćemo ipak u skorijoj budućnosti uspjeti da promijenimo bar poglede na politiku, a samim tim na koncu i politički diskurs. Da će negativni i jeftini populizimi, kao i nacionalne politike predstavljati relikt prošlosti. 

Na kraju svog izlaganja želim da apelujem na mlade ljude da se više politički angažuju, da ostanu dosljedni svojim idejama i da zajedno počnemo mijenjati politički diskurs budućim generacijama. 

AUTOR:  Nikolina Cvijić

 

                                                                                                                                                                                                                                          

Najnovije vijesti

Fantastična atmosfera prvog dana Gastro Festa u Novom Travniku

Večeras je u Novom Travniku na Centralnom gradskom trgu započela manifestacija pod nazivom "Gastro Fest" u organizaciji udruge Stari...

ČETIRI PUTA U JEDNOM DANU: Australka (45) navodno silovala maloljetnika od 14 godina

Savannah D. (45) u javnosti se predstavljala kao ljubazna prodavačica zdravih proizvoda...Ali privatno iza lijepog osmijeha vrlo vjerojatno se krila sasvim druga osoba. Australka je...

Pokrenuta nova istraga protiv Zdravka Mamića, Vlatke Peras i Igora Kodžomana

Istraga je pokrenuta zbog osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju te kaznenog djela poticanja na počinjenje kaznenog djela zlouporabe...

Plenković: Milanović “zloupotrijebio” Hrvate u BiH, koji su žrtve izbornog inženjeringa zadnjih 20-ak godina

Predsjednik Zoran Milanović samo odmaže Hrvatima u BiH i jedino što je učinio je da su se oni, koji su doslovce žrtve izbornog inženjeringa,...

Tragedija: Na kupalištu Aquacity utopio se 25-godišnji mladić

Oko 20:15 sati na kupalištu Aquacity kod Varaždina utopio se 25-godišnji mladić, javljaju iz Policijske uprave varaždinske, a prenosi lokalni portal eVaraždin. Na mjesto događaja izašla...

Povezane vijesti