Promo
HP Mostar poštanskom markom obilježava Međunarodni dan Parkinsonove bolesti

Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je prigodne poštanske marke u povodu Međunarodnog dana Parkinsonove bolesti i 200. obljetnice smrti engleskog liječnika Jamesa Parkinsona koji je prvi opisao tada nepoznatu bolest 1817. godine. Prvi put Svjetski dan Parkinsonove bolesti obilježen je 11. travnja 1997., na njegov rođendan. Cilj obilježavanja ovoga dana je podizanje svijesti i znanja o uzrocima, simptomima i mogućnostima liječenja. Parkinsonova bolest je kronični progresivni neurodegenerativni poremećaj središnjeg živčanog sustava pri kojemu dolazi do odumiranja stanica koje izlučuju dopamin.
Jedan od prvih simptoma je drhtanje, karakteristično po tome da je prisutno u mirovanju, nestaje u snu, smanjuje se u pokretu, a pojačava se pri emocionalnim uzbuđenjima i naporima. Bolest značajno smanjuje kvalitetu života oboljele osobe i utječe na obitelj i čitavu zajednicu. Suvremene mogućnosti rane dijagnostike te rano započinjanje liječenja znatno su produljile radnu sposobnost i samostalan život bolesnika.
Simbolom Parkinsonove bolesti smatra se crveno-bijeli tulipan. Uzgojio ga je nizozemski hortikulturist Van der Werelda koji je imao Parkinsonovu bolest te ga nazvao upravo po Jamesu Parkinsonu. Crveni tulipan je simbol podrške ljudima koji žive s ovom bolešću i njihovim obiteljima.
Autor likovnog rješenja je Petar Soldo, prvi dan izdanja 11. travnja 2024. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja poštanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba
Promo
Redovito izdanje maraka HP Mostar „Međugorje 2025.“

Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je redovite poštanske marke „Međugorje 2025. – Camino Dubrovnik Međugorje.
Međugorje je mjesto molitve i pomirenja još od 25. lipnja 1981. godine i svjedočenja šestero djece o ukazanju Blažene Djevice Marije – Kraljice Mira. Tri su posebna međugorska hodočasnička mjesta: Brdo ukazanja, Križevac i župna crkva sv. Jakovu. Sada se Međugorje nalazi i na karti jednoga od najvažnijih puteva kršćanskih hodočasnika, Putu svetoga Jakova – Camino de Santiago. Pješačka hodočasnička staza Camino Dubrovnik – Međugorje duga je oko 147 kilometara i povezuje benediktinski samostan na Višnjici u Dubrovniku i crkvu sv. Jakova u Međugorju.
Samostan i crkva sv. Jakova na Višnjici izgrađeni su 1222. godine zahvaljujući daru dubrovačkog vlastelina Miha Gundulića i njegove supruge Dobroslave. Padom Dubrovačke Republike benediktinski samostan je prestao postojati. Crkva sv. Jakova danas pripada župi sv. Andrije u Dubrovniku.
Župa Međugorje kanonski je utemeljena 1. svibnja 1892. i posvećena sv. Jakovu, zaštitniku hodočasnika. Prva crkva iz 1897. sagrađena je na trusnom tlu, njezini su zidovi ubrzo počeli pucati, a cijelo zdanje tonuti. Radovi na novoj crkvi trajali su od 1934. do 19. siječnja 1969., kada je crkva blagoslovljena.
Autor likovnog rješenja je Ivica Madžar, prvi dan izdanja 15. ožujka 2025. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja poštanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba
Promo
HP Mostar prigodnom markom obilježava 550. obljetnicu Michelangelova rođenja

Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je prigodne poštanske marke kojima je obilježila 550. obljetnicu rođenja Michelangela Buonarrotija.
Još za života Michelangelo je smatran najvećim živućim umjetnikom, a danas se smatra jednim od najvećih i najsvestranijih umjetnika svih vremena. Rođen je 6. 3. 1475. (Caprese Michelangelo), a umro 18. 2. 1564. (Rim). Odrastao je u Firenci gdje započinje svoj put umjetnosti.
Nakon dolaska u Rim 1496. za baziliku svetoga Petra stvara svoje prvo značajnije djelo, mramornu skulpturu Isusa i Marije – Oplakivanje (Pietà). Nakon povratka u Firencu 1501. godine nastaje David, najranija monumentalna skulptura visoke renesanse. U isto vrijeme slika i Svetu obitelj (Tondo Doni), jedno od remek-djela talijanske umjetnosti XVI. stoljeća. Iste osobine njegovog Davida imaju i skulpture Mojsija i Robova klesane za grobnicu pape Julija II., koji mu povjerava oslikavanje svoda Sikstinske kapele (1508. – 1512). U Rimu je ponovno od 1534. gdje radi na izgradnji nove bazilike sv. Petra. Modificirao je Bramanteov plan i zamislio baziliku kao jedinstven i veličanstven prostor kojim dominira kupola visoka 138 m. U Sikstinskoj kapeli, na zapadnom zidu iza oltara, slika fresku Posljednji sud (1536. – 1541.), njegovo posljednje veliko slikarsko djelo.
Autor likovnog rješenja je Vijeko Lučić, prvi dan izdanja 3. ožujka 2025. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja poštanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba