Premijer Republike Srpske Radovan Višković naveo je da je budžet Republike Srpske za 2024. godinu usaglašen u iznosu od 5,735 milijardi KM, prenosi N1.

Veći je za 212 miliona u odnosu na rebalans za 2023. godinu, a u odnosu na budžet za ovu godinu veći za 352 miliona, rekao je Višković.

To je dogovoreno i podržano od strane koalicijskih partnera SNSD-a, ali i samog predsjednika RS Milorada Dodika, naglašeno je nakon sastanka u Palati RS.

Sve je usaglašeno, budžet će biti usvojen, nema ni jedna prepreka da se to desi. Ovaj budžet se može smatrati usvojenim, samo je potrebno da prođe formalnosti, zaključio je Milorad Dodik.

Dodao da je iza Republike Srpske “izazovna i teška godina”, te da će se morati tražiti dodatna sredstva.

Evropske i druge kompanije smanjuju potražnju roba naše industrije. Činjenica je da smo ove godine izvršili sve svoje obaveze. Mnogi su pokušali da kažu da je ovo propast, da je RS neki jeres, da nema šanse da ovo uspije, ja im kažem da ima, rekao je Dodik.

Naglašava da će se morati na eksternoj razini morati zatražiti sredstva za investicijsko ulaganje, a ističe da je u 2023.godini isplaćeno više od 1 milijardu i 100 miliona KM.

Mi smo ove godine obezbijedili da smo manje zaduženi, a i inače smo bili nisko zaduženi, a nastaviće oni neki da i dalje lupaju, rekao je Dodik.

Mirovine će rasti za 9%, a po Dodiku, ispunjeni su zahtjevi umirovljenika i boraca, a galama opozicije je neopravdana.

Nije opozicija boračka, ili penziona organizacija, oni su se politički penzionisali, stava je lider SNSD-a.

Kako navodi predsjednik NSRS  usaglašeni budžet će biti na dnevnom redu do sredine prosinca.

Ova je godina bila najizazovnija gdje su nam predviđali, krah, bankrot, sada su se stišali ti glasovi. Budžet će biti usvojen u prvoj polovini decembra, sjednica će biti između 12.i 15.decembra, naglasio je Nenad Stevandić predsjednik NSRS i lider US.

Ovaj budžet je dokaz da će RS i u 2024.godini ići putem razvoja,, istakao je Petar Đokić, lider SP.

Za budžet će biti neophodna disciplina provođenja. Postoji izvijesnost oko rada i podrške svih institucija koje zavise od budžeta, rekao je Nedjeljko Čubrilović, predsjednik DEMOS-a.

Premijer Višković istakao je da će budžet biti stimulativan i razvojni, ali, istovremeno, i okrenut daljem unapređenju položaja socijalno osjetljivih kategorija.

Za mirovine, zdravstvo i boračke kategorije budžet je povećan, a neke od stavki koje je naveo premijer Višković su:

• 390,8 miliona miliona za zdravstvo: grant FZO 246 miliona, bolnice, sufinanciranje 11 miliona, UKC RS 60 miliona…
• povećanje plaća radnicima u realnom sektoru 15,6 miliona,
• socijalno zbrinjavanje 6 miliona,
• Željeznice grant 20 miliona,
• Aerodromi 2 miliona,
• Pošte 1 milion KM,
• Vode 11,3 miliona

(Izvor: N1)

Na Sarajevskoj berzi na današnjem trgovanju ostvaren je ukupan promet 6.064,30 KM, a u sklopu jedne transakcije ukupno je prometovano 407 vrijednosnih papira.

Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 745,16 poena.

Wizz Air prošlog ljeta nije letio liniju za London. No, tu liniju je obnovio na jesen i letjet će je do kraja ljetnog reda letenja, dva puta tjedno, četvrtkom i nedjeljom.

Linija za London trenutno je jedina linija ove kompanije iz Sarajeva.

No, kompanija je ukinula letove za Abu Dhabi ove zime, ali će ih obnoviti 31. ožujka i operirat će se svakodnevno, do kraja ljetnog reda letenja.

Ovo znači da će Wizz Air od 31. ožujka imati 9 tjednih letova za Sarajevo iz Londona i Abu Dhabija, javio je Zamaaero.

O pravcima razvoja javnih nabavki u Evropskoj uniji i Bosni i Hercegovini razgovara se na Jahorini, gdje se održava druga međunarodna konfernecija o javnim nabavkama. Predstavljena je i nova Strategija razvoja javnih nabavki.

Digitalna transformacija, pristup podacima i sposobnost za njihovu analizu ključni su za ostvarenje punog potencijala u ovoj oblasti, ističu iz organizacije, ali i EU.

GORAN RAČIĆ, Ekonomski forum Banja Luka

S obzirom da se veliki broj javnih nabavki i određenih procesa koji znatno utiču na bruto domaći proizvod provodi putem i reguliše putem javnih nabavki mi moramo taj proces urediti kako bi taj proces bio u funkciji razvoja privrede a ne izvor određenih špekulacija.

Pored digitalne transformacije cilj je profesionalizacija eksperata javnih nabavki te razvoja sistema pravne zaštite kako bi se povećala efikasnost i smanjila korupcija.

GORAN MATEŠIĆ, direktor konferencije

Vještačke inteligencije, ona je tu prisutna, i prisutna je i dobrodošla u javnoj nabavi samo uz sebe veže određene rizike, određena etička pitanja i kontrolabilnosti i to je ono što je u ovom trenutku u razmatranju Europske komisije.

DRAGAN VUKAJLOVIĆ, direktor IDDEEA-e

BiH intenzivno u ovom momentu radi na uvođenju elektronskog potpisa u državne institucije privredne subjekte i fizička lica. Moram reći institucija iz koje ja dolazim IDDEEA sa prof Badnjevićem radi intenzivno na donošenju propisa za elektronski propis što se tiče tehničkog dijela IDDEEA je spremna od sutra da implementira elektronski potpis.

Konferencija bi trebala pokrenuti pitanja o nedostacima postojećeg zakonskog okvira, koristeći dobre prakse evropskog zakonodavstva i regije, utvrđujući nove prijedloge na kojima će se zasnivati novi zakon.

Kompanija “Energokul” iza koje stoje domaći investitori planira graditi mega projekt na planini Vlašić, vjetopark od čak 34 agregata (stuba) snage 200 MW.

Trenutno traje faza javnog uvida u zahtjev za prethodnu procjenu utjecaja na okoliš za ovaj projekt, u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma.

Predmetna vjetroelektrana gradit će se na lokacijama Ranča – Dobretići – Vitovlje malo, u općinama Travnik, Jajce i Dobretići, piše BiznisInfo.ba.

Spomenuta snaga od 200 MW i kapacitet od čak 34 agregata su ono što izdvaja ovaj projekt i po čemu će on biti jedan od najvećih u BiH. Poređenja radi, vjetroelektrana Vlašić koju Elektroprivreda BiH planira graditi na obližnjoj lokaciji, na istoimenoj planini, je čak četiri puta manja i imat će snagu 50 MW.

Investitor “Energokul” d.o.o. Travnik posjeduje Ugovor o koncesiji za izgradnju, uređenje, opremanje, korištenje i održavanje vjetroelektrane. Prema ugovoru, projekt treba biti završen do 1. listopada 2027. godine.

Osnivači tvrtke „Energokul“ su Slavko Gudelj i Fadil Sjedić.

Vjetroelektrana “Energokul”, gradit će se u dvije faze (prva faza do 140 MW, druga do 60 MW).

U sklopu projekta planirana je izgradnja ukupno 34 proizvodne jedinice – vjetroagregata nazivne jedinične snage do 6.0 MW, pristupni putovi, manipulativni platoi za montažu vjetroagregata i podzemna interna srednjenaponska 35 kV i DTK mreža, trafostanica TS 220/35 kV s priključkom na 220 kV dalekovod HE Jajce 2– Prijedor.

Vjetroagregati se postavljaju na nadmorskoj visini od 1000 m.n.v do 1467 m.n.v. Svaki od 34 vjetroagregata je autonomna proizvodna jedinica koja kinetičku energiju vjetra pretvara u mehaničku energiju za pogon električnog generatora.

Vjetroagregat se sastoji od gondole s ugrađenom opremom, koja se učvršćuje na vrhu trodjelnog koničnog stuba visine 102,5 m, te rotora s lopaticama promjera 155 m montiranog na gondolu vjetroagregata.

Dana 25.11.2023 godine na web portalima objavljen je tekst pod naslovom: Gornji Vakuf: Lokalne vlasti nadaju se brzom pokretanju proizvodnje u nekadašnjem TOM-u

S tim u vezi ovim putem, lica koja su uključena u cio proces provođenja stečajnog postupka nad društvom “TOM” d.o.o. – u stečaju obavještavaju javnost da je označeni tekst pokušaj da se po ko zna koji put prikriju određene malveracije koje su pravnim putem razotkrivene, a riječ je o slijedećem:

Navedenim tekstom označeno je: 

Tvornica za obradu metala (TOM) iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja prekinula je proizvodnju 2019. godine, što je tačno.

Oko 300 radnika ostalo je bez posla, a nakon pokrenutog stečaja bosansko-njemački investitor IAB Engineering u maju 2023. kupio je proizvodne pogone gdje namjerava pokrenuti proizvodnju i zaposliti oko 200 radnika.

Predmetna informacija nije tačna, jer prije svega ovdje nije riječ o bosansko-njemačkom investitoru, već o društvu koje je osnovano 2022 godine, sa upisanim osnovnim kapitalom u iznosu od 1.000,00 KM, čiji osnivači su fizička lica, jedno lice BIH državljanin, a drugo lice državljanin Srbije.

Sve navedeno moguće je provjeriti uvidom u web portal registar privrednih subjekata BIH gdje iz izvoda iz registra privrednih subjekata u BIH, kao i izvod bonitetne ocjene označenog društva jasno se utvrđuje o kakvom je društvu riječ, pa samim tim možemo znati i o kakvom je investitoru riječ.

Investitor je kako se navodi predmetnim tekstom u kupovinu proizvodnih hala nekadašnjeg TOM-a već uložio 4.92 miliona KM, platio je više stotina hiljada maraka na ime poreza na promet nekretninama, osigurao tržište za izvoz i ima jasan plan o pokretanju proizvodnje što podržavaju povjerioci TOM-a uključujući i same radnike. No, pravna nesigurnost i mogući propusti sudova koče proces.

Ni naprijed označeni navodi teksta nisu tačni, jer:

Investitor nije uložio vlastita sredstva u kupovinu proizvodne hale nekadašenjeg TOM-a, a to se može dokazati uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u sudskom spisu iz koje se nesumnjivo utvrđuje da je novac za kupovinu navedenog pogona osiguran putem kreditnog zaduženja kod Privredne Banke Sarajevo d.d. Sarajevo ( banke koja je u ovom stečajnom postupku razlučni i najveći povjerilac ), te da je za osiguranje povrata tog kredita založena upravo imovina društva TOM D.O.O. u stečaju, dakle ponavljamo da javnost zna po ko zna koji put da je u ovom slučaju slobodno možemo reči “TOM sam sebe kupio”.

Oznaka da najava ponovnog pokretanja proizvodnje za Gornji Vakuf-Uskoplje znači mnogo, te da o ozbiljnosti investitora govori i činjenica da je u startu uloženo 5 miliona KM, je samo “mrtvo slovo na papiru” , jer nije bilo nikakvih ulaganja sredstava od strane investitora.

Shodno prednjim navodima dokazano je i koliko je ozbiljno obećanje i namjera investitora kada su u pitanju najave za upošljavanje novih 200 radnika, jer ako taj isti investitor iz kreditnih sredstava kupuje objekte u kojima će uposlit radnike onda je logično postaviti pitanje na koji način će isti osigurati sredstva za dalja ulaganja.

Investitor je za kupovinu objekata kao osiguranje povrata kredita upravo kupljene objekte dao pod hipoteku, mada je iskreno upitno i kako je ostvario kreditno zaduženje u iznosu od 5.000.000,00 KM kada nema zakonskim uslova, jer naglašavamo društvo nema ostvarenih poslovnih rezultata, niti upisani kapital koji bi garantirao takvu mogućnosti kreditiranja

Netačni su navodi o utjecaju politike i politikanstvu, te o pravnoj nesigurnost, na koju se pozivaju određena lica u svojim izjavama, posebno je neosnovana tvrdnja da je iskustvo investitora u TOM-u razotkrilo mnoge slabosti sistema koje generiraju pravnu nesigurnost i koje bi se trebale otkloniti.

U konkretnom slučaju pravosudni sistem je pokazao pravnu sigurnost kao i spremnost za reagiranje suda, posebno postupajućeg sudca u slučaju kada ovlaštena lica u ovom predmetu poduzimaju aktivnosti koje nisu u skladu sa zakonskim propisima.

Podsjećamo da na sve propuste sud reaguje, provodi postupak utvrđivanja osnovanosti upućenih prigovora određenih lica i na ročištu održanom dana 10.07.2023 godine donošenjem Rješenja:

„STAVLJA SE VAN SNAGE oglas o prvoj javnoj prodaji imovine stečajnog dužnika objavljen u Oslobođenju i Večernjem listu 24.03.2023 godine

STAVLJA SE VAN SNAGE oglas o drugoj javnoj prodaji imovine stečajnog dužnika objavljen u Večernjem listu 18.04.2023 godine

STAVLJA SE VAN SNAGE oglas o trećoj javnoj prodaji imovine stečajnog dužnika objavljen u Večernjem listu 22.05.2023 godine

STAVLJA SE VAN SNAGE ODLUKA STEČAJNE UPRAVNICE sa zapisnika o drugoj javnoj prodaji imovine stečajnog dužnika kojom se proglašava kupac društva IAB ENGINEERING – IAB INŽINJERING d.o.o. Gornji Vakuf – Uskoplje, pobjednikom drugog javnog nadmetanja sa ponuđenom cijenom od 4.912.384,50 KM.

Nalaže se stečajnoj upraviteljici i odboru povjerilaca da se dosljedno drže i primjenjuju odredbe Zakona o stečaju, Pravilnika o utvrđivanju standarda za upravljanje stečajnom masom i drugih pozitivnih propisa kojima mogu dovesti u vezu unovčenje imovine stečajnog dužnika, te se upozoravaju da će u slučaju kršenja odredbi gore navedenih propisa sud koristiti svoja ovlaštenja iz Zakona o stečaju, od novčanog kažnjavanja do razriješenja.

Ovo se ima smatrati posljednjim upozorenjem stečajnoj upravnici i članovima odbora povjerilaca.

PROTIV NAVEDENOG RJEŠENJA NIJE DOPUŠTENA ŽALBA

Navedenim postupanjem sud je razotkrio malverzacije u označenom postupku, te reagirao ponavljamo na zakonit i pravilan način.

Međutim pojedinci u ostvarenju svojih ciljeva ne prezaju ni od poduzimanja aktivnosti kojima zanemaruju odluke suda, jer iako upoznata sa naprijed navedenim isti nastavljaju da provode odluke koje su stavljene van snage, što je rezultiralo uvođenjem kupca u posjed nekretnina unatoč zabrani suda i odlukama postupajućeg sudca te odluci Kantonalnog suda Novi Travnik, da bi e išlo i korak dalje raspolaganjem novčanim sredstava bez znanja i odobrenja sud, koji je izdao Zaključak o zabrani raspolaganja istim.

Dakle, slažemo se da sudske odluke i procedure ne treba komentarisati, jer je evidentno da su sudovi u ovom predmetu postupili u skladu sa zakonskim odredbama, te da su i sudske procedure utemeljene na zakonskim odredbama, tako da nije osnovano tvrditi suprotno bez valjanih dokaznih materijala.

Preciznom analizom provedbe stečajnog postupka nad društvom TOM d.o.o. u stečaju, nesumnjivo se može utvrditi tko je i na koji način pokušao da izignoriše zakonske i podzakonske odredbe, što je postupajući sudac utvrdio i naravno izdavanje procesnih rješenja onemogućio.

Sve prednje navode možemo utvrditi uvidom u označeni spis sudskog predmeta, a tvrdnje pojedinaca koje su suprotne navedenom isti moraju dokazati validnim dokaznim materijalom.

Na svjetskim tržištima cijene nafte padaju zbog slabije potražnje, a do pada je došlo i na bh. tržištu, ističu sugovornici za Nezavisne novine, te dodaju da su sadašnje cijene na pumpama pale na prihvatljive okvire,

Na benzinskim crpkama u BiH došlo je do korekcije cijena, pa su tako cijene u Banjaluci od ponedjeljka niže i kreću se od 2,43 do 2,52 za litar benzina, dok dizel košta od 2,69 do 2,74 KM.

I u Sarajevu su nove cijene, te dizel košta od 2,56 KM do 2,72 KM, dok je cijena benzina iznosila od 2,56 do 2,66 KM.

Naime, kako je rekao Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Gospodarske komore Republike Srpske, došlo je do pada cijene goriva na pumpama za nekih pet feninga u odnosu na prošli tjedan.

“Vjerujem da bi na sadašnjem nivou cijene goriva trebalo da se zadrže pet do deset dana, bez obzira na geopolitičke probleme koje imamo”, kazao je Savić.

Dodao je da se trenutno prati cijena goriva na svjetskom tržištu te ističe da je vrlo teško predvidjeti što će se događati u narednom periodu.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da su sadašnje cijene na pumpama u BiH pale na prihvatljive okvire.

“Ako gledamo sada stanje na benzinskim crpkama, cijene su dosta realne i odražavaju cijenu nafte na svjetskom tržištu”, kazao je Bečarević i dodao da ono što bi moglo da zabrine jesu trenutne cijene barela nafte koje su prisutne, a kreću se oko 80 dolara.

“Ove cijene nisu želje onih koji izvoze naftu, tako da se vrlo lako može očekivati u narednom periodu da se smanje kvote na proizvodnju nafte kako bi se vještački podigla cijena, jer ovo su za njih niske cijene i sigurno će biti borba između onih koji žele da smanje ovu cijenu i održe je na nekom nivou sa zemljama OPEC-a, koje žele da cijena barela nafte iznosi više od 100 dolara”, kazao je Bečarević i dodao da je sigurno u svijetu smanjena aktivnost u vezi s potražnjom.

Zaključio je da od svjetskog događanja upravo zavisi kakve će cijene biti na pumpama u BiH.

Da su niže cijene goriva značajne za potrošače, smatra Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor.

“Naravno da je veoma bitno da padaju cijene goriva. To je bitno svim ljudima, jer znamo da je gorivo glavni pokretač svega, tako da je svaki fening pojeftinjenja goriva spas za same potrošače”, kazala je Marićeva za “Nezavisne novine”.

Ističe da niže cijene goriva neće uticati i na niže cijene osnovnih životnih namirnica.

“Iako gorivo pojeftinjuje, neće se dogoditi da dođe do pojeftinjenja osnovnih životnih namirnica”, kazala je Marićeva i istakla da je to sigurno apsurd u svemu.

“Međutim, sigurno je da smo zadovoljni što se zaustavio rast cijena i ako u narednom periodu dođe do značajnijeg pada, biće to na veliko zadovoljstvo građana”, zaključila je Marićeva.

Podsjetimo, na svjetskim tržištima cijene nafte pale su i prošli tjedan, četvrtu nedjelju zaredom, jer trgovce zabrinjava slabost potražnje u najvećim svjetskim tržištima.

Na londonskom tržištu cijena barela prošli tjedan pala je 1,05 posto, na 80,60 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,65 posto, na 75,90 dolara.

Pad cijena četvrtu sedmicu zaredom, pri čemu su u jednom trenutku zaronile na najniže nivoe u četiri mjeseca, posljedica je strahovanja trgovaca od slabljenja potražnje.

“Pad cijena sirove nafte u suprotnosti je s procjenama Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC-a) i Međunarodne agencije za energiju (IEA), koje su prognozirale tijesnu distribuciju u četvrtom tromjesečju”, istakao je Tamas Varga iz PVM-a.

CPI Property Group objavila je da je postigla dogovor o prodaji 100 posto dionica tvrtci Sunčani Hvar Nekretnine d.o.o. i Sunčani Hvar d.d., koje posjeduju i upravljaju hotelima Sunčani Hvar, jedinstvenim portfeljom resorta na otoku Hvaru u Hrvatskoj.

Kupac je Eagle Hills, investitor i developer u oblasti nekretnina i ugostiteljstva sa sjedištem u Abu Dabiju, objavili su iz grupacije CPI.

Sunčani Hvar najvažnija je otočna i ukupno hotelska tvrtka za Hvar i Splitsko-dalmatinsku županiju, ali i hrvatski turizam u cjelini.

U portfelju tvrtke je nekoliko hotela, kamp, plažni klubovi i objekti. Dnevno može smjestiti oko 2000 turista, a zapošljava oko 700 stalnih i sezonskih radnika, prenosi 24sata.hr.

Prema neslužbenim podacima, za kupovinu su izdvojili oko 220 milijuna eura, čime su nastojali smanjiti poveći dug nastao nespretnim akvizicijama.

Vlasnik tvrtke Eagle Hills, sa sjedištem u Abu Dabiju, je poduzetnik Muhamed Alabar. Upravo je on stajao iza dogovora s pokojnim zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem o ‘Zagrebačkom Manhattanu’.

U biografiji je imao svjetski poznate projekte unutar tvrtke Emaar Properties kao što su Burj Khalifa i Dubai Mall. Gradio je i Beograd na vodi pa je Bandić tako pokušao iznova osmisliti ‘Novi Zagreb’.

Alabar posluje svuda u svijetu. Otvorio je tvrtke koje imaju rudnike i danas je jedan od najmoćnijih ljudi u tom poslu na Bliskom istoku. Njegove tvrtke i dalje se bave gradnjom, a trenutno posluje u 14 zemalja, među kojima su Indija, Maroko, Srbija i Turska.

Ipak, za njegove projekte vezale su se i brojne afere, ali i kaznene prijave u Indiji i Pakistanu. Zbog sporosti projekta u Srbiji svojevremeno je reagirao i predsjednik Aleksandar Vučić.

Za samu transakciju za Sunčani Hvar trenutno se čeka odobrenje hrvatske antimonopolske agencije.

“CPI Grupa i dalje bilježi snažan interes ulagača za hotele jer su se turizam i poslovna putovanja u potpunosti oporavili od vremena covida. Sigurni smo da će Eagle Hills doprinijeti nastavku uspjeha Hvara kao poželjne turističke destinacije”, poručio je kratko direktor CPI Hotelsa Jan Kratina.

Tvornica silicijuma “Metallhege Silicon” Mrkonjić Grad, koja je prije deset mjeseci obustavila proizvodnju, otpustila je sve radnike u radnoj jedinici u Jajcu, potvrdila je za portal Capital direktorka ove kompanije Jelena Kuridža.

“Informacija o otpuštanju 110 radnika je nažalost tačna i odnosi se na našu fabriku silicijuma u Jajcu. Proizvodnja je obustavljena prije 10 mjeseci. Kroz sav taj period pokušavali smo naći rješenje za visoku cijenu električne energije u poređenju sa onom koju plaćaju europski konkurenti, kako u FBIH, tako i u RS”, kaže Kuridža.

Tijekom perioda zastoja, tvrdi Kuridža, odnosno za svih 10 mjeseci od kada je obustavljena proizvodnja, kompanija nije otpuštala radnike i izmirivala je sve ugovorne obaveze.

“Paralelno smo vodili pregovore sa nadležnim elektoprivredama i vladama oba entiteta, s ciljem stvaranja uslova za pokretanje proizvodnje. Imajući u vidu da u FBIH nismo naišli ni na minimum razumijevanja od strane nadležnih institucija na višim nivoima, nismo imali izbora nego da uđemo u proceduru otpuštanja radnika u Jajcu, nakon 19 godina kontinuiranog poslovanja “Metalleghe” grupacije u tom gradu“, kaže Kuridža.

Kuridža je dodala da se planira pokretanje proizvodnje u centrali u Mrkonjić Gradu i to do kraja decembra ove godine.

“Pronađeno je prelazno rješenje, tako da će fabrika u Mrkonjić Gradu pokrenuti proizvodnju krajem decembra 2023. godine, odnosno nakon što se obave sve potrebne pripreme”, rekla je Kuridža.

Izjavila je da je ova kompanija tijekom 2022. godine bila na listi 10 najvećih izvoznika iz BIH, da je ostvarila suradnju sa preko 200 gospodarskih subjekata u Republici Srpskoj i isto toliko u FBIH, ali da opredjeljenja vlada da ignoriraju probleme gospodarstva šalju veoma jasnu poruku svim trenutnim i budućim investitorima u BIH.

U tvornicu uloženi milijuni maraka

Podsjećanja radi, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i predsjednik grupacije “Metalege” iz Italije Gvido Duzi otvorili su Fabriku za proizvodnju silicijum metala “R-S Silicon” u selu Bjelajce kod Mrkonjić Grada 2015. godine.

https://googleads.g.doubleclick.net/pagead/ads?client=ca-pub-22

Tvornica je otvorena za 18 mjeseci od dana najave, a za njenu izgradnju potrošeno je oko 80 milijuna mraka.

Značajan dio investicije plaćen je novcem građana iz proračuna Republike Srpske u visini od devet milijuna maraka.

Kompanija je prošle godine ostvarila dobit od 27,7 milijuna maraka.

Poduzeće BSI iz Jajca polovinom 2022. godine je spojena sa preudzećem “R-S Silicon” i od tada posluju pod nazivom „Metalleghe Silicon“.

Prije deset mjeseci, uprava je radnicima poručila da se sve tri peći gase “zbog kompliciranih odnosa na tržištu gotovih proizvoda”.

Navodno, tada je bez ugovora ostalo 179 radnika ove fabrike, a direktorka je tada za CAPITAL rekla se radi o 10 ili 15 zaposlenih.

Tvornica je i ranije gasila peći i to u augustu 2020. godine kada je “R-S Silicon” prekinuo rad i poslao više od 150 radnika na kolektivni godišnji odmor.

Inače, “R-S Silicon” osnovala je italijanska kompanija “Metalleghe” 2015. godine kao rezultat suradnje Italije i Republike Srpske.

Tada je priopćeno da će proizvodni kapacitet ove kompanije biti 18.000 tona silicijuma, te da će kompletna proizvodnja biti plasirana na tržište EU.

Tijekom 2017. godine, Europska komisija pokrenula je istragu protiv BiH zbog sumnje da su kompanije iz ove zemlje koje izvoze silicijum metala, damping cijenama ugrozile tržište Europske unije.

Pod istragom su bile dvije kompanije iz BiH, BSI Jajce i “R-S Silicon” Mrkonjić Grad. Obje kompanije su dio italijanske grupacije “Metalleghe”.

Prijavu protiv njih podnijele su španska “Ferroatlantica” i francuski “Ferropem”. Oni u svojoj prijavi dostavljenoj u novembru te godine tražili da se uvedu antidamping mjere na period od pet godina.

Pod istragom su bile u periodu od 1. oktobra prošle do 30. septembra 2017. godine, ali su optužbe poslije nekog vremena odbačene.

Stanovnici Mrkonjić Grada se od pokretanja proizvodnje silicijuma žale na zagađenje okoline.