Ljepota i zdravlje
Koje sjemenke jesti za visoki tlak, a koje za zdrave kosti?
U prehrani ne postoji namirnica koja bi činila kompletan izbor svih hranjivih tvari pa pri selekciji namirnica govorimo o kriteriju nutritivne gustoće, odnosno o koncentraciji različitih hranjivih sastojaka u nekoj namirnici.
Sjemenke su u tom pogledu dugo poznate kao hrana koja u malom volumenu ima veću kalorijsku i hranjivu vrijednost. Zbog toga su kroz povijest i tradiciju bile skupljane i cijenjene kao namirnice iznimne hranjive važnosti. U današnje vrijeme često ih nazivamo superhranom da bismo toj zbijenoj energiji i koncentraciji vrijednih hranjivih tvari, poput vitamina, minerala, esencijalnih masnih kiselina, bjelančevina, škrobova i vlakana, dali važno mjesto u zdravoj prehrani, piše Ordinacija.hr.
Prema drugim skupinama namirnica sjemenke se razlikuju po potrebnoj količini za konzumaciju da bismo dobili određenu hranjivu vrijednost. Time možemo s nekoliko komada znatno podići unos i obogatiti raznolikost nutrijenata u svakom obroku, bilo da ih ubacimo u juhu, dodamo u žitarice ili upotpunimo salatu ili mesno jelo.
Kad jedemo sjemenke, kao da konzumiramo multivitaminski preparat, proteinski shake i dobre nezasićene masnoće s vlaknima blagotvornima za probavu. Važno je napomenuti da ih serviramo u broju komada ili po žličicama, ne količinski u šakama, jer i dobrih stvari može biti previše.
Među najčešće dostupnim sjemenkama izabrali smo one koje možemo kupiti u većini trgovina i na tržnicama, poput suncokretovih sjemenki, sjemenki bundeve, lana, chia sjemenki, konoplje. Odlikuju ih vrline poput izvora biljnog proteina u prehrani, unos nezasićenih biljnih masnoća, uključujući esencijalne omega masnoće, te dobar sadržaj vlakana za redovitu probavu i funkciju probavnog trakta. Kako ne postoji univerzalno dobra hrana za sve, tako nisu ni sve sjemenke za svakoga pa zbog alergija i intolerancije na hranu valja napraviti probir prilagođen svakoj osobi zasebno.
Sjemenke bundeve
Bilo da su klasične u ljusci, ili novije sorte – golice bez ljuske, sjemenke bundeve su izvor minerala poput kalija, cinka, magnezija, željeza, fosfora, mangana. Odlična su grickalica za dijabetičare. Važna su podrška našem imunološkom sustavu i otpornosti. Posebno su bitne za muškarce jer sadrže fitosterole koji su blagotvorni za prostatu. Sadrže proteine i dobar izvor nezasićenih masnih kiselina, sadrži omega-6 i manje omega-3. Bogate su vlaknima te sadržajem fitosterola, što ih čini kombinacijom nutrijenata za odgovor kod povišenog kolesterola i snižavanje „lošeg“ LDL kolesterola.
Sjemenke suncokreta
Sjemenke suncokreta dozrijevale su na suncu u crnoj ljusci tijekom ljeta. Za zaštitu ulja koje je skupljeno u vrijednoj sjemenci, tu je vitamin E. On je neopisivo vrijedan za naše zdravlje zato što je važan antioksidans, posebno fokusiran na održavanje staničnog integriteta i otpornosti stanične membrane na oksidacijske i imunološke izazove. Dvije jušne žlice ovih sjemenki odličan su izvor ovog važnog vitamina topljivog u mastima, a koji inače u prehrani zna često biti deficitaran. Osim toga, sadrže i druge vitamine poput B6, ali i minerale, poput magnezija, mangana, fosfora, bakra i selena. Upravo je za iskorištavanje magnezija u organizmu važan B6 pa je ovo odlična kombinacija dvaju važnih nutrijenata. Tražimo li izbor grickalica tijekom PMS-a, u kombinaciji s malo tamne čokolade, suncokretove sjemenke odličan su izbor.
Chia sjemenke
Chia sjemenke su sitne crne sjemenke iz porodice metvice (Salvia hispanica) koje dozrijevaju u zemljama Južne Amerike. Njih su kao jednu od osnovnih prehrambenih namirnica koristili narodi kao što su Maje i Azteci. Bogate su nutrijentima, naime dvije žlice chia sjemenki sadrže oko 140 kcal, 4 grama proteina, 12 grama ugljikohidrata, od čega je 11 grama vlakana, 7 grama nezasićenih masnih kiselina te 205 miligrama kalcija. One su najbogatiji biljni izvor omega-3 masnih kiselina, koje su povezane s velikim brojem zdravstvenih prednosti (smanjenje kolesterola i rizika pojave srčanih bolesti i dr.). Bogate su prehrambenim vlaknima, proteinima, posebno za ljude koji jedu malo ili nimalo životinjskih proizvoda te sadrže sve esencijalne aminokiseline i antioksidanse. Uza sve to, sadrže i čitav spektar mikronutrijenata, uključujući kalcij i fosfor, koji su ključni za zdravlje kostiju, kao i vitamine B-skupine, cink, bor, kalij i bakar.
Chia sjemenke sadrže topiva prehrambena vlakna i u kontaktu s vodom formiraju gel. Svojstvo formiranja gela usporava apsorpciju hrane, što se posebno odnosi na usporavanje probave u probavnom sustavu, važno za smanjenje nagle oscilacije šećera u krvi. Ova je značajka posebno korisna dijabetičarima. Osim kod dijabetesa, chia se preporučuje i kod kardiovaskularnih bolesti te hipertenzije. Osobito je učinkovita namirnica u prehrani sportaša jer osigurava sporiju razgradnju ugljikohidrata, zbog čega doprinosi boljoj izdržljivosti i sportskoj izvedbi.
Sjemenke lana
Lanene sjemenke jedna su od najstarijih kultura koje se uzgaja od samih početaka civilizacije. Postoje dvije vrste, smeđa i zlatna, obje podjednako blagotvorne i hranjive. Jedna žlica (7 g) mljevenih lanenih sjemenki sadrži: 37 kcal, 1,3 grama proteina, 2 grama ugljikohidrata, 1,9 grama vlakana, 3 grama ukupnih masnoća, od čega je 1,5 mg omega-3 masnih kiselina.
Ako ste vegetarijanac ili ne jedete ribu, lanene sjemenke mogu biti vaš najbolji izvor omega-3 masti. One su bogat izvor alfa-linolenske kiseline (ALA) koja se smatra esencijalnom omega-3 masnom kiselinom. ALA je jedna od dvije esencijalne masne kiseline koju moramo dobiti iz hrane koju konzumiramo jer ih naše tijelo ne može samo proizvoditi. Prema istraživanjima, ALA u sjemenkama lana sprečava taloženje kolesterola u krvnim žilama, smanjuje upalu u arterijama, čak i smanjuje rast tumora. Lanene sjemenke sadrže lignane, tj. biljne spojeve koji imaju antioksidativna i estrogena svojstva te smanjuju rizik od raka. Sadrže i do 800 puta više lignana od druge hrane biljnog podrijetla. Također, bogat su izvor dijetalnih vlakana i mogu riješiti mnoge probavne tegobe poput zatvora i neredovite stolice. Vlakna koja se nalaze u lanenim sjemenkama ne mogu se razgraditi u ljudskom tijelu pa potiču rad crijevnih mišića te reguliraju probavu. Povrh svega, dijetalna vlakna mogu smanjiti apsorpciju kolesterola i glukoze iz hrane. Mnoga istraživanja dokazala su da konzumacija lanenih sjemenki tijekom dužeg vremena može pridonijeti sniženju krvnog tlaka.
Jednostavni primjeri kako obogatiti svoj jelovnik sjemenkama:
• Dodajte ih u jogurt, zobenu kašu ili chia puding
• Dodajte ih u smoothie
• Sameljite ih u blenderu i koristite kao namaz u slatkim ili slanim varijantama
• Dodajte ih na kraju pečenja krumpira ili batata za posip • Ubacite ih u salatu, za malo više hrskavosti i veću nutritivnu vrijednost
• Bučine sjemenke možete samljeti i koristiti kao zamjenu za brašno badema u bezglutenskim receptima
• Umjesto šećera, kolače pospite sjemenkama
Ljepota i zdravlje
Mladenci svadbene salone rezerviraju i za 2026., cijene ‘stolice’ od 60-150 KM
Parovi već rezerviraju termine i za drugu polovicu ove godine.
“Kod nas imamo tri svečana salona kapaciteta od 100 do 700 mjesta. Bez obzira na veličinu svadbe koju žele organizirati, kod nas ljudi imaju priliku za to. Pored toga, uz tri hotela imamo dovoljno smještajnih kapaciteta za sve goste koji dolaze iz drugih gradova”, ističe Stanišićeva.
Termini u svadbenim salonima mladenci već godinama rezerviraju mjesecima unaprijed, a oni koji su potpuno sigurni kada žele stati na ludi kamen već su rezervirali datum svoga veselja koje će biti tek 2025. ili 2026. godine.Rezerviranje sale godinu dana unaprijed je uobičajeno,za Nezavisne novine ističe Milena Stanišić, marketing menadžerica Etno-sela Stanišići.
“Već imamo rezervacije i za 2025. godinu, a čini mi se jedna i za 2026., tako da mladenci obično planiraju svoju svadbu najmanje šest mjeseci unaprijed. Godinu dana je sasvim uobičajeno”, rekla je, dodajući da su subota i nedjelja najpopularniji dani, ali ima svadbi i petkom.
“Ljetni termini, druga polovina srpnja i prva polovina kolovoza, su najtraženiji, ali posljednjih godina je praksa da ima puno svadbi i u rujnu. To povezujem s time što su srpanj i kolovoz prilično vrući, a onda je rujan ugodniji, pa sve više svadbi bude i u rujnu”, navodi ona.Iz jednog banjalučkog svadbenog salona kažu da su subote najtraženije, ali ima i onih koji se odluče za nedjelju.
“Neki mladenci rezerviraju četiri mjeseca unaprijed, neki godinu i pol, neki pola godine, sve ovisi. Ako djevojka ostane trudna, onda rezerviraju tri mjeseca ranije. Ako žele određeni datum, onda rezerviraju godinu do godinu i nekoliko mjeseci ranije”, kaže jedna vlasnica salona.
Iako je 2024. tek počela, budući mladenci već se raspituju i za narednu godinu.Već ima upita i za 2025. godinu. Većina ljudi se raspituje o cijeni”, kaže onaIz jednog trebinjskog svadbenog salona ističu da je broj rezervacija za ovu godinu isti kao i prijašnjih godina, a neki mladenci svoj datum rezerviraju tri mjeseca unaprijed, a neki čak i godinu dana ranije.
Banjalučanka Anja M. će stati na ludi kamen 1. lipnja, a salu je, kako priča, rezervirala još u prosincu prošle godine.
“Tražili smo svibanj ili lipanj, ali su bila slobodna samo dva termina jer mladenci obično rezerviraju sale godinu dana unaprijed. Veoma je teško pronaći salu koja odgovara i po terminu i po kapacitetu. Ja se udajem u Doboju, a na svadbi će mi biti oko 200 gostiju, pa sam tražila salu shodno tome”, ističe ona.
Rezervacija termina u salonu je, prema njezinim riječima, prvi korak u organizaciji svadbe, a zatim slijedi traženje benda i fotografa jer je to najteže pronaći u isto vrijeme.
“Kod izbora sale bitno je da nije ni prenapunjena ni prazna. Ako rezervirate salu koja prima 300 ljudi, preporučuje se da ugostite manji broj, recimo 200 ili 250, kako bi bilo dovoljno mjesta za ples. Što se tiče cijene stolica, usporedili smo ih u ova dva grada i cijene su otprilike iste. Možete pronaći stolicu po cijeni od 60 do 150 KM, ovisno o odabranom meniju”, kaže Anja.
Ljepota i zdravlje
Danas se obilježava ljubičasti dan: Dan podrške osobama s epilepsijom
Obilježavanje 26.ožujka kao Dana svjesnosti o epilepsiji započelo je 2008. godine kada je djevojčica Cassidy Megan inicirala ovu kampanju u želji da razbije mitove i predrasude koje ljudi nerijetko imaju o epilepsiji. Odabrana je ljubičasta boja lavande jer je ona međunarodna boja epilepsije.
Epilepsija je kronična nezarazna bolest mozga koju karakteriziraju rekurentni napadi u vidu kratkih epizoda nevoljnih pokreta koji mogu zahvatiti dio tijela (parcijalni) ili cijelo tijelo (generalizirani) i ponekad su popraćeni gubitkom svijesti i kontrole nad radom crijeva ili mokraćnog mjehura.
Električna pražnjenja mogu se dešavati u različitim dijelovima mozga. Napadi mogu varirati od najkraćih gubitaka pažnje ili trzaja mišića do teških i dugotrajnih konvulzija. Učestalost napada također može varirati, od manje od jednog godišnje do nekoliko dnevno.
Jedan napad ne znači epilepsiju (do 10% ljudi u svijetu ima jedan napada tijekom života). Epilepsija se definira kao dva ili više neprovociranih napada.
U Federaciji Bosne i Hercegovine registriran je porast stope obolijevanja od epilepsije (G40) i status epilepticus (G41) u periodu 2019.-2021. godine. (Izvor: zzjzfbih)
Ljepota i zdravlje
Planinarska tura za vikend: Stazama Erika Brandisa
Preporuka za vikend: Planinarska tura: Stazama Erika Brandisa
Organizator: Planinarsko Drustvo “Paklarske Stijene” Travnik
Datum: 23.03.2024. godine – subota
Start: 08:00 sati Zavičajni Muzej Travnik
OPIS: Planinarska tura preko planine Vlašić stazama Erica Brandisa zaista je jedna od najljepših tura u tom području, ali i fizički teška te zahtijeva dobru kondiciju. Tura je duga oko 13,0 km i visinska razlika iznosi oko 1200 metara iznad razine mora, stoga je važno da se pripremite fizički i psihički za ovu avanturu.
Osim pripreme za fizičku izdržljivost, važno je i da se opremite adekvatnom planinarskom opremom. Preporučuje se da ponesete odgovarajuće cipele za planinarenje s čvrstim potplatom i podrškom za gležanj, te odjeću koja će vas zaštititi od hladnoće, sunca i vjetra (krema za lice, sunčane naočale …). Također, preporučuje se nošenje ruksaka s dovoljno vode i hrane za cijeli dan (sendvič i čokoladice…)
Program ture:
Polazak, 23.03.2024. godine u 08:00 sati Zavičajnog muzeja Travnik
????????Travnik 508 m.n.v. – Stari grad- Bukovica kapela sv. Ivana Krstitelja 915 m.n.v. Opis: najteži uspon. Savladava se visinska razlika od 400 m na razdaljini od 2,5 km.
????Kapela sv. Ivana 915 m.n.v. – Planinarski dom “Konjska” 1353 m.n.v. Opis: put od kapelice dalje vodi preko livada, sela Velika Bukovica u kome se nalazi i izvor hladne vode. Slijed blaži uspon, ne baš tehnički zahtjevan. Razdaljina od kapelice do doma je cca 2,7 km.
????PD “Konjska” 1353 m.n.v. – PD “Devečani” 1763 m.n.v. Opis: na ovom dijelu rute, moguć je snijeg, jak i hladan vjetar. Najduža ruta – 6,7 km)
????PD “Devečani” 1763 m.n.v. -PD “Erik Brandis” na Galici 1509 m.n.v. Opis: dužina rute je cca 2,5 km
Ručak je osiguran za sve sudionike planinarske ture u planinarskom domu Erik Brandis.
Izvor:srednjabosna.ba
BiH
Biciklistički klub “Vitez” otvara biciklističku sezonu: Vožnja Ćirinom prugom
OTVARAMO BICIKLISTIČKU SEZONU!
VOŽNJA ĆIRINOM PRUGOM – Old Rail Trail: Vitez – Lašva – Vitez
Preporuka: Turistička zajednica SBK/KSB SrednjaBosna.ba
I ove godine Biciklistički klub “Vitez” otvara biciklističku sezonu prvom promotivnom vožnjom na biciklističkoj stazi: Staza stare pruge – Old Rail Trail. Ovo je odlična prilika da se upoznate s dionicom biciklističke staze od Viteza do Busovače te da uživate u prekrasnom krajoliku i svježem zraku.
Preporuka korištenje standardne biciklističke opreme kako bi se osigurala sigurnost i izbjegle eventualne nezgode. To uključuje kacigu, adekvatnu sportsku odjeću, udobne i prikladne cipele, kao i bocu s vodom kako bi se izbjegla dehidracija tijekom vožnje.
Iako je izgledno toplo i sunčano vrijeme (dugoročna prognoza) važno je dan ranije provjeriti vremensku prognozu prije odlaska na vožnju i pripremiti se za sve uvjete.
Više o stazi stare pruge na: https://bike.srednjabosna.ba/bike-tour/old-rail-trail/
ORGANIZATOR:
Biciklistički klub “Vitez”
OSNOVNI PODACI O VOŽNJI:
✅Datum: 23.03.2024. godine
✅Start: Gradski trg – Vitez / 12:30 sati
✅Finish: Lašva / povratna tura u Vitez
✅Dužina staze: 30 km
✅Visinska razlika: 100 m
✅Zahtjevnost: lagana staza
PRIJAVE: SLOBODNA VOŽNJA
Ljepota i zdravlje
Zdravlje bubrega za sve- 100 dana bez transplantacija u BiH
Unapređenje pravednog pristupa skrbi i optimalne prakse liječenja lijekovima
Procjenjuje se da kronična bubrežna bolest (CKD) pogađa više od 850 milijuna ljudi diljem svijeta koja je rezultirala sa više od 3,1 milijuna smrti u 2019.
Trenutačno je bolest bubrega osmi vodeći uzrok smrti [ , a ako se nešto hitno ne poduzme, predviđa se da će biti 5. vodeći uzrok izgubljenih života do 2040. G
Prema statistikama, svaka 10-a osoba u svijetu ima neku vrstu bubrežne bolesti ali toga većina nije svjesna. Bubreg često odumire i propada ali ne boli, pa se ti simptomi najčešće ignoriraju što u konačnici bude kobno i neizlječivo.
Tijekom posljednja tri desetljeća napori u liječenju CKD-a bili su usredotočeni na pripremu i primjenu nadomjesnih terapija bubrega. Međutim, nedavna otkrića u terapiji nude neviđene mogućnosti za sprječavanje ili odgađanje bolesti i ublažavanje komplikacija kao što su kardiovaskularne bolesti i zatajenje bubrega, produžujući u konačnici kvalitetu i kvantitetu života za osobe koje žive s kroničnom bubrežnom bolesti.
Bosna i Hercegovina se uklapa u negativne svjetske statistike po pitanju broja pacijenta sa kroničnom bubrežnom bolešću (KBB), ali i po broju transplantacija, jer transplantacija je i dalje najbolji način za liječenje KBB
Na dijalizi ukupno imamo oko 3000 pacijenta. U F BiH blizu 2000 a ostatak, od oko 1000 pacijenta je n a dijalizi na RS i Brčko distrikt.
Svjetski dan bubrega je posvećen prvenstveno prevenciji ove teške i podmukle bolesti, no naša država vrlo malo radi na tome da ova bolest bude prevenirana na vrijeme.
Mi se, kao i u drugim sferama života, samo bavimo posljedicama.
Svjetski pokret, svjetski dan bubrega, preporučuje 8 zlatnih pravila kako ne bi došli u probleme i u stadij KBB a to su:
1. Budite fizički aktivni i u formi ‐ tako možete bolje kontrolirati krvni tlak i tjelesnu masu.
2. Redovito kontrolirajte šećer u krvi ‐ rano otkrivanje i primjereno liječenje šećerne
bolesti smanjuju učestalost oštećenja bubrega šećernom bolešću.
3. Kontrolirajte krvni tlak ‐ arterijska hipertenzija drugi je po učestalosti uzrok
kronične bubrežne bolesti.
4. Jedite zdravu hranu i kontrolirajte tjelesnu masu ‐ smanjite unos soli na 5 do 6
grama dnevno. Ne dosoljavajte hranu!
5. Održavajte zdravi unos tekućine ‐ 1,5 do 2 litre vode dnevno znatno olakšava
bubrežnu funkciju čišćenja štetnih produkata iz krvi. Osobe s bubrežnim kamencima
moraju piti i više.
6. Ne pušite ‐ pušenje djeluje nepovoljno na cirkulaciju krvi kroz bubrege i na taj
način ih oštećuje, a istovremeno povećava rizik od raka bubrega za 50%.
7. Ne uzimajte nekontrolirano lijekove ‐ lijekovi protiv bolova mogu oštetiti vaše
bubrege.
8. Provjerite funkciju bubrega ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika – šećernu
bolest, visok krvni tlak, prekomjernu tjelesnu masu ili ako je netko u vašoj obitelji
liječen zbog kronične bubrežne bolesti.
Naše Udruženje/Udruga će ovaj dan obilježiti u Beogradu zajendo sa još 7 zemalja JI Europe odakle ćemo poslati snažnu poruku vezanu za prevenciju, bolest i liječenje bubrežne boelsti.
Također ćemo kao i ranijih godina , putem edukacija po školama i isturenih štandova na trgovima, raditi na podizanju svijetsti kod građana o važnosti prevencije ove neugodne bolesti.
Kao što smo i naveli, najbolji način liječenja kod zatajenja bubrega je TRANSPLANTACIJA.
I ako smo prošle godine bili zadovoljni, jer smo imali ukupno 16 transplantacija, što je bio određeni napredak, tako smo ove godine više nego razočarani jer evo već 100 dana nemamo nit jedne transplantacije.
Sa žaljenjem moramo konstatirati, a to je odluka i nedavno održane Skupštine UDiTB F BiH, da ćemo, ako i dalje zdravstvene institucije budu inferiorne spram nas pacijenta i ne budu radile transplantacije u kontinuitetu, biti prisiljeni ponovno izići na prosvjede.
Nadamo se da do toga neće doći ali to nije do nas, to je do onih koji su odgovorni za transplantacijski proces u F BiH a to su Federalno ministarstvo zdravstva sa Centrom za transplantacijsku medicinu, te menadžeri kliničkih centara u UKC Tuzla i KCUS.
Društvo
Sve više mladih obolijeva od određene vrste raka: Liječnici uznemireni, nitko ne zna što je razlog
Ljudi mlađi od 50 godina obolijevaju od raka više nego ikad prije – a svjetski liječnici ne mogu shvatiti zašto se ovo događa.
Kako izvještava Wall Street Journal, šokantna smrt slavnog glumca Chadwicka Bosemana 2020. godine, koji je preminuo od raka debelog crijeva sa samo 43 godine, čini se da je alarmirala javnost na rastući trend na koji su brojni istraživači upozoravali desetljeće prije.
“Rak debelog crijeva bio je ‘kanarinac u rudniku’”, smatra epidemiolog Timothy Rebbeck s Instituta za rak Dana-Farber u Bostonu. Ubrzo nakon toga, naizgled je došlo do eksplozije raznih vrsta karcinoma od kojih se mnogi odnose na gastrointestinalni trakt ili su mu blizu: slijepo crijevo, gušterača, želudac i maternica.
Kako ističe WSJ, učestalost raka debelog crijeva kod mlađih ljudi značajno je porasla u posljednjim desetljećima, pri čemu je svaki peti novi pacijent s tom vrstom raka imao manje od 50 godina, što je stopa koja se udvostručila od 1995, pokazala je analiza Američkog društva za rak prošle godine.
“Vidimo sve više i više mladih ljudi koji se ne uklapaju u klasično učenje da je rak bolest starih”, rekla je za WSJ Monique Gary, medicinska direktorica programa za rak u zdravstvenom centru Grand View u Pennsylvaniji, prenosi Radiosarajevo
Jedna takva mlada pacijentica s rakom je 27-godišnja Meilin Keen, kojoj je krajem 2023. uklonjen želudac nakon dijagnoze raka želuca. Keen je za medije rekla da je morala odgoditi polaganje pravosudnog ispita jer je moždana magla od kemoterapije otežavala učenje, što je njene snove da postane odvjetnica i preseli u New York stavilo na čekanje. Iako se od tinejdžerske dobi borila sa želučanim problemima, uključujući refluks kiseline i žgaravicu, Keen je razumljivo bila zatečena kada joj je u 20-ima dijagnosticiran rak.
Čini se da se karcinomi u probavnom sistemu poput njenog javljaju među mladima puno češće od drugih vrsta, a ostaje nejasno zašto. Bilo je raznih nagađanja o tome šta se tu događa, od istraživanja o prehrani, težini… Jedno je istraživanje čak tvrdilo da je pronašlo vezu između rođenja carskim rezom i razvoja karcinoma debelog crijeva u mladosti.
Bez obzira na uzroke, liječnici se moraju nositi s navalom dijagnoza karcinoma kod mladih. Samo nekoliko mjeseci nakon što je Boseman umro 2020, Američko društvo za borbu protiv raka počelo je preporučivati preglede raka debelog crijeva počevši od 45. godine.
Ljepota i zdravlje
VITEZ: Održana javna tribina “Budi donor-Spasi život”
U maloj dvorani vatrogasnog doma u Vitezu, sinoć se tražilo mjesto više. Brojni građani, medicinski tehničari, liječnici, osobe iz javnog i političkog života došli su kako bi poslušali zanimljiva i korisna predavanja vezana za prevenciju bubrežne bolesti, simptome, način liječenja, transplantacija, darivanje organa i donorska kartica.
Acc prof dr. Halima Resić poseban naglasak je stavila na prevenciju ,ukazujući na glavne uzročnike ove podmukle i teške bolesti, a to su visoki krvni tlak i šećerna bolest. Podvukla je također, da prekomjerno i neprimjereno uzimanje lijekova može izazvati teške posljedice na bubrežnu funkciju.
Koordinatorica donorske mreže dipl iur Adela Čomić nešto više je rekla o samoj Donorskoj mreži, njenoj ulozi i značaju.
Govorilo se još i o važnosti donorske kartice a u sklopu tribine prikazan je i jako emotivan dokumentarni film „Život poslije“.
Tribinom je odlično moderirala naša Dobrila Močević
Prije i nakon, posjetiteljima tribine, djelatnici doma zdravlja su mjerili tlak i saturaciju.
Nakon završetka ovog događaja mnogi su se odlučili potpisati donorsku karticu.
Zahvala ide svima, a posebno, Donorskoj mreži u BiH, Udruženju građana „Behar“ Vitez, te domu zdravlja Vitez na pomoći i potpori u uspješnoj organizaciji ove javne tribine.
Izvor: radio Vitez
BiH
Postignut dogovor o realizaciji inicijative da BiH ostvari članstvo u Eurotransplant
Nadležni u BiH postigli su dogovor o realizaciji inicijative koja će našoj zemlji konačno trasirati put ka članstvu u Eurotransplant, što je otvorilo pitanje toga gdje se trenutno nalazimo, stavljajući opet u fokus život pacijenata koji čekaju na transplantaciju organa, piše Klix.
Naime, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je prije skoro godinu i po dana usvojio poslaničku inicijativu Saše Magazinovića kojom se zadužuje Vijeće ministara BiH da Međunarodnoj fondaciji za razmjenu organa Eurotransplant uputi pismo namjere za pridruživanje naše zemlje toj organizaciji.
Prema riječima Magazinovića, nakon brojnih sastanaka, stavovi su konačno usaglašeni te je prije nekoliko dana postignut dogovor entitetskih ministara zdravstva Nediljka Rimca i Alena Šeranića te ministrice civilnih poslova BiH Dubravke Bošnjak u vezi s realizacijom inicijative.
“Ukratko, Bosna i Hercegovina konačno kreće na svoj put ka članstvu u Eurotransplantu. To znači da će veliki broj građana kad pristupimo Eurotransplantu imati mnogo veće šanse za izlječenje i normalan život. To znači i razvoj transplantacijske medicine u našoj zemlji”, poručio je zastupnik SDP-a.
Iz Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH pozdravljaju ovaj korak, međutim, ističu da je naša zemlja i dalje veoma daleko od pridruživanja Eurotransplantu.
Kako kažu, postoje brojni kriteriji koje BiH mora ispuniti, a među najznačajnijim je broj kadaveričnih transplantacija i organa sa kojima ona raspolaže.
“Mi smo na jednom početku, lično nas je obradovala inicijativa koja je usvojena jer napokon se nešto pokreće na državnom nivou. Ali, objektivno govoreći, mi smo veoma daleko od ulaska u Eurotransplant jer on ne prepoznaje samo administrativne stvari. Tu je primaran broj transplantacija i preminulih donora na milion stanovnika”, kaže za Klix.ba Tomislav Žuljević, predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH.
A kada je riječ o transplantacijama, njihov broj ne ide u prilog priči o članstvu u Eurotransplantu. Naime, samo u Federaciji BiH prošle godine je urađeno njih 16 i to deset u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli te šest u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu. Od njih 16 svega četiri transplantacije su urađene izuzimanjem organa od preminule osobe. I to je ono na čemu insistira Eurotransplant.
“To je veoma malo jer Eurotransplantu se ne možemo približiti bez dvadesetak kadaveričnih transplantacija. Dakle, mi možemo imati stotine transplantacija od živih donora, ali to ne mijenja priču prema Eurotransplantu jer on ne broji takve. To je zapravo organizacija za razmjenu organa, a mi ih nemamo. To je jedan od naših većih problema”, navodi Žuljević.
Unazad nekoliko godina u našoj zemlji su se stvari u kontekstu obavljanja transplantacija počele pomijerati s mrtve tačke. Nakon višegodišnje stagnacije, tokom pretprošle godine obavljeno je njih deset, dok je za šest više u 2023..
“To je i dalje nedovoljno jer mi imamo veliki broj pacijenata koji čekaju na transplantaciju organa. Kada je riječ o bubrezima, mi na listi čekanja imamo nešto više od 200 pacijenata , novu jetru čeka 35, srce okvirno 30 te njih 35 rožnicu”, ističe Žuljević.
U Federaciji BiH se blizu dvije hiljade bubrežnih bolesnika nalazi na hemodijalizi, a na pitanje zbog čega broj onih na listi čekanja nije veći, Žuljević odgovara da razlog leži u nedostatku nade da će jednoga dana dobiti poziv za transplantaciju.
Da biste došli na listu čekanja, vi morate obaviti obradu koja podrazumijeva prilično kompleksne, a u nekim slučajevima i veoma nelagodne pretrage. Ti pacijenti zapravo neće da se podvrgavaju neugodnostima kako bi se stavili na listu koja u konačnici ne daje potpunu šansu za transplantaciju”, naglašava sagovornik portala Klix.ba.
Dok svi sa liste očekuju taj poziv i priliku za novi život, prolaze kroz prilično mučne periode. Kako to sve izgleda na svojoj koži je osjetio i naš sagovornik. Za razliku od većine, on je prije nekoliko godina izvršio transplantaciju bubrega i to nakon 14 mjeseci dijaliziranja.
“To su vam životi bez života. Zapravo, jedan dan ste na dijalizi, a drugi niste. Samo što se oporavite vi ponovo morate na dijalizu, odnosno teške i iscrpljujuće tretmane sa čestim oscilacijama pritiska u krvi i drugim neželjenim pojavama. Vi ste četiri i po sata privezani za aparat kako bi se očistila ta ‘prljava krv’, što će vam u konačnici koliko-toliko omogućiti funkcioniranje”, nastavlja Žuljević.
Hemodijaliza u razvijenijim zemljama je prijelazno rješenje od dijagnoze do transplantacije, dok u BiH predstavlja konstantu. I pored svega, bubrežni bolesnici se nalaze u povoljnijem položaju u odnosu na one koji čekaju novu jetru, srce ili rožnice.
“Svi oni su svakoga dana sve bliže onom najgorem scenariju, a posebnu su u teškom stanju jetreni bolesnici. Oni u posljednje vrijeme pokušavaju naći rješenje, tako što im njihovi bliži članovi porodice daju dvije trećine jetre. To je opasno rješenje, a ono se ne realizira u BiH, već u inozemstvu. Kada je riječ o srčanim bolesnicima, neki od njih dođu do mehaničke pumpe koja je veoma skupa, a putem nje kupuju vrijeme, nadajući se transplantaciji negdje u inozemstvu jer se ti zahvati ne rade kod nas”, ukazuje Žuljević.
Problemi vezano za transplantaciju organa u BiH se vežu jedan na drugi, a prema upozorenju Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH, ljekari u našoj zemlji usljed nedostatka obavljanja ovakvih zahvata gube rutinu u radu. Naglašavaju da su zbog toga klinički centri izgubili povjerenje pacijenta, koji su postali ogorčeni, frustrirani, inferiorni, ali i u strahu.
“Mi u BiH imamo i Donorsku mrežu koja je nevladina organizacija, a koja radi podizanju svijesti o važnosti donacije i transplantacije organa, ali ona je pred gašenjem jer nema podršku institucija i ustanova. Nažalost, ako ne dođemo do određenih finansijskih sredstava u narednih mjesec ili dva ona će nestati. Ako se ona u konačnici ugasi, transplantacijski program u BiH će tek onda doći u problem”, upozorava Žuljević.
Oni koji čekaju na novi organ poručuju da transplantacija u našoj zemlji mora biti prioritet i ne bi trebala imati alternativu u drugim klinikama izvan BiH, osim u slučajevima kad se ne može uraditi ovdje.
BiH
Obilježen Dan crvenih haljina u Mostaru
Prema Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH žene prednjače u moždanim udarima i iz tog razloga želimo podići svijest da je to bolest koja sve više zahvaća mlade žene i treći je uzročnik smrti kod žena , kazala je za Bljesak.info predsjednica Udruge studenata logopedije “SaLPSA” Esmeralda Hamzić.
Upravo Udruga studenata logopedije “SaLPSA” u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru organizirala je prvu šetnju povodom Dana crvenih haljina u Mostaru.
Danas šetamo s ciljem podizanja svijesti o specifičnostima moždanog udara kod žena, kazala je za Bljesak.info tajnica Udruge studenata logopedije “SaLPSA” Ana Šutalo. Podsjetimo, Dan crvenih haljina u svijetu je poznatiji kao “Go Red for Women” i obilježava se svake godine 2. veljače.
Prva kampanja pokrenuta je u Americi, a danas je to međunarodna kampanja posvećena prevenciji, dijagnostici i kontroli kardiovaskularnih bolesti, što uključuje bolesti krvnih žila, srca i mozga kod žena. Simbol kampanje crvena haljina – haljina kao univerzalna slika žene i crvena kao boja zdravlja, života i živosti, ali i upozorenja. Kako ističe Esmeralda Hamzić, uloga logopeda u oporavku nakon moždanog udara je ključna za poboljšavanje jezika, komunikacije i govora.
Prema podacima naših profesora logopeda sve je veći broj mladih žena se javlja logopedima jer im je nužna njihova pomoć kako bi poboljšali svoj jezik, govor i komunikaciju. To su najčešće mlade žene koje imaju svoje poslove i trebaju se vratiti na radno mjesto, navela je Hamzić.
Složna je i njezina kolegica iz Udruge Ana Šutalo koja ističe kako je uključivanje logopeda ključno za brži i lakši oporavak osobe. Nakon moždanog udara strada i komunikacija, jezik i govor, a to su domene kojima se bavi logoped i naravno da je on onda tu uključen kao dio multidisciplinarnog tima u oporavku pacijenata. Šetnji se priključio i student Studija prometa i logistike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Mostaru Damir Matić.
Kako navodi, htio je pružiti podršku svim ženama i muškarcima koji su preživjeli moždani udar. Došao sam pružiti podršku ženama i zajedno sa studentima logopedije podizati svijest o moždanom udaru, naveo je Matić. Podsjetimo, kako je ranije za Bljesak.info kazala specijalistica neurologije dr. med. Marija Bender iz Klinike za neurologiju SKB Mostar u 2023. godini u SKB Mostar 60% svih moždanih udara bilo je kod osoba ženskog spola. Dr. Bender se osvrnula na podatak kako u svijetu žene imaju više moždanih udara nego muškarci te dodala kako je prema podacima iz SKB Mostar taj podatak točan i za Hercegovinu. Pojasnila je i kako žene, češće imaju atipične, nejasne simptome koji ne budu odmah prepoznati kao simptomi moždanog udara, što dalje vodi do kašnjenja u prepoznavanju simptoma, traženja liječničke pomoći, postavljanja dijagnoze i što je najvažnije kašnjenju s liječenjem moždanog udara.
Izvor: Bljesak.info