Politika
HRVATSKA JAVNOST RASPRAVLJA: Treba li Hrvatska legalizirati prostituciju?
NEDAVNO je u stručnom časopisu Politička misao objavljen znanstveni rad pod naslovom “Stavovi stručnjaka/inja o politici regulacije prostitucije u Hrvatskoj”.
Autorice Rašeljka Krnić i Ivana Radačić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar te Mirjana Adamović s Instituta za društvena istraživanja ističu da različite ideološke pozicije 15 ispitanih stručnjaka određuju modele, odnosno politike usmjerene prema reguliranju prostitucije, ali i da svi oni prostituciju najčešće smještaju ili u odnose nasilja i eksploatacije ili u odnose seksualnog rada.
Hrvatski stručnjaci za promjenu modela zakonske regulacije prostitucije
U ovom znanstvenom radu obrađeni stručnjaci zagovaraju promjenu modela regulacije prostitucije i ističu da treba donijeti politike koje bi bile usmjerene prema lakšem izlasku iz prostitucije, a predstavnici civilnog društva se češće opredjeljuju za liberalne modele reguliranja prostitucije.
“Prostitucija i njezina regulacija još uvijek su tabu teme u hrvatskom društvu. Temelj zakonskih odredbi kojima se regulira prostitucija donesen je još u vrijeme kad je Republika Hrvatska bila dio bivše SFR Jugoslavije, u zakonu koji određuje prekršaje protiv javnog reda i mira, koji je prostituciju definirao kao društveno zlo, a osobe koje se bave prostitucijom kao delinkvente/ice”, navodi se u radu.
Unatoč zastarjelosti takvog rješenja i nekompatibilnosti s načelom ravnopravnosti spolova i standardima zaštite ljudskih prava, u Republici Hrvatskoj nije bilo većih (političkih) rasprava o modelima regulacije prostitucije, ističe se.
“Nadalje, malo je znanstvenih istraživanja u tom području, a ne postoje ni organizacije za zaštitu prava osoba koje se bave prostitucijom (seksualnih radnica/ka). Takvo je stanje u suprotnosti s trendovima u zemljama Europske unije, koje u posljednjih dvadesetak godina karakteriziraju promjene politika i zakonodavstva utemeljene na žustrim raspravama, u kojima ulogu osim političkih aktera imaju i feminističke organizacije i organizacije za zaštitu prava seksualnih radnica/ka”, navodi se.
Ivana Radačić: Dobrovoljnu prostituciju odraslih osoba treba dekriminalizirati
Pravnica Ivana Radačić već se godinama bavi ovom tematikom te vodi projekt Regulacija prostitucije u Hrvatskoj Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ).
S obzirom na to da je prostitucija u hrvatskoj javnosti tabu tema, a ne bi trebala biti, odlučili smo joj posvetiti prostora na Indexu.
Razgovarali smo s dr. Radačić o njenom radu i o tome treba li prostituciju legalizirati.
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
“Kako biste uopće definirali prostituciju?” pitali smo je na početku.
“Prostitucija se uobičajeno definira kao prodaja seksualnih usluga za novac ili druge materijalne koristi, a jedna je od vrsta seksualnog rada, koja među ostalim uključuje striptiz i online usluge bez kontakta. Seksualni rad termin je koji je skovan 1970-ih kako bi se makla stigma povezana s riječju prostitucija odnosno prostitutka i fokus sa seksualnosti usmjerio na rad”, odgovara ona.
Radačić ističe da su ona i njene kolegice u istraživanju naišle na situacije prodaje seksualnih usluga koje same osobe definiraju kao rad od kojeg žive, do situacija prodaje seksualnih usluga za drogu ili za hranu, što više možemo definirati kao ‘survival sex’.
“Prostitucija je u širem smislu, dakle, kompleksni fenomen”, dodaje.
Kako bi se prostitucija trebala tretirati u zakonskom i društvenom kontekstu?
“Dobrovoljnu prostituciju odraslih osoba trebalo bi dekriminalizirati”, kaže Radačić.
Kriminalizacija proizvodi nasilje nad ljudima koji se bave seksualnim radom
“Naime, pokazalo se da kriminalizacija ima negativne učinke na prava seksualnih radnica/ka odnosno da facilitira institucionalno nasilje prema njima. Istraživanja pokazuju da u jurisdikcijama gdje je prostitucija kriminalizirana najveći problem osobama koje prodaju seksualne usluge predstavlja policija u kontekstu (arbitrarnih) uhićenja i pritvaranja, pri čemu se često događaju razni oblici nasilja, od verbalnog do seksualnog i fizičkog”, objašnjava.
Postoji i problem kada se osobe koje se bave prostitucijom obrate policiji za pomoć.
“U takvim sustavima također je problem nedostatna zaštita od nasilnih klijenata ili organizatora. Tako smo i mi u analizi sudskih spisa u Hrvatskoj naišli na situacije u kojim je osoba koja prodaje seksualne usluge prekršajno gonjena nakon što je zatražila pomoć od policije. Iz tih razloga većina osoba s kojima smo razgovarale izbjegava tražiti zaštitu od policije”, kaže Radačić.
Međunarodni konsenzus
Ona dodaje da u međunarodnom pravu postoji konsenzus da se osobe koje prodaju seksualne usluge ne smiju kriminalizirati i kažnjavati, na bilo koji način, uključujući novčanim kaznama.
“Radna skupina UN-a o diskriminaciji žena i djevojčica, čija sam članica, smatra da su zakonske odredbe kojima se kriminaliziraju osobe koje prodaju seksualne usluge (a koje su i dalje većinom žene) oblik rodne diskriminacije te nalaže državama da ih ukinu. To je svakako prvi neophodan korak”, kaže.
No, to nije ni približno dovoljno, jer je uz dekriminalizaciju potrebno uspostaviti sustav podrške, kao i sustav izlaza za one koje žele iz prostitucije izaći te treba raditi na destigmatizaciji.
Argumenti za legalizaciju prostitucije
“Zagovornici legalizacije prostitucije kažu da će ona tako postati sigurnija za žene, da će ih se maknuti iz ralja makroa, da će dobiti zaštitu države itd. Kako gledate na te argumente?” pitamo Ivanu Radačić.
“To su neki od argumenata za legalizaciju, koji svakako imaju smisla, budući da kriminalizacija čini osobe koje prodaju seksualne usluge ranjivijima na eksploataciju, dok legalizacija omogućava zaštitu nekih prava”, odgovara.
“No, naši sugovornici također su navodili kontrolu javnog zdravlja, protoka novca i kriminala kao argumente, koji mogu postati problematični. Naime, s tim ciljem neke su zemlje uvele ili pokušale uvesti obavezna testiranja ili registracije osoba koje prodaju seksualne usluge, što je problematično iz aspekta zaštite ljudskih prava koja počivaju na načelu autonomije. Nadalje, kad je regulacija prostitucije restriktivna, događa se to da veliki spektar prostitucije ostaje u sivoj zoni, npr. prostitucija koju obavljaju migrantkinje u Nizozemskoj, a dolaze iz trećih zemalja”, kaže Radačić.
Potrebna je reakcija vlade
“Što govori u korist toga da prostitucija ostane ilegalna?” pitamo je.
“Ja ne vidim koristi od toga. Čak i službenici pravosudnog i policijskog sustava s kojima smo razgovarale smatraju da je kriminalizacija štetna i neučinkovita, a to smatra i većina stručnjaka iz ministarstva i drugih državnih tijela s kojima smo razgovarale”, odgovara ova stručnjakinja.
Radačić smatra da je potrebno propitivanje dominantnih postavki odnosno okvira na kojima počiva naše zakonodavstvo kada je riječ o prostituciji.
“Hrvatski pravni okvir karakterizira istovremeno i kažnjavanje osoba koje prodaju seksualne usluge, opravdano zaštitom javnog reda i mira, i njihova pretjerana zaštita od bilo kojih organizatora i kad nema eksploatacije, što je opravdano zaštitom spolnih sloboda. Kad smo analizirale sudske spise, nailazile smo na takve situacije – da je osoba koja prodaje seksualne usluge istovremeno okrivljena u prekršajnom postupku i žrtva u kaznenom postupku, ukoliko radi s nekom osobom koja preuzima neku organizatorsku ulogu, koja pak postaje okrivljena u kaznenom”, objašnjava.
“Dakle, noviji diskurs o prostituciji kao obliku seksualnog nasilja (za koje su odgovorni organizatori) nalijepio se na stari diskurs o prostituciji kao društvenom zlu (za koje su odgovorne žene odnosno osobe koje se time bave), a bez da je bilo neke veće rasprave o manjkavostima tih diskursa ili o uključivanju diskursa zaštite prava seksualnih radnika/ca u kreiranju politike. Taj je diskurs ljudskih prava seksualnih radnica/ka još nepoznat osim u uskim krugovima udruga koje imaju iskustvo direktnog rada na smanjenju štete s osobama koje prodaju seksualne usluge. No čini mi se da ga podržava dobar dio javnosti, što ukazuje na to da je situacija sazrela za promjenu”, optimistična je Radačić.
Apelira da to osvijesti i vlada te da se pokrene javna rasprava sa širokim krugom dionika, koji bi uključio i osobe koje se bave prodajom seksualnih usluga.
Novozelandski primjer
Zanimalo nas je i može li navesti primjer neke države koja je ovu tematiku odgovarajuće zakonski regulirala.
“Teško mi je decidirano odgovoriti na to pitanje budući da imam ograničena iskustva, no iz onog što znam iz literature, a i iz iskustva terenskog istraživanja na Novom Zelandu, taj mi se model potpune dekriminalizacije dobrovoljne prostitucije odraslih osoba čini najboljim iz perspektive smanjenja štete i zaštite prava osoba koje prodaju seksualne usluge”, kaže Radačić.
“Naime, taj model, koji je usvojen na inicijativu organizacije seksualnih radnica/ka – New Zealand Prostitute Collective – utemeljen je prvenstveno na zaštiti njihovih prava (a ne toliko na zaštiti javnog interesa, kao neki modeli legalizacije) pa uključuje pravo odbiti uslugu u svakom trenutku, obavezu klijenata da koriste zaštitu te mogućnost da osobe koje rade skupa ako su u kolektivu koji nije veći od četiri, a nitko nema ulogu nadređene, nemaju obvezu registracije. Istraživanja pokazuju da se nakon uvođenja tog modela odnos policije prema osobama koje prodaju seksualne usluge promijenio od represivnog prema protektivnom. Model potpune dekriminalizacije dobrovoljne prostitucije odraslih osoba zagovaraju organizacije za zaštitu prava seksualnih radnica, kao i neke agencije UN-a, npr. UNAIDS”, zaključuje Ivana Radačić.
Nada Topić Peratović: Prostitucija je muško porobljavanje i iskorištavanje ženskog tijela
Postoje i drugačiji pogledi na ovu tematiku, uključujući i razmimoilaženja u feminističkim krugovima.
Nada Topić Peratović je pravnica, feministička aktivistkinja i predsjednica Centra za građansku hrabrost, udruge koja se zalaže za aboliciju prostitucije.
Foto: Facebook
I nju smo na početku razgovora za Index pitali da definira prostituciju, a iz definicije koju je ponudila odmah se vidi razlika u perspektivi.
“Prostitucija je muško porobljavanje i iskorištavanje ženskog tijela – bilo kao svodnici, kupci ili (politički) podržavatelji tog sustava”, smatra Topić Peratović.
Ona ne drži mnogo do toga da se ova tematika uokviri u kontekstu seksualnog rada.
Je li problematično o prostituciji govoriti kao o seksualnom radu?
“Preimenovanjem prostitucije u eufemizam “seksualni rad” potpuno niječemo činjenicu da je prostitucija jedan od najtežih oblika muškog nasilja nad ženama ‒ najstarije opresije, a ne najstarije profesije”, kaže.
“Prihvaćamo tako zabludu da žene biraju prostituciju, a ne prostitucija njih, da žene imaju slobodu izbora u prostituciji, pa i ako kojom srećom nemaju svodnika, ako svakodnevno moraju platiti barem 150 eura za sobu u bordelu, onda nemaju veliki izbor birati kupce ili si uzeti “slobodno” i da mogu, kad god požele, neokrznute i zdrave, izaći iz nje i naći si drugi posao. Zanemarujemo činjenicu da se radi o jako ranjivoj skupini žena, koje prostitucija ugrabi već kao maloljetnice, mnoge su već u mladim godinama doživjele fizičko ili seksualno nasilje u obitelji ili ih je kao tinejdžerice partner “uvjerio” da se, za njegovu ljubav, prodaju”, nastavlja.
Zdravstvene posljedice prostitucije
Tu je i pitanje zdravlja.
“Uopće ne razmišljamo o zdravstvenim poteškoćama žena u prostituciji, da navedem samo neke: kronična upala mjehura, gljivična infekcija vagine, ozljede i pukotine uslijed prekomjernog rastezanja, posebno u anusu i u rektumu, cistitis, poteškoće sa zadržavanjem mokraće ili stolice, upala jajovoda – što posebno često dovodi do neplodnosti, potpuno upaljeni gastrointestinalni sustav, bolesti zuba, usta i čeljusti, opadanje kose, kronični složeni posttraumatski stresni poremećaj, panični napadi, stalna obamrlost uzrokovana alkoholom i drogama, samopovrede, nesanica, noćne more, bol, zapravo uvijek i svugdje – bol”, ističe Topić Peratović.
Ona ističe da su u zapadnim europskim zemljama u prosjeku više od 70-80 posto žena u prostituciji strankinje, bez dokumenata, bez znanja jezika, sve mlađe, tj. maloljetne djevojke, iz istočne Europe ili sve češće iz sjeverne Afrike.
“Muškarci su problem”
Za nju je zato pojam “seksualni rad” samo slogan za, kako kaže, legitimiziranje tog izrabljivačkog sustava, povećanje potražnje i uklanjanje nedoumica, tj. smirivanje savjesti među onima koji ionako previše ne razmišljaju o sudbini žena u prostituciji.
“Današnji svodnici se profiliraju kao poslovni ljudi, umreženi, sposobni za PR i dominiraju u raspravi preko svojih kanala, oni su rado viđeni gosti, uvaženi članovi društva. A iskrivljena medijska slika o sretnim prostitutkama je čisti otrov za stotine tisuća žena koje propadaju od prostitucije”, smatra Topić Peratović.
“Koristeći izraz “seksualni rad” i raspravljajući o tome koliko je prostitucija dobrovoljna ili prisilna potpuno brišemo odgovornost muškaraca koji kupuju ženska tijela i koji su itekako svjesni da plaćaju da nekažnjeno mogu činiti sa ženama što im je volja. Pa, platili su. Oni su ti koji o ženama govore kao o komadu mesa, o “rupama za jebanje”, oni se po forumima hvale kako nisu prestali dok nisu dobili to što su htjeli. Oni su ti kojima je u biti svejedno ako je žena žrtva trgovine ljudima, svejedno im je ako će ju zaraziti ili povrijediti. Oni su ti koji se nakon odlaska kod prostitutke vraćaju svojoj ženi i djeci. U konačnici, oni su ti, barem u Njemačkoj, koji većinom ubijaju prostitutke”, nabraja ova aktivistkinja.
“Fokus treba usmjeriti prema kupcima”
“Kako bi se prostitucija trebala tretirati u zakonskom i društvenom kontekstu?” pitamo je.
“Dekriminalizacija žena u prostituciji je prvi korak. Fokus treba usmjeriti prema kupcima. Država treba educirati muškarce i cijelo društvo da je kupovina žena i djevojčica, i mladića i dječaka etički neprihvatljiva. I ne postoji (muško) pravo na seks, a tjelesne nesavršenosti ili mentalni poremećaji također ne sprečavaju ljude širom svijeta da imaju ispunjen seksualni ili ljubavni život”, navodi.
Topić Peratović dodaje da treba smanjiti potražnju kroz zabranu kupovanja žena, tj. kažnjavanje kupaca.
“Nadalje, uspostaviti mehanizme podrške i izlaza iz prostitucije. Stvarati mogućnosti u kojima žene ne moraju birati između prostitucije i opstanka i u kome nasilje nad ženama nije zakonski omogućeno i društveno poduprto. Borba za žene u prostituciji podrazumijeva i borbu protiv moralne osude i omalovažavanja prostituiranih žena. Prostituirane žene nisu žene lakog morala, one nisu dame noći, kurve. One su žene koje, kao i sve mi, imaju pravo na seksualne odnose bez emotivne, fizičke ili ekonomske prisile”, ističe.
Njemački primjer
“Zagovornici legalizacije prostitucije kažu da će ona tako postati sigurnija za žene, da će ih se maknuti iz ralja makroa, da će dobiti zaštitu države itd. Kako gledate na te argumente?” pitali smo je.
“Stvarnost je odavno demantirala te argumente. Primjer Njemačke, koja je 2002. legalizirala prostituciju, pokazuje da legalizacija ne štiti ni život ni zdravlje prostitutki, ne pruža im sigurnost niti ih štiti od traffickinga. Legalna prostitucija uvijek vodi i do prisilne prostitucije. Ostatak žena, koje trebaju zadovoljiti potražnju, nabavljaju svodnici i krijumčari ljudima”, odgovara Topić Peratović.
Ona napominje da treba odbaciti retoriku po kojoj je prostitucija “posao kao svaki drugi”.
“Koliko (ni)je prostitucija “posao kao svaki drugi” pokazuje činjenica da je jedan od najvećih njemačkih bordela imao manjak ženske “radne snage” pa su se “snašli” preko Rumunjske, a red su u tom mega-bordelu osiguravale dvije motorističke bande, koje su, između ostalog, i tetovirale žene kako bi se znalo kojem svodniku pripadaju. Radi se o bordelu Paradise, čiji je vlasnik Jürgen Rudloff, stariji biznismen, koji se u medijima uvijek hvalio kako se drži zakona i vodi “čistu prostituciju”, kasnije je osuđen na pet godina zatvora radi trgovine ženama i prisiljavanja žena na prostituciju. Inače, on je jedan od rijetkih koji je dobio zatvorsku kaznu, jer svodnici većinom dobivaju novčanu ili uvjetnu kaznu (njih oko 60 posto)”, navodi Topić Peratović.
Ne treba zaboraviti da je prostitucija biznis u kojem se vrte milijarde
Topić Peratović ističe da je Njemačka najbolji primjer kako ne treba voditi politiku u ovom kontekstu.
“Prema raznim procjenama u Njemačkoj se prostituira oko 400.000 žena. Prema statističkim podacima iz 2018., 32.800 žena se prema njihovom zakonu prijavilo, tj. registriralo. Jedna petina prijavljenih ima njemačko državljanstvo. Inače, prema podacima, samo 19 posto prostitutki dolazi iz Njemačke. 35 posto prijavljenih žena dolazi iz istočne Europe”, kaže.
Ima tu još interesantnih podataka, koje navodi Topić Peratović.
“89.500 žena se prostituira u bordelima (5.48 milijardi eura prometa), 71.600 žena se prostituira na ulici (2.74 milijarde eura prometa), 60.000 kao hostese (3.65 milijardi eura prometa). Tako da – prostitucija nije posao kao svaki drugi, ali jest biznis – težak milijardu eura”, zaključuje ova aktivistkinja piše index.hr
Centralna.ba
U parlamentarnoj proceduri Federacije BiH je Odluka Federalne vlade o izdvajanju novca u Fond solidarnosti FBiH za 2025. godinu.
– U Fond solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine, u 2025. godini izdvajat će se 10,2 posto od ukupnih prihoda ostvarenih na osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje – navedeno je u Odluci.
Ostalih 89,8 posto predviđeno je za zavode zdravstvenog osiguranja.
Izdvajanje od 10,2 posto namijenjeno je za osiguranje sredstava federalne solidarnosti za financiranje prioritetnih vertikalnih programa zdravstvene zaštite od interesa za Federaciju BiH te za pružanje prioritetnih najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz određenih specijalističkih djelatnosti na teritoriji FBiH.
Vlada je ovu odluku donijela na sjednici održanoj 25. veljače. Navela je i da će obavijestiti Federalni parlament te je Odluka jedna od najavljenih točka dnevnog reda za sjednicu Zastupničkog doma sazvanu za 2. travnja, prenosi RTV HB.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić otvorio je danas konferenciju o budućnosti Zapadnog Balkana i odnosima ove regije s Europskom unijom koju je organizirao Institut europskih demokrata (IED).
Govoreći o budućnosti Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji Komšić je kazao da on ne vidi alternativu za Bosnu i Hercegovinu.
Kakva god da je Evropska unija, kakav god da je trenutak u Evropi i svijetu, ja ne vidim da imamo neki drugi izbor nego raditi i nastojati da budemo jednog dana ravnopravna članica EU, kazao je Komšić.
Šefica Odsjeka za međunarodne odnose Internacionalnog Burch Univerziteta (IBU) Lejla Ramić-Mesihović kazala je da je uvijek vrlo korisno razmijeniti informacije i stavove na ovu temu s ljudima koji su direktno ili indirektno uključeni u procese donošenja ključnih odluka.
Istakla sam imperativ strateške autonomije i kohezije u ovom geopolitičkom trenutku, adresiranje nedosljednosti unutar procesa koje proizilaze iz internih neslaganja u EU i na političkim scenama zapadnog Balkana. U protivnom, imamo rast populizama i demokratskog deficita. Ipak, čini se da EU iz svake krize izađe jača i jedinstvenija, što se nadam da će biti ishod i u ovom mandatu do narednih evropskih izbora, podvukla je Ramić-Mesihović.
Tokom konferencije bit će razmatrani i ključni geopolitički izazovi, uključujući ulogu Zapadnog Balkana u novoj Europskoj komisiji, potencijalne implikacije drugog Trumpovog mandata, te šire posljedice rata u Ukrajini. Središnja panel diskusija razmatrat će perspektive za proširenje Europske unije, ocjenjujući trenutni status i buduće mogućnosti za integraciju.
Ova konferencija je treća po redu koju IED u posljednje tri godine organizira na Zapadnom Balkanu. Poslije Kotora i Prizrena, sastanak u Sarajevu treba poslužiti kao panel o poziciji i interesima europske agende u balkanskim zemljama u dramatično izmijenjenim međunarodnim okolnostima, prevashodno onim koji se odnose na nove momente između SAD i EU, tj. o implikacijama te situacije na zemlje Zapadnog Balkana. Na kraju skupa u Sarajevu će biti usvojena zajednička deklaracija.
Institut europskih demokrata je neprofitno udruženje sa sjedištem u Bruxellesu i jedna od 10 europskih fondacija koje podržava Europski parlament. (Izvor: Fena)
U posjeti Bugojnu danas je ministar vanjskih poslova u Vladi R Hrvatske Goran Grlić Radman sa saradnicima.
Visoka delegacija Republike Hrvatske posjetila Općinu Bugojno
Visoka delegacija Republike Hrvatske na čelu sa ministrom vanjskih i evropskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom posjetila je Općinu Bugojno. U odvojenim susretima razgovarali su sa Predsjedavajućim OV- a Igorom Vrljićem i načelnikom Općine Edinom Mašićem.
U delegaciji iz susjedne Hrvatske boli su i : Petar Šimić, zastupnik u Saboru RH, Ivan Sabolić, veleposlanik RH u Bosni i Hercegovini, Peto Bilušić, kobzul RH u BiH, Ljubica Kardum Mijatović, ministar- savjetnik u Veleposlanstvu RH u BiH, Tomislav Lendić, glasnogovornik i v.d. direktora Uprave za političke poslove Republike Hrvatske. Ispred Udruga Domovinskog rata sastanku je prisustvovao Miroslav Zelić.
Bilo je riječi o infrastrukturnim projektima bitnim za Općinu Bugojno , poput rekonstrukcije gradskog vodovoda, izgradnji školskog objekta u naselju Jaklić, te rekonstrukciji puta Kandija – Vučipolje. O ovim i drugim temama o kojima je bilo riječi tokom jednosatnih i za javnost zatvorenih sastanaka više iz izjava ministra Gordana Grlića Radmana i načelnika Edina Mašića.
Vlada Kantona Središnja Bosna usvojila je na sjednici u četvrtak u Travniku konsolidirano financijsko izvješće Vlade i proračunskih korisnika za 2024. godinu, koje je pokazalo da su ostvareni prihodi u iznosu od 335 milijuna KM, prenosi FENA.
Ministrica financija Mirjana Plavčić kazala je kako je na kraju godine ostvaren suficit u iznosu od 2,8 milijuna KM.
– Ministarstvo financija je pripremilo a Vlada je usvojila konsolidirano financijsko izvješće Vlade i proračunskih korisnika koje je pokazalo da su u prethodnoj godini ostvareni prihodi u iznosu 335 milijuna KM, što je 98 posto u odnosu na plan a 112 posto u odnosu na 2023. godinu – rekla je Plavčić.
Rashodi su iznosili 317 milijuna, što je 11 posto više u odnosu na prethodnu godinu.
– Kad usporedimo prihode i rashode KSB je ostvario pozitivnu tekuću bilancu u iznosu od oko 16 milijuna. Međutim, kad se tome dodaju kapitalna ulaganja i otplata kredita u 2024. godini ostvarili smo suficit u iznosu od 2,8 milijuna KM – kazala je Plavčić.
Dodala je kako je identično izvješće urađeno i za općine KSB.
– Konsolidirano izvješće urađeno je i za općine našeg kantona, a ono je pokazalo da su naše općine ostvarile ukupne prihode u iznosu od oko 131 milijun KM, ali da su ostvarili značajnu tekuću bilancu i značajna ulaganja u kapitalne projekte. Tako da su u 2024. godini ostvarili deficit ali on je rezultat započetih kapitalnih ulaganja, investicija na razini općine, a koje su financirane suficitom iz prethodnog razdoblja – zaključila je ministrica.
Predsjednik HDZ 1990 i izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Ilija Cvitanović danas je sudjelovao na jubilarnoj desetoj međunarodnoj konferenciji o šumarstvu i preradi drva “Foresty 2025”, koja se 21. i 22. ožujka održava na Kupresu.
Čestitavši Dan šuma svima koji se bave ovom djelatnosti naglasio je značaj šumarstva u Herceg-bosanskoj županiji, kao i čitavoj BiH, te ukazao na važnost donošenja zakona o šumama, za koji se HDZ 1990 zalaže kroz svoje političke predstavnike.“Naravno da je to pogotovo u ovoj županiji, pa i državi jedna od strateških grana gospodarstva i da je suradnja svih razina vlasti sa tim gospodarskim poduzećima ključna. Zbog toga smatram da vlast mora osigurati strateške okvire za funkcioniranje ovih poduzeća. To je zakon o šumama na razini Federacije BiH koji će odgovarati suštini Federacije BiH. U današnjoj kriznoj situaciji vlast mora osigurati maksimum uvjeta za posao, u trenutku kad je najveći egzodus iz BiH i smanjiti utjecaj geopolitičke krize i njene implikacije na poduzeća”, rekao je predsjednik Cvitanović.
Događaj na Kupresu po njegovim riječima je pravi put, jer je organiziran na visokoj razini okupljajući stručnjake iz cijele regije i zemalja Europske unije, očekujući da poluči rezultate na dobrobiti cijele zajednice.“Mislim da je ovo jedan od bitnih događaja u BiH obzirom na bitnost grane o kojoj govorimo i o bitnosti ljudi koji govore o ovoj temi”, rekao je predsjednik Cvitanović te sa izaslanstvom simbolično zasadio stablo lipe.
Uz predsjednik Cvitanovića događaju su nazočili i predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti HBŽ-a.
Danas će se u Mostaru održati sastanak predstavnika političkih stranaka koalicije na nivou Federacije BiH, a to su HDZ i Trojka.
Očekivanja od sastanka jučer je komentarisao predsjednik HDZ-a Dragan Čović istaknuvši kako će se razgovarati o aktuelnoj političkoj situaciji te definirati jasni stavovi i daljnji koraci.
“Može se očekivati da ponovno raspravimo našu aktualnu političku situaciju, zauzmemo vrlo jasan stav, potvrdimo partnerstva i da vidimo kako riješiti ovu situaciju i nastaviti dalje. Ne smijemo biti puno u mjestu. Bojim se da su nas odluke iz Narodne skupštine Republike Srpske sada zabavile ‘o sebi’, a ne smijemo se baviti sobom. Uvjeren sam da ćemo sutra vrlo jasno naznačiti naše poteze kada je u pitanju i entitet Federacija Bosne i Hercegovine”, kazao je Čović.
Na novinarsko pitanje o poruci iz Trojke da dolaze vidjeti “na čijoj je strani HDZ BiH”, Čović je odgovorio:
“Ni Trojka ni bilo ko drugi nema što gledati na čijoj smo mi strani. Mi smo na svojoj strani. Ja sam na strani svih žitelja Bosne i Hercegovine, hrvatskog naroda i domovine Bosne i Hercegovine. Kome se sviđa – sviđa, kome se ne sviđa može drugačije.”
Sastanak predstavnika političkih stranaka koalicije na razini Federacije Bosne i Hercegovine održat će se danas u Mostaru, u Domu HDZ-a BiH (kneza Domagoja bb) s početkom u 13.00 sati.
Nakon sastanka planirane su izjave za medije s početkom u 14.30 sati.
Naime, predjednik HDZ-a BiH Dragan Čović se prošli mjesec sastao s predsjednikom Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine Nerminom Nikšićem, predsjednikom Naroda i Pravde Elmedinom Konakovićem te predsjednikom Naše stranke Edinom Fortom s ciljem nastavka suradnje i zajedničkog djelovanja.
Tom je prilikom istaknuta bezrezervna opredijeljenost svih nazočnih dužnosnika za snažnu suradnju kroz zajedničke smjernice i stabilan politički dijalog. Naglašeno je ključnim i žurno provođenje potrebnih reformskih procesa u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti koji, kako je kazano, doprinose unutarnjem i vanjskopolitičkom napretku.
Sudionici sastanka su apostrofirali tri ključna pitanja koja se trebaju zajednički osigurati: euroatlantski put Bosne i Hercegovine, ekonomsku i socijalnu stabilnost u cilju osiguranja mira i sigurnosti, kao i osiguranje potpune ustavne jednakopravnosti konstitutivnih naroda i građana u Bosni i Hercegovini.
“Mislim da će Hrvati iz ovog političkog procesa izaći kao najveći gubitnici. Oni pokušavaju pokazati nešto što ne žive – da su za reformsku Bosnu i Hercegovinu. Koju reformsku? A, usput im je potpuno degradiran status. Mi Srbi smo im to držali 10 – 15 godina iz svog razloga. Držali smo ih na pozicijama da potpuno ne potonu. Šta sad dobijaju? Tri puta imaju člana Predsjedništva koji nije njihov, tri puta ih preglasavaju u Vladi FBiH. Šta mislite jednog dana ako se dogovorimo o nekoj novoj Bosni i kažemo da to bude procentualno – koliko će onda Hrvati imati? Hoće li pristati na osam posto? Hoćete da igramo tu priču ili ćemo ostati principijelni na dogovoru koji imamo?”, kazao je.
Savjetovao je Hrvatima da čuvaju priču oko konstitutivnosti naroda.
“A, onda to ne zavisi od toga da li ih ima 50.000 ili milion i po. Konstitutivan narod je konstitutivan narod. To treba Hrvati da štite i mi želimo da zaštitimo za njih. Ali, ako budu kalkulisali s Bošnjacima, ja im ne mogu pomoći”, kazao je.
Kazao je također da bi mogao zabraniti ulazak ambasadoru Njemačke u RS.
“Nismo mi u lošoj poziciji, mi smo u odličnoj poziciji. Mi znamo šta hoćemo, zato je tolika nervoza. Mi znamo šta radimo. U Ustavu nema Suda i Tužilaštva, kao ni SIPA-e ni VSTV-a. Ok, neće se primjenjivati. Ne godi Nijemcima? Ok, ne gode ni oni nama. Uvest će nam sankcije? Uvest ćemo i mi njima? Smiješno? Vidjet ćemo je li smiješno. Oni će uvesti Dodiku i njima (Stevandiću i Viškoviću op. a.) sankcije. I mi ćemo njihovim ljudima, pa ćemo reći da njihov ambasador ne smije ovdje da hoda”, kazao je.
Nagovijestio je i da više neće kročiti u Federaciju BiH.
“Danas sam se obradovao kad sam vidio da je direktor Federalne uprave policije rekao da je dobio nalog da hapsi. Odlično, to je za nas inače inostranstvo. Ok, u to inostranstvo nećemo ići. Ići ćemo u neke druge zemlje, u tu nećemo”, rekao je.
Danas je u Domu HDZ-a Bosne i Hercegovine održan sastanak predsjednika Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragana Čovića s predsjednikom Hrvatske stranke prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH) Nikolom Ragužem.
Uz Čovića, u izaslanstvu HDZ-a BiH bili su dopredsjednica stranke Darijana Filipović i glavni tajnik Goran Božić, dok su u izaslanstvu HSP-a BiH, uz Raguža, bili predsjednik Glavnog odbora Zvonko Jurišić i glasnogovornik stranke Tihomir Šarac, priopćeno je iz HDZ-a BiH.
Na sastanku se razgovaralo o aktualnoj političkoj situaciji i izazovima s kojima se Hrvati u Bosni i Hercegovini svakodnevno susreću. Posebno je naglašena važnost Hrvatskog narodnog sabora BiH kao krovne političke institucije hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini te ključnog mehanizma za očuvanje nacionalnih i političkih prava Hrvata.
Sudionici su se složili da je upravo kroz zajedničko političko djelovanje unutar Hrvatskog narodnog sabora moguće osigurati stabilnost, ravnopravnost i legitimno predstavljanje hrvatskog naroda na svim razinama vlasti.
Na kraju sastanka, dužnosnici su još jednom potvrdili svoju jasnu opredijeljenost za mir, stabilnost i dijalog kao temelj dugoročnog rješavanja političkih pitanja te unaprjeđenja položaja ne samo Hrvata, već i svih žitelja Bosne i Hercegovine.
Naglašeno je kako su politička stabilnost, institucionalna suradnja i jednakopravnost ključni preduvjeti za rast i razvoj te bolju budućnost svih naroda i građana Bosne i Hercegovine, dodaje se u priopćenju.
Odluka o izdvajanju novca u Fond solidarnosti FBiH na sjednici Zastupničkog doma
U parlamentarnoj proceduri Federacije BiH je Odluka Federalne vlade o izdvajanju novca u Fond solidarnosti FBiH za 2025. godinu. –...
Članstvo BiH u EU nema alternativu- poručeno na konferenciji IED
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić otvorio je danas konferenciju o budućnosti Zapadnog Balkana i odnosima ove regije s...
Džeko nakon utakmice: Pobjedi se ne gleda “u nos”
Fudbaleri Bosne i Hercegovine pobijedili su Rumuniju u Bukureštu 0:1, ali mnogim navijačima ostala je zabrinutost zbog povrede Edina Džeke....
Heroj pobjede BiH nad Rumunjskom: Vasilj: Ova tri boda moramo potvrditi protiv Cipra
Jedan od najboljih igrača bh. reprezentacije u pobjedi nad Rumunijom u Bukureštu bio je golman Nikola Vasilj koji je imao...
U BiH oblačno, mjestimično sa slabom kišom
U Bosni i Hercegovini danas će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Poslijepodne i tokom noći, povremeno je moguća slaba...
Večer vina i meze u pivnici Stella uz Fantastico Band!
Ljubitelji dobrog vina, vrhunske meze i sjajne muzike – večeras vas u pivnici Stella očekuje posebna atmosfera! Pridružite nam se...
Dnevna ponuda u pivnici Stella za 22.03.2025.
Danas u BiH umjereno do pretežno oblačno vrijeme, u drugom dijelu dana u dijelovima BiH kiša
Danas u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne i tokom noći, povremeno je moguća slaba kiša....