dalje se može pojesti. Uvijek će biti ukusnija od brokule, zar ne?

13. Svatko ima svoj faktor

Uvijek postoji način za uživanje u slanini, unatoč bilo kakvim granicama. Ne volite svinjetinu? Što ako vam vjera brani slaninu? U tom slučaju za vas je slanina od puretine. Možete dobiti slaninu od bilo koje životinje. Slanina je univerzalni jezik.

14. Bogata je bjelančevinama

Bjelančevine su ključni sastojak zdrave prehrane, a srećom slanina je puna bjelančevina.

izvor: večernji.ba

Ministar financija i trezora BiH Srđan Amidžić i šef kancelarije Svjetske banke u BiH i Crnoj Gori Christopher Sheldon, potpisali su danas dva sporazuma koji se odnose na poboljšanje kvaliteta zraka u FBiH u iznosu od 46,1 miliona KM te poboljšanja održivosti zdravstvenog sustava i usluga u FBiH i RS u iznosu od 93,2 miliona KM, prenosi N1.

Ovo su strateške inicijative dizajnirane između Svjetske banke i domaćih vlasti da pomognemo stanovništvu u rješavanju problema vezanih za zdravstvo i okoliš. Projekti se odnose na unapređenje kvaliteta zraka, to je ključni element zdravlja i dobrobiti. Jučer su data određena zdrvastvena upozorenja u vezi nivoa zagađenja. U okviru toga pružit ćemo podršku organima vlasti da uspostave robusan i održiv sistem upravljanja kvaliteta zraka. Tu je cilj ne samo da se prati i mjeri iznos zagađenja, nego da se uvode efikasne mjere kojima će se smanjiti nivo zagađenja, posebno kada je u pitanju sektor domaćinstva i transporta. Drugi dio odnosi se na unapređenje zdravstvenih ustanova – sanacija i izmirenje obaveza. Cilj je imati održiv zdravstveni sistem koji će pružati kvalitetne zdravstvene uslugge građanima,  rekao je Sheldon.

Nutricionisti preporučuju

Povodom Međunarodnog dana svjesnosti o prijevremeno rođenoj djeci, Udruga ,,Mali heroji” Vitez u petak 17. studenog organizira predavanja za roditelje u Etno selu Čardaci s početkom u 16 sati, prenosi radiovitez.

Teme predavanja su Uzroci i prevencija prijevremenog poroda ( doc.dr.sc. Marijan Marijanović), Sideropenična anemija u djece hospitalizirane u ped. odjelu JU Bolnice u Travniku (Indira Abdulović, spec. ped. subspec neonotolog), Uloga med. sestre u prevenciji i sprječavanju instrahospitalnih infekcija (Sabina Karadža, dipl. med. sestra boach. sestrinstva) i Mentalno zdravlje majki prijevremeno rođene djece (Ana Grganović, psiholog i gestalt psihoterapeut).

U nedjelju, 19. studenog, u kazalištu Vitez, bit će izvedena predstava Trnoružica i hrabri princ.

Međunarodni dan svjesnosti o prijevremenom rođenju prvi je put obilježen 17. studenog 2011. godine kao suradnja fondacije March of Dimes (SAD), Europskog fonda  za brigu o novorođenčadi (European Foundation for the Care of Newborn Infants – EFCNI), koja predstavlja roditelje 20 europskih zemalja, fondacije Little Big Souls International (Afrika) i Nacionalne fondacije za prijevremeno rođenu djecu (National Premmie Foundation – NPF, Australija).

Prijevremeno rođenom djecom se smatraju sva djeca rođena prije 37. sedmice trudnoće. Stopa smrtnosti beba rođenih prije 37. sedmice je pala i u konstantnom je padu, no bebe koje su rođene značajno prerano vjerojatno će imati ozbiljne i brojne dugoročne probleme.

(Izvor: radio Vitez)

Moždani udar – Tihi ubica samo u ZDK “pokosio” 692 osobe u godini

Svjetski dan borbe protiv moždanog udara obilježava se na području Zeničko-dobojskog kantona trodnevnim aktivnostima u sklopu projekta “Zajedno za zdrav mozak”, kojeg organizuju zdravstvene institucije ovog kantona.  U cilju informisanja i podizanja svijesti o rizicima moždanog udara, njegovoj prevenciji i učestalosti, danas je u Shopping centru Zenica organizovana akcija mjerenja šećera u krvi i krvnog pritiska, te edukacija građana i dijeljenje informativnih letaka o ovim bolestima.

Vodeći uzrok invaliditeta u svijetu

Organizatori su Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), Udruženje studenata medicine u Bosni i Hercegovini – Lokalni komitet Zenica (BoHeMSA LC Zenica), Medicinski fakultet Univerziteta u Zenici, te Odjel neurologije Kantonalne bolnice Zenica i Ljekarska komora ZDK.

– Moždani udar je vodeći uzrok invaliditeta i drugi vodeći uzrok smrti u svijetu. Ne bira dob, ne bira spol, tako da se može očekivati u bilo kojoj dobi i kod bilo koga. Faktori rizika, a na koji se može uticati, to su prije svega stilovi života – pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, fizička neaktivnost, prekomjerna tjelesna težina, dugotrajna upotreba oralnih kontraceptiva, stres…Odnosno, životni stil koji prati sve nas u današnjem, ubrzanom modernom dobu – kazala je rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja INZ-a dr. spec. Elma Kuduzović.

Nužna je, upozorava ona, česta kontrola krvnog pritiska, jer je upravo visok krvni pritisak “tihi ubica” i riziko faktor kako za nastanak kardiovaskularnih bolesti, tako i moždanog udara.

-Moram naglasiti da je kroz prošlu godinu, kroz primarnu zdravstvenu zaštitu – porodične ambulante, registrovano 32.300 osoba sa povišenim krvnim pritiskom, što predstavlja devet posto populacije na području našeg kantona. Također, kroz prošlu su godinu evidentirana i 692 slučaja moždanog udara – istakla je Kuduzović.

Specijalista neurolog s Odjela neurologije KBZ-a dr. Amila Dizdarević istakla je kako će, prema podacima Svjetske organizacije za moždani udar, “jedna od četiri osobe iznad 25 godina jednom u životu oboliti od moždanog udara”.

-Cilj nam je upoznati pacijente kako da prepoznaju inicijalne simptome moždanog udara. Bitno je jako hitno djelovanje. Dakle, hitan poziv, odnosno javljanje u nadležnu ambulantu, odnosno nadležnu hitnu pomoć da bi se moglo organizirati što prije transport u bolnicu – kazala je Dizdarević.

Sve mlađe osobe dobivaju moždani udar

U zadnje su vrijeme, navodi ona, evidentirane mlađe osobe koje su imale moždani udar, jer, pored osnovnih faktora rizika, postoje i “neki drugi faktori”, kao što su imunološki procesi.

-Iskoristila bih priliku da pozovemo sve radnike, zaposlenike srednjih škola u dobi od 40 do 60 godina da sutra na Odjelu neurologije KBZ-a dođu pred Kabinet za ultrasonografiju krvnih sudova glave i vrata, gdje će naši specijalisti neurologije vršiti skrining. Na taj bismo način mogli imati uvid u protok, odnosno cirkulaciju krvnih sudova vrata i glave – najavljuje Dizdarević.

Studentica šeste godine Medicinskog fakulteta UNZE-a i predsjednica udruženja studenata medicine u BiH Lokalni komitet Zenica (BoHeMSA LC Zenica), Namira Softić napomenula je kako su jučer na tom fakultetu održana i edukativna predavanja za studente, koja su održale četiri doktorice s Odjela neurologije KBZ-a.

-Vrlo je važno da mi, kao studenti i kao budući liječnici, na ovaj način obilježavamo sve važne datume, kao što je i Svjetski dan prevencije moždanog udara, jer na taj način direktno dolazimo u kontakt s građanstvom, našim pacijentima. Na taj način naglašavamo važnost primarne prevencije i javnog zdravstva u promociji rada i na prevenciji bolesti, jer je to, prije svega, jedan temelj medicine i zdravstva – podvukla je Softić.

Treću godinu zaredom, predsjednik Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sv. Katarine, prof. dr. Dragan Primorac uvršten je na popis 2% znanstvenika s najvećim utjecajem citiranosti u karijeri te za 2023. godinu.

Jedan od najvećih svjetskih izdavača znanstvene literature ELSEVIER BV upravo je objavio popis 2% znanstvenika na svijetu s najvećim utjecajem citiranosti u karijeri i za 2023. godinu (Ioannidis, John P.A. (2003), Elsevier Data Repository, V6).

Dostupna baza podataka sadrži standardizirane informacije o više od 1.000,000 vodećih svjetskih znanstvenika, njihovim citatima, h-indeksu, hm-indeksu prilagođenom koautorstvu, citatima radova na različitim pozicijama autora i skupnom pokazatelju utjecaja citiranosti, a poimenično je navedeno 2% znanstvenika na svijetu s najvećim utjecajem citiranosti, kako u karijeri tako i za 2023. godinu.

Početkom sezone ‘začepljenog nosa’, tj. prehlada i viroza, počinje potraga za načinima unosa pojačane doze vitamina C, a umjesto da koristite kupovne dodatke, učinite šipak sastavnim dijelom prehrane sve do kraja siječnja.

Razlog je jednostavan – riječ je o bogatom izvoru hranjivih tvari, vitamina B i C, antioksidanata i vlakana.

Evo što unosite konzumiranjem šalice šipkovih sjemenki:

     kalorije: 145
   ukupna mast: 2,05 g
    bjelančevine: 2,92 g
    ukupni ugljikohidrati: 32,7 g
    vlakna: 7 g
    šećer: 23,9 g
    vitamin C: 17,8 mg
    vitamin K: 28,7 mcg
    folat (vitamin B9): 66,5 mcg
    kalij: 413 mg
    bakar: 0,28 mg.

Obiluje antioksidativnim spojevima

Nekoliko je izvora antioksidanata u navedenom sastavu, poput vitamina C, a istraživanja su otkrila da šipkov sok ima veće protuupalno djelovanje na organizam od crnog vina ili zelenog čaja.

‘Antioksidativni spojevi pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, smanjuju oštećenje stanica i štite od bolesti’, kaže dr. Lexi Moriarty i dodaje:

‘Osim potencijalnog smanjenja rizika od razvoja određenih vrsta raka i srčanih bolesti, hrana bogata antioksidantima poput šipka mogla bi pridonijeti zdravlju kože, mozga i očiju.’

Bogat izvor vlakana

Dijetalna vlakna jedan su od najmoćnijih nutrijenata koji se nalaze u ovom sočnom voću. Svaka šalica sadrži ih sedam grama, što znatno zadovoljava dnevne potrebe za vlaknima prosječne odrasle osobe (oko 25 g dnevno za žene i 38 g dnevno za muškarce, prema Academy of Nutrition and Dietetics).

‘Impresivan sadržaj vlakana nije jedini faktor koji utječe na zdravlje crijeva jer je šipak također dobar izvor polifenola. Oni mogu djelovati kao prebiotici koji hrane dobre mikrobe’, objašnjava dijetetičarka Kim Kulp i nastavlja:

‘Polifenoli mogu poboljšati crijevnu sluznicu i smanjiti upalu koja uzrokuje bolesti. Povećanjem broja korisnih mikroba, smanjuje se i količina onih štetnijih.’

Poboljšava rad srca

Poznata je izreka da namirnice izgledaju poput organa kojima pogoduju, pa u skladu s time ne čudi to što je šipak odličan za zdravlje kardiovaskularnog sustava.

Nekoliko je načina na koje pogoduje zdravom radu srca. Za početak, povećava ‘dobar’ kolesterol i snižava razinu ‘lošeg’ kolesterola, a pritom smanjuje krvni tlak.

Uz to, starija istraživanja pokazuju da ovo jesensko voće pomaže nakon suženja arterija poznatog kao ateroskleroza.

Poboljšava razinu šećera u krvi

Osim što pomaže radu kardiovaskularnog sustava, poboljšava razinu šećera u krvi, a posebno dobre rezultate daje ako ga jedete na prazan želudac ujutro. No stručnjaci dodaju da postoji još jedna njegova korist:

‘Sok od šipka pomaže u oporavku nakon treninga i sportskih nastupa jer poboljšava bioraspoloživost dušikovog oksida. Na taj način tijelo dobiva hranjive tvari potrebne za vježbanje’, zaključuje Klup.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 2008. godinu proglasila Međunarodnom godinom sanitacije, a Svjetski dan pranja ruku je prvi put obilježen 15. oktobra iste godine.

“Čiste ruke su na dohvat ruke”

Svjetski dan pranja ruku je godišnji podsjetnik da je pranje ruku sapunom i tekućom vodom jedan od najjednostavnijih, najefikasnijih i najisplativijih načina da se zaustavi širenje mikroorganizama i ostane zdrav.

Obilježavanje Svjetskog dana pranja ruku ove godine je pod sloganom “Čiste ruke su na dohvat ruke”.

Ruke su karika u lancu prijenosa uzročnika zaraznih bolesti koja direktno povezuje uzročnika bolesti s namirnicama. To je najčešći put zagađenja namirnica i prijenosa zaraznih bolesti, a ujedno i razlog zašto se crijevne zarazne bolesti zovu i „bolesti prljavih ruku“.

Pravilno pranje ruku može spriječiti jednu od tri dijareje ili jednu od pet infekcija respiratornog sistema, kao što su prehlada ili gripa.

Naročito je važno paziti na čistoću ruku kod djece, koja su najosjetljivija populaciona grupa.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u ukupnoj smrtnosti od bolesti praćenih dijarejom, u 90 posto slučajeva u svijetu su djeca starosne dobi do pet godina. Ove bolesti najčešće nastaju zbog upotrebe neispravne vode, neodgovarajućih sanitarno-higijenskih mjera i neodgovarajuće lične i opšte higijene.

Dokazano je da pranje ruku samo vodom nema ni približan učinak u sprječavanju širenja zaraznih bolesti. Pranje ruku toplom vodom i sapunom dovodi do rastapanja masnoća i prljavština koje nose većinu mikroorganizama.

Postupak pranja se sastoji od namakanja ruku pod mlazom tople vode, nanošenja tekućeg sapuna, utrljavanja sapunske pjene najmanje 20 sekundi (ako je moguće, preporučuje se upotreba četkice za uklanjanje prljavštine ispod noktiju).

Potrebno je temeljito istrljati ruke, uključujući prostore između prstiju, palčeve i vrhove prstiju. Upravo su ovo dijelovi na koje se ne obraća dovoljno pažnje prilikom pranja ruku, a gotovo sve što dodirujemo činimo vršcima prstiju i palčevima.

Poslije sapunjanja, ruke se ispiru pod mlazom tople vode do uklanjanja tragova sapuna. Sušenje ruku se obavlja jednokratnim papirnatim ubrusima, koji se poslije upotrebe ubacuju u kantu sa poklopcem.

Brisanje ruku platnenim ručnicima nije preporučljivo, jer su oni najčešće vlažni, čime se omogućava lakše širenje uzročnika bolesti.

Za pranje ruku je najbolji tečni sapun, a ako se koristi čvrsti sapun, treba ga poslije korištenja isprati pod mlazom vode i staviti u posudicu za sapun da se ocijedi i osuši.

U nekim situacijama je poželjno da se obavi i dezinfekcija ruku, a Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje preparate na bazi etil alkohola, najmanje 60-postotnog.

Neophodno je zapamtiti da inkorporiranje zdravih higijenskih navika, kao što su pranje ruku i pranje zubi, treba biti učinjeno od vrlo mlade dobi, tako da oni postanu dio života djece automatski!

Dostupnost u svakom trenutku

Rezultati do sada obavljenih analiza Službe za školsku higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, u sklopu uspostavljanja sistema biosigurnosti za vrijeme trajanja pandemije COVID-19,  pokazuju da higijenske navike školske djece nisu razvijene na potrebnom nivou, te da tekuća voda, sapun, papirni ubrusi nisu dostupni u svakom trenutku na svakom mjestu predviđenom za pranje ruku.

Svjetski dan pranja ruku je prilika da se još jednom naglase važnost i benefiti pranja ruku, kao i da se, zajedno sa školama, radi na aktivnostima koje će olakšati i učiniti dostupnim sredstva za pranje ruku učenicima u svakom trenutku.