U najnovijem izdanju emisije “Zdravlje na prvom mjestu” poslušajte savjete kako očuvati obiteljsku harmoniju, kako pomoći djeci da se nose s emocijama i što učiniti da radost i ljubav postanu središnji dio naših blagdana.

U goste kod urednice i voditeljice Nikoline Sivrić stigao je ugledni dječji psiholog s bogatim iskustvom u radu s obitelji i djecom različitih uzrasta, Mario Brkić.

Pogledajte emisiju:

Općina Travnik pokreće inicijativu za zaštitu djece od štetnih utjecaja ovisnostip jer kako kažu općina Travnik kontinuirano radi na stvaranju sigurnog i zdravog okruženja za djecu i mlade.

Deklaracijom o zaštiti prava djece će se propisati obaveze općinskih službi za ograničavanje promocije štetnih proizvoda koji izazivaju ovisnost kod mladih ljudi,te je stoga u Travniku  povodom obilježavanja “Mjeseca borbe protiv ovisnosti” danas održana prezentacija istraživanja o ovisnostima među djecom i mladima u dobi od 13 do 17 godina.

Istraživanje, provedeno na uzorku od 1.066 ispitanika, pokazalo je zabrinjavajuće podatke. Ukazuje na to da svaki četvrti tinejdžer u BiH konzumira duhan, svaki peti pije alkohol, a 26% njih redovno igra igre na sreću.
Naime, 70% mladih se susrelo s igrama na sreću, dok 8% njih ima patološke kockarske probleme, navedeno je na stranici Općine.

Naši stari dobro su znali – kad dođe kasna jesen i zima, kiseli kupus ili zelje, namirnica je koja jača imunitet i čuva od raznih sezonskih bolesti.

Zelje se bere krajem rujna, a u našim se krajevima kiseli sredinom listopada. I upravo ovaj proces fermentacije daje ovoj deliciji dodatni nutritivni boost. Kada je riječ o ovako zdravoj namirnici, kao što je kiseli kupus, zasigurno si ponekad postavite pitanje – tko je prvi došao na ideju da uzme neko povrće i ukiseli ga kako bi ga, primjerice, sačuvao od truljenja? Neki povijesni zapisi govore da se kupus počeo kiseliti još prije 2000 godina u Kini. Navodno, ljeti su robovi, koji su gradili Kineski zid, živjeli na kupusu i riži, a zimi se kupus konzervirao rižinim vinom koje ga je kiselilo i tako bi tisuće radnika ostalo na životu u vrlo teškim uvjetima.

Kako je receptura za fermentiranje došla u naše krajeve, ne znamo. No sigurno je da je stoljećima kiseli kupus na području Hrvatske i okolne regije bio jedna od glavnih namirnica na težačkom meniju.
Fermentacija obogaćuje namirnicu probiotičkim kulturama

Na površini svih biljaka, na lišću i stabljikama, pa tako i na kupusu, prirodno žive bakterije mliječnoga vrenja, odnosno Laktobakterije (LAB). Nakon što posolimo i potopimo povrće te mu oduzmemo prisustvo kisika, započinje proces fermentacije. Kiseljenje ili fermentaciju započinju bakterije Leuconostoc mesenteroides, a potom se kiselost mijenja pa se stvaraju i Laktobakterije. Primjerice, u zrelom kiselom kupusu, u kasnoj fazi fermentacije prevladavaju Lactobacillus plantarum, posebno dragocjene bakterije jer proizvode vitamin K2 koji je važan za mnoge funkcije našeg organizma.

Također, procesom fermentacije stvara se kiselo okruženje koje je nepovoljno za štetne bakterije pa namirnice koje kiselimo mogu potrajati duže vrijeme. Upravo cijeli ovaj proces i u dosje kiselog kupusa, junaka naše priče, upisuje brojne korisne nutrijente koji čuvaju naše zdravlje.

Zašto bi kiselo zelje trebalo biti na zimskom jelovniku?

Inače, kiselo zelje izvrstan je izvor vitamina C, koji je snažan antioksidans i zimi čuva naš organizam od sezonskih prehlada. K tomu, ova je namirnica dobar izvor neprobavljivih vlakana, vitamina B skupine i vitamina A te minerala kalija, kalcija, magnezija, fosfora i mangana, a za sve one koji paze na unos kalorija, još jedna dobra vijest – 100 g kiselog zelja sadrži samo 25 kalorija.

Poznato je da o zdravlju crijeva ovisi zdravlje cijelog našeg organizma, a kiselo zelje zbog obilja vlakana i probiotika nosi naziv i “metla za želudac i crijeva”. Naime, upravo vlakna poboljšavaju probavu, na sebe povlače toksine koji se nakupljaju u crijevima i tako čiste naš organizam.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske obožavaju ga od pamtivijeka

Ova nutritivno bogata namirnica oduvijek je bila omiljeni izbor u gotovo svim dijelovima kontinentalne Hrvatske. U Slavoniji i Baranji kiselo zelje često se priprema kao prilog uz mesna jela, poput kobasica, pečenja ili u tradicionalnom jelu sarmi. Zagorci i Međimurci rado će ga kombinirati s krvavicama i restanim krumpirom, a u Gorskom kotaru i Lici uglavnom se poslužuje uz dimljeno ili kuhano meso.

Palenta s kiselim kupusom tradicionalno je hrvatsko jelo, koje se jednostavno priprema, jeftino je te krije prave blagodati za naš probavni sustav.

Sastojci

300 g kiselog zelja (Okusi zavičaja)

200 g palente (Okusi zavičaja)

2-3 češnja češnjaka (po želji)

1 luk

100 g pancete ili sušene kobasice

sol i papar

maslinovo ulje ili mast

Priprema

Ako je zelje jako kiselo, isperite ga u vodi i dobro ocijedite. U tavu dodajte malo ulja ili masti te nasjeckani luk i češnjak. Ubacite suhe kobasice ili slaninu i popržite. Nakon 15-ak minuta dodajte kiselo zelje. Pirjajte ga na laganoj vatri oko 20 do 30 minuta, povremeno miješajući i podlijevajući vodom.

Dok se zelje pirja, u loncu zakuhajte oko 1 litru vode. Dodajte prstohvat soli, a zatim postupno sipajte palentu, neprestano miješajući kako biste izbjegli grudice. Kuhajte palentu na laganoj vatri, stalno miješajući, dok ne postane gusta i kremasta (oko 10 do 15 minuta).

Palentu poslužite na tanjuru, a preko nje rasporedite pirjano kiselo zelje s pancetom ili kobasicama.

Savjet više: Za ovo jednostavno hrvatsko jelo, potrebne su vam i naše tradicionalne namirnice – kiselo zelje, panceta ili sušene kobasice, češnjak i palenta. Ne morate daleko tražiti jer je Lidl u svome asortimanu “Okusi zavičaja” odabrao najbolje proizvode hrvatskih OPG-ova koji će vam pružiti nezaboravno iskustvo naše tradicionalne kuhinje.

Večernji list

Ne bacajte novac na probiotike

O brojnim koristima kiselog kupusa je u emisiji ‘Uranak’ na K1 televiziji govorio doktor Vojislav Perišić.Kiseli kupus ima probiotičke bakterije na listovima, biljnog porijekla, lactobacillus plantarum. To su bakterije koje se nalaze u popularnim probioticima, a koje ne morate kupovati ako jedete kiseli kupus. Jedite ga tri puta tjedno. Sadrži i važna vlakna koja ubrzavaju stolicu, što samo po sebi to ubrzava tranzit štetnih tvari i nema dugog kontakta s crijevima, pa ne postoji mogućnost negativnog utjecaja na zdravlje’, rekao je liječnik.

Zdravstveni benefiti kiselog kupusa bili su dobro poznati i našim precima koji su ga nazivali ‘lijekom za stotinu bolesti’.Sto grama sirovog kiselog kupusa sadrži čak 20 mg vitamina C. Slijede vitamin A, folna kiselina, magnezij, željezo, fosfor, kalcij, kalij, natrij, balastne tvari i bjelančevine.

Odličan je izvor vitamina B12, zbog toga se posebno preporučuje vegetarijancima i veganima. Crveni kupus je i do sedam puta ljekovitiji od bijelog, a njegova boja ukazuje da sadrži i ljekovite antocijanine.

Ono po čemu se kiseli kupus razlikuje od sirovog su probiotičke bakterije. Kiseli kupus je izvorna fermentirana hrana prirodno bogata probiotičkim kulturama.Osim toga, ova namirnica je odlična i za one koji pokušavaju smršavjeti jer je prilično zasitan, a na sto grama ima samo 25 kalorija. Također, ubrzava metabolizam i pomaže u probavi masne hrane.

U nastavku pročitajte koji su najveći benefiti kiselog kupusa zbog kojih ćete ga sigurno poželjeti češće jesti.

1. Izvor je korisnih nutrijenata

Kiseli kupus je dobar izvor vlakana, vitamina i minerala. Fermentirani proizvodi lakše su probavljivi: enzimi kiselog kupusa pomažu tijelu da razgradi hranu na manje, lakše probavljive molekule. Na taj način će se apsorbirati više hranjivih tvari, što će pozitivno utjecati na energiju i vitalnost, prenosi BBC Good Food.

2. Može ojačati imunitet

Većina tjelesnih imunoloških stanica nalazi se u crijevima, zbog čega se ona smatraju središtem imunološkog sustava. Tvari u kiselom kupusu mogu pomoći u održavanju zdravog probavnog trakta, kao i potaknuti postojeća antitijela na borbu protiv štetnih tvari. Na taj način se smanjuje rizik od infekcije. Osim što sadrži korisne bakterije i služi kao prirodni probiotik, kiseli kupus dobar je izvor vitamina C i željeza, nutrijenata poznatih po svom pozitivnom djelovanju na imunitet i zdravlje.

3. Utječe na zdravlje srca

Kiseli kupus može biti koristan za balansiranje razine kolesterola zahvaljujući visokom sadržaju vlakana i probiotičkih bakterija.

Također je dobar izvor kalija, koji može pomoći u snižavanju krvnog tlaka. Vitamin K2, koji se nalazi u ovoj namirnici, može spriječiti taloženje kalcija u arterijama i na taj način preventivno djelovati na arteriosklerozu i srčane probleme.

4. Može poboljšati raspoloženje

Fermentirana hrana, opet kroz crijeva, može pozitivno utjecati na raspoloženje. Određeni sojevi probiotičkih bakterija (uključujući Lactobacillis helveticus i Bifidobacteria longum) koji se nalaze u kiselom kupusu mogu ublažiti nervozu. U crijevima se stvara zdravija ravnoteža, a određene masne kiseline povoljno djeluju na upalne procese u tijelu. Ova namirnica sadrži i magnezij i cink, mikronutrijente koji uravnotežuju stanje crijeva i time pozitivno utječu na raspoloženje.

5. Pomaže kod viška kilograma

Kao i većina salata, kiseli kupus nema puno kalorija i idealan je ako želite nešto prigristi čak i kada ste na dijeti. U 100 grama ove moćne namirnice ima samo 25 kalorija koje možete vrlo brzo potrošiti. Također, kiselost može pomoći u razgradnji masnoća nakon obilnog obroka i zato nije slučajno da se kiseli kupus često poslužuje na blagdanskom stolu uz mesne specijalitete.

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač otvorila je u petak, u hotelu Mostar, trodnevni 13. Međunarodni simpozij “Novosti u gastroenterologiji” koji se održava pod pokroviteljstvom Vlade HNŽ-a.

“Zahvaljujući ovomu i sličnim znanstvenim i stručnim skupovima, stručnjaci iz različitih grana, iz okruženja, Europe i svijeta, u prigodi su čuti jedni druge, razmijeniti važna iskustva, obogatiti svoja znanja i postaviti nove osnove razvitku i osobne, kao i izvrsnosti svojega kolektiva i svoje struke. U konkretnomu slučaju, što me kao čelnu osobu županijske izvršne vlasti posebno raduje, govorimo o postizanju nove razine u kakvoći i učinkovitosti u pristupu liječenju pacijenata i uopće unaprjeđenju našega zdravstvenog sustava, čemu kao i Vlada težimo i na čemu predano radimo”, komentirala je Buhač, podsjetivši kako su organizatori i ove godine, osim stručnjaka iz BiH, u Mostar dovesti i eminentna imena iz Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije Srbije i Turske.

“To svjedoči stalni rast i razvoj ovoga događaja i to je povodom i za osobnu čestitku mojemu kolegi, ministru Milenku Bevandi, začetniku i predvodniku ove izvrsne priče. Svjedoci smo kako, nažalost, kao društvo današnjice posebno patimo od niza ozbiljnih oboljenja, među kojima na posebnu pozornost pozivaju učestalost i složenost problema s probavnim sustavom, i to u svim uzrastima. Iz toga je osobito jasno zašto smo stali uz ovaj simpozij i zašto vam pružamo potporu, očekujući iskorake na tragu unaprjeđenja zdravstvene skrbi koju pružate vi kao pojedinci, kao i ustanove u kojima radite”, poručila je predsjednica Vlade okupljenim liječnicima, specijalistima gastroenterologije iz više država, zaključivši kako će napori koje Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Sveučilišna klinička bolnica Mostar ulažu u kontinuiranu izobrazbu liječnika i drugoga medicinskog osoblja, i nadalje imati punu potporu Vlade HNŽ-a.

Inače, 13. Međunarodni simpozij “Novosti u gastroenterologiji” zajednički organiziraju Asocijacija gastroenterologa i hepatologa BiH, SKB Mostar, Medicinski fakultet SUM-a i Liječnička komora HNŽ-a, a svake godine u Mostar dovedu niz vrhunskih stručnjaka ove medicinske grane iz brojnih država okruženja, Europe i svijeta, piše Bljesak.

Uobičajeni mit o prehrani glasi: ne možete dobiti mišiće ako ne jedete meso. No taj je mit već poprilično načet znanstvenim spoznajama o proteinima biljnog podrijetla. Sličan mit se vezuje uz vjerovanje da su proteini biljnog podrijetla na neki način inferiorni onima životinjskog, no i njega je znanost potkopala pa se danas smatra kako, ako slijedite vegetarijansku ili vegansku prehranu, sve dok jedete raznoliku hranu, obično možete dobiti sve bjelančevine ​​koje su vam potrebne.

Raznoliko je svakako preporučljivo, no ciljano je ipak bolje.

Postoje namirnice biljnog podrijetla koje su toliko krcate proteinima da se mogu mjeriti čak i s onim za mnoge neprikosnovenim izvorom proteina (mislimo na meso). Slanutak je jedna od takvih namirnica i prema istraživanjima u 100 g slanutka sadržano je čak 21 g proteina, dok ga je u 100 g odreska samo malo više (25 g). Sad kad znate zašto biste ga trebali jesti, evo vam i par ideja na koji način biste ga mogli jesti. Zapravo, ideja je toliko puno da se teško odlučiti pa smo se ograničili na tri najjednostavnija načina za njegovu pripremu.

Od slanutka je najlakše napraviti salatu. Samo ga potopite na par sati pa ga procijedite i potom ga stavite kuhati. Kad je mekan, ocijedite ga i začinite solju i paprom te dodajte malo maslinovog ulja. Možete i ne morate dodati ocat ili limunov sok, a isto vrijedi i za dodatke poput luka, paprike, avokada, svježe salate, maslina, kapara, oraha, badema, sjemenki…Ovisno o tome kojeg se sistema prehrane pridržavate, odlučite hoćete li u to dodati i tjesteninu pa dobiti kompletan obrok.

Drugi jednostavan način za napraviti ga je varivo. Nakon što ste prodinstali luk do one lijepe zlatne boje, dodajte i malo mrkve te usitnjeni komadić stabljike celera, malo koncentrata rajčice i na kraju slanutak. Dolijte tople vode ili povrtne juhe i kuhajte dok slanutak ne omekša. Ovisno o tipu prehrane koji pratite, u varivo 15-ak minuta prije kraja kuhanja ubacite malo krumpira ili ne, a isto vrijedi i za tjesteninu, samo što se ona dodaje nekih 7 minuta prije kraja kuhanja. Ako vam nije problematična u prehrani, možete dodati i pancetu i to ili na samom početku pripreme ili nakon što ste dodali tekućinu.

Treći jednostavan način za  pripremiti ovu vrijednu namirnicu je ubaciti skuhani slanutak u blender, dodati malo češnjaka, maslinovog ulja, limunovog soka, soli i papara te po želji malo tahinija (pasta od prženog sezama), kima (kako biste minimizirali nadimanje) i peršina pa sve dobro izblendajte. Dobit ćete humus, a njega vam je najzdravije jesti sa sirovim povrćem ili cjelovitim krekerima.

U sklopu obilježavanja “Plavog novembra”, mjeseca podizanja svijesti o muškom zdravlju i prevenciji bolesti koje pogađaju mušku populaciju, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) je u saradnji sa zeničkim regionalnim odjelom Udruženjem studenata medicine u Bosni i Hercegovini (BoHeMSA) je organizovao niz aktivnosti tokom ovog mjeseca.

U Zenica City Centru je organizovan promo štand sa kojeg su studenti Medicinskog fakulteta u Zenici ukazali na značaj prevencije i opasnost od ovih bolesti, sa naglaskom na rak testisa i rak prostate. Prolaznicima su dijeljeni informativni leci, te drugi materijal, te su upoznati sa značajem i simbolikom “Plavog novembra”. 

Tokom novembra se širom svijeta nastoji ukazati prvenstveno muškarcima da zdravlje muškaraca nije i ne smije biti tabu tema. Cilj pokreta “MOVEMBER” koji datira iz 2003. godine predstavlja podizanje nivoa svijesti o muškom zdravlju stavljajući akcenat na rak testisa i rak prostate.

– Teza koja povezuje rak prostate i rak testisa je da otkrivanje raka u ranijem stadiju bolesti dovodi obično do boljeg ishoda liječenja.  Kod samog otkrivanja raka testisa bitno je dati akcenat na samopregled testisa koji treba raditi jednom mjesečno, obično tokom tuširanja, kupanja ili odmah poslije toga, jer same promjene koje se dešavaju na zahvaćenom testisu obično su u početku bezbolne i nemaju simptomatologiju. Prema svjetskim podacima, rak prostate nalazi se na drugom mjestu po incidenci, a peti kao uzrok smrti muškaraca širom svijeta.  Rizik od raka prostate raste sa godinama i najčešće se dijagnosticira kod muškaraca starijih od pedeset godina. Apelujemo na sve muškarce, naročito one starije od pedeset godina, da se informišu o ovoj bolesti, razgovaraju sa svojim doktorom te redovno obavljaju preventivne preglede.  Iskoristimo novembar kao priliku za širenje svijesti, podržimo sve muškarce u brizi za svoje zdravlje i zajedno se borimo protiv raka prostate i raka testisa, kaže dr. Amar Terzimehić iz INZ-a.

Rak testisa predstavlja bolest sredovječnih i mladih muškaraca, sa učestalosti javljanja oko 6 – 7 posto kod mladih muškaraca i tinejdžera. Pravovremeno otkrivanje raka testisa je od krucijalnog značaja, jer rano otkriveni stadiji raka imaju 95 posto dobru prognozu.

INZ je organizirao predavanja u zeničkom udruženju “Akcija”, Prvoj gimnaziji, te Pravnom fakultetu UNZE, a u nastavku aktivnosti biće upriličena interaktivna radionica i predavanje studentima Medicinskog fakulteta i Srednje medicinske škole, te članovima udruženja “Fokus”.

Aktivnosti će biti završene nogometnim turnirom na Univerzitetu Zenica s ciljem promocije zdravih stilova života i redovnih preventivnih pregleda.

Infiltracija tumora može se s iznimno visokom preciznošću detektirati u nekoliko sekundi te još tijekom operacije obavijestiti kirurge je li potrebna dodatna resekcija  Chris Hedly, Michigan Medicine
Kad neurokirurg uklanja tumor iz pacijentova mozga, on rijetko može ukloniti cijelu masu. Ono što ostaje poznato je kao rezidualni tumor koji može nalikovati zdravom mozgu. Za lociranje tog zaostalog tumora koriste se razne metode poput magnetske rezonance ili fluorescentnog agensa za oslikavanje tumorskog tkiva, no nijedna od ovih metoda nije svemoguća i svaka ima svojih nedostataka.

Brže i točnije

No, sad su istraživači Sveučilišta Michigan su i njihovi kolege s Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu razvili AI model koji još tijekom operacije u samo 10 sekundi može odrediti je li u mozgu prestao dio kancerogenog tumora  koji bi se mogao ukloniti. Uz to, pokazuju nalazi objavljeni u časopisu u Nature, dijagnostički sustav zvan FastGlioma uvelike nadmašuje konvencionalne metode za identifikaciju ostataka tumora. 
“FastGlioma ima potencijal promijeniti polje neurokirurgije trenutačnim poboljšanjem sveobuhvatnog liječenja pacijenata s difuznim gliomima”, tvrde njegovi tvorci. “On radi brže i točnije od standardnih metoda skrbi za otkrivanje tumora, primjenjiv je na druge dijagnoze i mogao bi poslužiti kao temeljni model za vođenje operacije tumora na mozgu.”

Trening modela

FastGlioma kombinira mikroskopsko optičko oslikavanje s AI modelima kao što su GPT-4 i DALL·E 3, uvježbanim na više od 11.000 kirurških uzoraka i četiri milijuna jedinstvenih mikroskopskih vidnih polja. Nakon treninga, AI tehnologija je visokorizični, rezidualni tumor promašila u samo 3,8 % vremena; za usporedbu, stopom promašaja kod konvencionalnih metoda iznosi gotovo 25 %.
Metoda je prethodno korištena za treniranje DeepGlioma, dijagnostičkog AI alata koji je genetske mutacije tumora mozga otkrivao za manje od 90 sekundi  Jacob Dwyer, Justine Ross, Michigan Medicine.

Uzorci tumora snimaju se uz pomoć stimulirane Ramanove histologije, metodom koja je prethodno korištena za treniranje DeepGlioma, dijagnostičkog sustava probira temeljenog na umjetnoj inteligenciji koji genetske mutacije tumora mozga otkriva za manje od 90 sekundi. Korištenjem stimulirane Ramanove histologije potrebno je oko 100 sekundi da bi se dobila slika pune rezolucije; 10 sekundi dovoljno je da se u “brzom načinu rada” dobije slika niže rezolucije.

Infiltracija tumora može se detektirati u nekoliko sekundi te još tijekom operacije obavijestiti kirurge je li potrebna dodatna resekcija
Rezultati su u oba slučaja dojmljivi: model pune razlučivosti postiže točnost do 92 %, a brzi način približno 90 %. To znači da se infiltracija tumora može s iznimno visokom preciznošću detektirati u nekoliko sekundi te još tijekom operacije obavijestiti kirurge je li potrebna dodatna resekcija. U budućim studijama istraživači će se usredotočiti na primjenu FastGlioma na druge vrste raka, uključujući rak pluća, prostate, dojke, glave i vrata.

Kod većine ljudi mogu izazvati uništavanje crijevne flore, čemu se može suprotstaviti redovnim uzimanjem prebiotika i probiotika, koji snabdijevaju naše tijelo dobrim crijevnim bakterijama i osiguravaju im neophodne hranjive tvari za njihov razvoj.

S druge strane, u borbi protiv loših bakterija sve je veća opasnost prilagodljivost i otpornost bakterija na antibiotike.

Šta su antibiotici?

Antibiotici su lijekovi koji se bore protiv neprijatnih infekcija izazvanih različitim vrstama bakterija. Oni to rade tako što ili ubijaju bakterije ili otežavaju bakterijama da rastu i razmnožavaju se. Većina bakterija je bezopasna ili čak korisna za ljude jer na primjer brinu o zdravlju naših crijeva, što je veoma važno za jak imunološki sustav, ali neke druge mogu izazvati razne vrste infekcija i upala u našem tijelu.

Problem s antibioticima je što uništavaju i dobre i loše bakterije, koje nam s jedne strane mogu pomoći, ali s druge strane mogu uništiti naš imunološki sustav. Budući da su medicinski antibiotici veoma jaki, sve više ljudi koristi prirodnu hranu, koja ima antibiotsko i protuupalno djelovanje, a istovremeno može brine o jačanju naše crijevne flore, kako u preventivne svrhe tako i u svrhu izlječenja.Najmoćniji prirodni antibiotici u borbi protiv bakterija

Med

Osim što je veoma ukusan, med je jedan od najboljih prirodnih lijekova i ljudi ga koriste tisućama godina za ublažavanje zdravstvenih tegoba. Poznat je po svojim protuupalnim i antibiotskim svojstvima. I to prije svega zbog prisustva dva sastojka – vodikova peroksida i velike količine prirodnog šećera, koji inhibiraju rast i reprodukciju štetnih bakterija.

Med s niskim pH-om oduzima vlagu bakterijama, zbog čega s vremenom dehidriraju i umiru. Ljudi su ga takođe dugo koristili za liječenje i dezinfekciju površinskih rana.

Luk

Iako nam izaziva suze i mnogima je neprijatnog okusa, luk može biti odlično rješenje u borbi protiv štetnih bakterija. Najučinkovitiji je ako ga isjeckate i ostavite da odstoji neko vrijeme kako biste povećali količinu fitonutrijenata koji se iz njega oslobađaju.

Fitonutrijenti su hranjive tvari koje se nalaze samo u biljkama i koje povrću, voću, začinima i bilju daju karakteristične boje. Imaju veoma jaka antibiotska svojstva i također djeluju kao antioksidansi.Luk može pomoći u smanjenju upale i bolova, ali je najučinkovitiji kada se jede sirov.

Češnjak

Kao i luk, preporučuje se da se sitno isjecka režanj češnjaka i da se ostavi da odstoji neko vrijeme kako bi se oslobodilo što više fitonutrijenata. Češnjak je dugo bio poznat kao jedan od najboljih prirodnih hranjivih sastojaka sa snažnim antibakterijskim i antimikrobnim djelovanjem.

Može se uspješno boriti protiv mnogih sojeva bakterija i virusa, kao i protiv infekcija i upala poput prehlade, gripe i zubobolje.

Jabučni ocat

Jabučni ocat ima visokokvalitetna antibiotska svojstva zbog visokog sadržaja jabučne kiseline. Sprječava i ublažava probleme s upalom grla i uspješno ubija bakterije koje izazivaju infekcije.

Cimet

Cimet se uklapa u mnoge ukusne recepte, deserte i tople napitke, a ima i snažan antibiotski učinak u borbi protiv bakterija. Najbolje djeluje u liječenju gljivičnih infekcija, koje su jedan od glavnih uzroka gastrointestinalnih infekcija.

Najučinkovitije će biti ako skuhate koru cimeta u proključaloj vodi, a zatim je pijete ohlađenu nekoliko dana zaredom. Osim toga, cimet također pomaže u snižavanju prekomjerne razine šećera u krvi na prirodan način.

Ulje origana

Ulje origana je snažan antioksidans s dobrim protuupalnim svojstvima, a istovremeno pozitivno utječe na jačanje vašeg imunološkog sustava. Zahvaljujući tome što ima dva sastojka – karvakrolu i timolu, može se uspješno boriti protiv štetnih bakterija i gljivica, a također i protiv onih vrsta bakterija koje su postale otporne na antibiotike.

Ulje origana je također najbolje konzumirati tako što ćete staviti nekoliko kapi u vodu i piti smjesu nekoliko dana zaredom. Možete ga nabaviti i u želatinskim kapsulama kao dodatak prehrani.

Klinčić

Klinčić je posebno učinkovit u borbi protiv štetnih bakterija koje se akumuliraju u usnoj šupljini. Ovo je omogućeno sastojkom koji se zove eugenol.

Ehinacea

Ehinacea, poznata i kao američka ili ljubičasta slama, često se koristi za liječenje različitih vrsta infekcija i površinskih rana. Ima dobru sposobnost da ubije bakterije koje izazivaju upalu grla, ali također uništava druge vrste bakterija i bori se protiv upale izazvane ovim bakterijama.

Ostale prirodne namirnice koje imaju antibiotska svojstva i mogu vam pomoći da ubijete štetne bakterije su hren, korijen đumbira, vitamin C i hrana koja sadrži velike količine ovog vitamina, kao i ekstrakti eukaliptusa.

Naravno, prije svega, uvijek se konzultirajte sa svojim liječnikom prije nego što uzmete bilo koji prirodni lijek, jer čak i prirodni lijekovi mogu imati neugodne nuspojave.

Večernji list