- oglas -

Izbori od kojih strahuje Europa, a Putin ih s nestrpljenjem očekuje: ‘EU je na rubu razdora‘

Pročitajte i ovo

Najavljujemo spektakl u Krčevinama: Ove godine XI.Kazanijada

Jedna od najposjećenijih manifestacija u Srednjoj Bosni svakako je i Kazanijada u Krčevinama kod Viteza. https://youtu.be/_rIsVHcVe70 Ove godine Kazanijada ss održava...

Iskusni političar Anto Lozančić osvojio najviše glasova kao hrvatski kandidat iz Novog Travnika za Sabor SBK

Još uvijek u CIK nisu uneseni svi rezultati za Opće izbore 2022.godine za Sabor Središnje Bosne. Analiziramo hrvatske kandidate za...

KOŠUTE PRVOLIGAŠIMA NEOSVOJIVA TVRĐAVA, PAO I NK TRAVNIK

Da na Košutama nitko ne može otpisati HNK Slogu danas su se uvjerili nogometaši NK Travnika, a podsjetit ćemo...
- Advertisement -

Jedan se prizor mjesecima mogao vidjeti na gradskim trgovima diljem Europe – uznemirujući iskazi svjedoka rata u Ukrajini, pozivi na oružje protiv imperijalnog osvajanja i iskreni pozivi europskoj javnosti da pomogne. A onda je došlo nešto posve drugo – sudionici skupa u Berlinu krajem prošlog mjeseca nisu nosili boje Ukrajine, već onih separatistički ‘republika‘ Luganska i Donjecka koje podržava Kremlj. Meta njihovih mračnih upozorenja nije bila Rusija, već Sjedinjene Države.

- Advertisement -

“Posljednjih godina pojavila se jasna linija trajnog uništavanja demokratskih prava i marša prema fašizmu”, rekao je svojoj publici Klaus Hartmann, čelnik socijalističke njemačke Lige slobodnih mislilaca, lamentirajući da je Njemačka postala tek nešto više od “vazala” SAD-a u Ukrajini i drugim bojišnica. “Ove dvije republike imaju ista prava koja NATO zahtijeva za vlastitu klijentelu, slobodan izbor da izaberu svoj savez”.

Bilo bi primamljivo odbaciti takva promišljanja i osjećaje kao lutanje na političkoj margini – osobito jer je dotični skup organizirala malena njemačka Komunistička partija – no, kako se rat u Ukrajini razvlači i Europljani sve više osjećaju na leđima teret viših cijena energije i usporavanja gospodarstva, te se margine ubrzano približavaju središtu, piše ugledni portal Politico.


To je postalo jasno kada su tisuće prosvjednika krajnje desnice i ljevice izašle na ulice u Češkoj i Njemačkoj kako bi prosvjedovali protiv rastućih cijena energije, NATO-a i potpore Zapada Ukrajini. Samo u Pragu, oko 70.000 prosvjednika sudjelovalo je nedavno u prosvjedu u središtu glavnog grada Češke.

Tisuće su se okupile u njemačkim gradovima Leipzigu i Magdeburgu, odazvavši se pozivima ekstremističkih stranaka da ponove građanske nemire koji su srušili komunističku diktaturu u Istočnoj Njemačkoj. “NATO je uspio u vezi s Ukrajinom i Rusijom učiniti krivo sve što se moglo učiniti”, rekao je Gregor Gysi, bivši čelnik stranke Europske ljevice, uz oduševljeni pljesak u Leipzigu.

Sve jača ‘oluja‘ suočava europske čelnike s teškom istinom da, čak i u trenutku kad se ruske snage na bojnom polju bore protiv Ukrajine, Kremlj i dalje vodi svoj dugotrajni rat protiv europskih demokratskih temelja. Rusija je godinama radila na potkopavanju povjerenja javnosti u demokratske vlade svojim toksičnim koktelom dezinformacija na društvenim mrežama i političkih podmetanja, prvenstveno kroz podršku izrazito rubnim elementima, koji sada potiču prosvjedničke pokrete.

Italija kao ‘game changer‘

No, glavni cilj ovih nastojanja nije pretvoriti Europljane u pristaše Rusije – iako bi Kremlj to pozdravio – već polarizirati i destabilizirati zapadnu politiku do te mjere da birači ne znaju u što vjerovati. “Nema sumnje da (VladimirPutin pobjeđuje u tom smislu”, kaže jedan visoki dužnosnik Europske komisije. Dužnosnik je pritom ukazao na politički preokret u Bugarskoj, gdje je predsjednik Rumen Radev prošlog mjeseca vladu koju je imenovao ‘pogurao‘ da pregovara s ruskim Gazpromom o novom ugovoru u vezi opskrbe plinom.

I dok je taj potez izazvao ulične prosvjede onih koji se protive održavanju energetske ovisnosti Bugarske o Moskvi, mnogi u toj zemlji – koja ima duboke kulturne i povijesne veze s Rusijom – taj su potez pozdravili.

Slična je situacija i u Mađarskoj, gdje je premijer Viktor Orbán, vječni bête noire (osoba koja je iznimno omražena ili je se izbjegava, op.a.) EU-a, jasno dao do znanja da nema namjeru prekinuti sve veze s Kremljom. Ovog je tjedna Orbán, koji kaže da Ukrajina ne može dobiti rat, zaprijetio da će blokirati obnavljanje nekih europskih sankcija Rusiji ako tri oligarha ne budu uklonjena s popisa.

Mađarski se premijer doduše brzo povukao, ali za nekoliko tjedana bi Orbánove akrobacije mogle postati najmanja briga Europe. Čelnici Europske unije, naime, pripremaju se za rezultate izbora u Italiji krajem mjeseca, a predviđa se da će krajnje desne stranke osvojiti dovoljno potpore za formiranje koalicije. Talijanski izbori mogli bi biti “game changer” za Europu, upozorio je visoki dužnosnik Komisije.

Iako je Giorgia Meloni, čelnica postfašističke stranke Braća Italije, za koju se očekuje da će pobijediti na izborima, kritizirala rusku invaziju i dala podršku vojnoj pomoći Ukrajini, njezina vjerojatna koalicija uključuje neke od europskih političara koji su najskloniji ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, poput Mattea Salvinija, čelnika krajnje desne Lige, te Silvija Berlusconija, bivšeg trostrukog premijera koji je jednom Putinu poklonio navlaku za poplun sa slikom njih dvojice u prirodnoj veličini kako se rukuju.

Hoće li Meloni, koja je 2018. godine slavila Putinov ponovni izbor za predsjednika kao “nedvosmislenu volju ruskog naroda”, zadržati svoj stav o Rusiji, unatoč pritisku javnosti koja traži mekši pristup, nije sigurno.

Odlučnost Europljana u podršci sve slabija

Iako su Europljani općenito odbacili ruski narativ suočeni s užasima koje je Kremlj počinio u Ukrajini, ankete diljem europske regije pokazuju da njihova odlučnost sve više slabi. U najvećim zemljama – Njemačkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Poljskoj, građani su sada više zabrinuti zbog troškova života nego zbog rata, prema YouGov anketi objavljenoj ovog mjeseca. U Francuskoj bi 40 posto stanovništva podržalo povratak pokreta Žutih prsluka, koji su održavali burne prosvjede na tjednoj bazi, a koji su izbili 2018. godine kako bi se nametnulo ono što su organizatori nazvali “ekonomskom pravdom”.

U tom kontekstu, čini se neizbježnim da će se europski čelnici suočiti sa sve većim pritiskom da ublaže sankcije Rusiji. Vrijeme – i bez spominjanja vremenskih prilika – je na strani Moskve. Kako će temperature padati u nadolazećim tjednima i mjesecima dok se približava zima, Europljani će početi osjećati najveći teret porasta cijena prirodnog plina, koje su se gotovo utrostručile. Iako sankcije nisu jedini čimbenik koji je podignuo cijene energije, one su itekako odigrale ulogu, posebno kada je riječ o odluci Moskve da prekine dotok prirodnog plina u Europu, koji je prije činio više od jedne trećine opskrbe EU-a piše jutarnji.hr

Centralna.ba

Najnovije vijesti

Najavljujemo spektakl u Krčevinama: Ove godine XI.Kazanijada

Jedna od najposjećenijih manifestacija u Srednjoj Bosni svakako je i Kazanijada u Krčevinama kod Viteza. https://youtu.be/_rIsVHcVe70 Ove godine Kazanijada ss održava...

Iskusni političar Anto Lozančić osvojio najviše glasova kao hrvatski kandidat iz Novog Travnika za Sabor SBK

Još uvijek u CIK nisu uneseni svi rezultati za Opće izbore 2022.godine za Sabor Središnje Bosne. Analiziramo hrvatske kandidate za Sabor SBK iz Novog Travnika,...

KOŠUTE PRVOLIGAŠIMA NEOSVOJIVA TVRĐAVA, PAO I NK TRAVNIK

Da na Košutama nitko ne može otpisati HNK Slogu danas su se uvjerili nogometaši NK Travnika, a podsjetit ćemo vas da su prije njih...

Salzburg iz penala do pobjede nad Dinamom, VAR poništio gol Drmiću

Nogometaši Salzburga pobijedili su Dinamo u meču 3. kola grupne faze Lige prvaka rezultatom 1:0, a za tim iz Austrije svih 90 minuta odigrao...

Prometna u Novom Travniku: Ima ozlijeđenih, u jednom autu bila i beba

Večeras oko 20:10 na magistralnom putu M16.4 u mjestu Stojkovići, prema Novom Travniku dogodila se prometna nesreća. Kako nam javljaju naši čitatelji ima ozlijeđenih osoba,...

Povezane vijesti