Večeras je u Hrvatskom domu u Linzu u organizaciji prijatelja i ljudi rođenih na Korićanima održana “Korićanska večer”. Na manifestaciji su prisustvovali i hrvatski predstavnici iz Travnika, predvođeni prwdsjednikom HDZ-a Travnik i ministrom u Vladi gdinom Bojanom Domićem.

Za dobru zabavu pobrinuli su se DJ, te Josip i Damir Matić, uz podršku Mikija.

Bravo za naše vrijedne Korićance.

Na trgu Drinskih mučenica u Novom Travniku večeras je upaljena prva Adventska svijeća. Nakon svete mise župnik don Ledić blagoslovio je Adventski vijenac, te je upaljena prva Adventska svijeća.

Vjernici i građani Novog Travnika nastavili su druženje na trgu, uz glazbeno-zabavni program.

Sav prihod namijenjen ne rad skauta i Čuvara Kristova groba.

Već treću godinu za redom, tijekom mjeseca prosinca u prostorijama Hrvatskog kulturnog centra u Novoj Biloj održavaju se likovno-kreativne radionice. Voditeljice radionica su učiteljice Jelena Androsevic i Sandra Zrnic.

Radionice su besplatne za svu djecu, a materijal osiguran.

Danas, 2.prosinca, održana je prva radionica. Na zadovoljstvo djece, kreativne radionice će se održati i sljedeći tjedan i to 9.prosinca.

Prijave se vrše isključivo na Viber broj 063-532-782.

Izaberite najbolju zabavu za Vaše najmlađe! Učimo, stvaramo i zabavljamo se!

Neka božićni blagdani budu što ljepši!!

U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, mirovine za mjesec studeni bit će isplaćene preko jedinstvenog računa riznice Federacije BiH u subotu, 2. prosinca 2023. godine.

Najniža mirovina za studeni iznosi 538,27 KM, a zajamčena 642,40 KM. Najviša mirovina ostvarena prema Zakonu o MIO (Službene novine 13/18) iznosi 2.800,00 KM, dok najviša mirovina ostvarena prema Zakonu koji je vrijedio do 1. ožujka 2018, iznosi 2.626,42 KM.

Prosječna mirovina korisnika samostalne mirovine, a kojih je na isplati za studeni 362.839, iznosi 675,53 KM.

Mirovinu za studeni primit će 444.069 korisnika, a ukupno potreban sredstva za isplatu iznose oko 270 milijuna KM, priopćeno je na stranici Zavoda.

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto obratila se danas, u okviru Segmenta na visokoj razini, učesnicima Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama COP28 u Dubaiju, prenose na službenoj stranici.

Predsjedateljica Krišto je na početku obraćanja kazala da se Konferencija o klimatskim promjenama održava u presudnom trenutku u povijesti čovječanstva jer klimatske promjene nisu samo pitanje za određene dijelove svijeta nego predstavljaju globalnu prijetnju koja zahtijeva žurnu, koordiniranu i odlučnu akciju. Istaknula je da Bosna i Hercegovina dijeli predanost prelasku na održivu budućnost, te zbog ozbiljnosti trenutnog stanja i izazova koji su pred svima nama, spremnost sudjelovanju u globalnoj borbi za očuvanje našeg planeta. Naglasila je odlučnost naše zemlje u ostvarivanju promjena koje će nas usmjeriti prema održivom sutra i dodala da su naši napori u borbi protiv klimatskih promjena bezrezervni i prožimaju sve sfere našeg društva.

Posvećeni smo prelasku na obnovljive izvore energije, s ciljem smanjenja emisije stakleničkih plinova i utjecaja na okoliš. Prelazak na obnovljive izvore energije nije samo imperativ već i jedinstvena prilika za izgradnju održivijeg, ekonomski stabilnijeg i ekološki osvještenijeg bh. društva, rekla je predsjedateljica Krišto.

Posebno je istaknula da kroz ulaganje u tehnologiju obnovljivih izvora energije i poticanje inovacija, Bosna i Hercegovina želi biti partner u globalnim naporima za smanjenje emisija stakleničkih plinova i ublažavanje klimatskih promjena. Naglasila je bezrezervnu potporu svim globalnim inicijativama i naporima usmjerenim na održivost i zaštitu okoliša, te da podržavamo i slijedimo smjernice i preporuke koje su proizašle iz inicijativa Ujedinjenih naroda poput ciljeva održivog razvoja UN-a, kao i Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.

Uspostavljamo i provodimo koncept Zelene agende za Zapadni Balkan, kao strategije za usklađivanje okolišnih politika država Zapadnoga Balkana s Europskim zelenim planom i prelazak na održivo gospodarstvo, odnosno implementaciju njenih 5 stupova; dekarbonizaciju, kružno gospodarstvo, smanjenje onečišćenja sastavnica okoliša, održiva ruralna područja i zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava, kroz provedbu mjera predviđenih Akcijskim planom za provedbu Sofijske deklaracije, istaknula je predsjedateljica Krišto.

Dodala je da je potrebna je suradnja, razmjena znanja i tehnologija te podrška međunarodne zajednice kako bi se ostvarili ciljevi Zelene agende. Istaknula je opredijeljenost Bosne i Hercegovine za aktivnijim uključenjem u globalne napore za očuvanje klime kroz suradnju s drugim državama, te podjelu pozitivnih iskustava i resursa za postizanje zajedničkog cilja.

Bosna i Hercegovina se odgovorno se pridružuje Emiratskoj deklaraciji o otpornim prehrambenim sustavima, održivoj poljoprivredi i klimatskim akcijama koja predstavlja važan korak prema globalnom partnerstvu, a koje je ključno za suočavanje s izazovima koje donose klimatske promjene. Kao odgovorna članica međunarodne zajednice, prepoznajemo žurnost potrebe za zajedničkim djelovanjem kako bismo sačuvali našu planetu. Pridruživanjem Emiratskoj deklaraciji, šaljemo snažnu poruku solidarnosti i zajedničke odgovornosti prema očuvanju našeg planeta. Pozivamo i sve druge zemlje da slijede naš primjer i pridruže se ovom globalnom naporu kako bismo zajedno stvorili održivije, otpornije i prosperitetnije društvo za sve, rekla je predsjedateljica.

Predsjedateljica Krišto je, u ime Bosne i Hercegovine, potvrdila predanost, spremnost i želju za aktivnom suradnjom u borbi protiv klimatskih promjena.

„Vjerujem da samo zajedno, kao globalna zajednica, možemo ostvariti značajne promjene i sačuvati naš planet za našu budućnost, rekla je na kraju svoga obraćanja predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

(vijeceministara.gov.ba)

Vlada Nizozemske objavila je Pismo Parlamentu, a odnosi se na proširenje Europske unije s posebnim naglaskom na Zapadni Balkan.

U pismu se, po pisanju N1, između ostalog, navodi kako je Nizozemska trenutno protiv otvaranja pregovora s Bosnom i Hercegovinom.

Navodi se kako će otvaranje pregovora podržati nakon što BiH postigne potreban stupanj usklađenosti s europskim kriterijima za članstvo. Vlada Nizozemske smatra kako je postignut samo ograničen napredak u većini od 14 prioriteta i nazadovanje u oblasti slobode izražavanja.

Kao ozbiljne probleme navode secesionističke napore iz bh. entiteta Republikke Srpske te kriminalizacija klevete i usvajanje novog zakona o stranim agentima.

U novom Izvještaju State Departmenta o BiH govori se o stanju sigurnosti. Bosna i Hercegovina ostala je kooperativni partner u borbi protiv terorizma, usprkos svojim ograničenim kapacitetima. Od 2014. zabranjeno je putovanje u inozemstvo radi borbe u stranim oružanim snagama.

Više od 100 bh. državljana i dalje su u Iraku i Siriji. BiH je nastavila biti voljan partner u repatrijaciji bh. državljana iz Sirije i Iraka. Unutarnje svađe i nesuglasice nastavile su potkopavati učinkovitu suradnju, iako su se Radna grupa za kontraterorizam pod vodstvom državnog tužilaštva i zasebna Radna grupa za kontraterorizam nastavile sastajati, navodi se u izvještaju.

U mjesecu svibnju je BiH procesuirala svoj prvi slučaj financiranja terorizma, koji je završio oslobađajućom presudom. I pored toga, slučaj je predstavljao prekretnicu za BiH u izgradnji njenih kapaciteta za borbu protiv financiranja terorizma, navodi se između ostalog, piše N1.

Sutra je prva nedjelja došašća ili adventa, što je u crkvenoj godini vrijeme priprave za Božić, odnosno Kristovo rođenje, a prva nedjelja došašća ujedno je i početak crkvene godine. U došašća prevladavaju iščekivanje, nada, budnost i čežnja pa vjernici bdiju kako bi prepoznali Boga koji dolazi.

Starozavjetni proroci i Isusovo rođenje: U prvome dijelu došašća vjernici se pripravljaju za slavni Kristov dolazak, kada će ujedno biti i sudnji dan, dok se u drugom dijelu, od 17. do 24. prosinca pripremaju za Kristov rođendan, za dan kada je Sin Božji postao čovjekom. Došašće počinje četiri nedjelje prije Božića, a završava 24. prosinca na Badnjak. U liturgiji došašća prevladava ljubičasta boja. Slavljenje došašća počelo je u 5. stoljeću, kada je biskup Perpetuo iz Toursa počeo pripravu za Božić. U 6. stoljeću papa Grgur Veliki skratio je došašće na četiri tjedna, što se zadržalo do danas i ukinuo suzdržavanje od jedenja mesa i mliječnih proizvoda za vrijeme došašća. U Starom zavjetu proroci su navješćivali Isusovo rođenje, poput proroka Natana koji kralju Davidu naviješta da će se Spasitelj roditi iz njegove loze: “Podići ću tvoga potomka nakon tebe, koji će se roditi od tvoga tijela i utvrdit ću njegovo kraljevstvo”. Prorok Izaija navijestio je Isusovo rođenje: “Evo, začet će djevica i roditi sina i nadjenut će mu ime Emanuel!”, a prorok Mihej da će se Isus roditi u Betlehemu.

Mise zornica i adventski vijenac: U vrijeme došašća se služe rane jutarnje sv. mise – zornice, inače vrlo raširena pobožnost u sjevernim hrvatskim krajevima. One simboliziraju budnost kršćana u vrijeme priprave za Božić. Hrvatske adventske pjesme imaju marijansko obilježje, a pjevaju se i na zornicama. Neke od poznatijih su: “Padaj s neba”, “Zlatnih krila”, “O Marijo, ti sjajna zornice”, “Poslan bi anđeo Gabrijel”, “Ptičice lijepo pjevaju”, “Visom leteć ptice male”.  Adventski vijenac je simbol borbe čovjeka protiv životnoga mraka. Ta je borba puna nade jer ukrašeni adventski vijenac označava pobjedu Krista Gospodina: Isusov Križ i Uskrsnuće. Plete se od zimzelenih grančica tako da nema početka ni kraja što označuje vječnost. Bor i božikovina u vijencu simboliziraju besmrtnost, lovor označava pobjedu nad grijehom i patnjom, a cedar snagu i izlječenje od svih bolesti. Često je u vijencu i grančica ružmarina jer je ona prema legendi čuvala Djevicu Mariju na njenom putu u Egipat.

Adventski vijenac čini dva temeljna simbola – krug i svijeće odnosno svjetlo. U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak.  Na sv. Barbaru, 4. prosinca, u hrvatskim krajevima je običaj sijanja pšenice. U nekim krajevima pšenica se sije na sv. Luciju. Običaj seže do starodrevnih kultova prizivanja dobre ljetine. Susjedi se posjećuju i procjenjuju čija je pšenica gušća, viša, bujnija i zelenija. Kada pšenica naraste, oko nje se veže vrpca od hrvatske trobojnice.

U Slavoniji su na sv. Barbaru počinjali božićni ophodi. Susjedi dolaze jedni drugima i govore: “Hvaljen Isus! Čestitam vam sv. Barbaru! Rodilo vam se, telilo se, ždrebilo se, prasilo se, janjilo se, macilo se i leglo se! Živi i zdravi bili!” Ukućani odgovaraju: “Živ i zdrav i ti bio!”. Tada domaćin donese domaću slavonsku kobasicu, da se počaste.

Blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije slavi se 8. prosinca. Utemeljio ga je papa Siksto IV. 1476. g. Dogmu je svečano proglasio papa Pio IX. 8. prosinca 1854. Arkanđeo Gabrijel nazvao je Mariju kao “punu milosti”, a crkveni oci nazivali su Mariju – Blaženom Djevicom. Prema katoličkoj teologiji, Marija je morala biti posve bez grijeha, da bi mogla začeti Isusa.

Sveti Nikola: U vrijeme došašća, slavi se i dan sv. Nikole (6. prosinca), negdje zvan i “Nikolinje”. Tada se darivaju djeca po uzoru na sv. Nikolu biskupa, koji je prema legendi noću potajno kroz prozor donosio darove siromašnim ljudima. Sv. Nikolu prate anđeli i Krampus ovisno o tome radi li se o dobroj ili zločestoj djeci, koja od Krampusa dobivaju šibu, koja je obično zlatne boje. Djeca čiste svoje čizmice i stavljaju ih na prozore prije spavanja, noć prije dana sv. Nikole. Ujutro, kad se probude, dočekaju ih čizmice pune poklona. U nekim krajevima središnje Hrvatske, ukućani se sakriju ispod prozora i zveckaju lancima, plašeći djecu, da prolazi Krampus i tako ih potiču, da budu poslušna i dobra.

Na sv. Luciju, 13. prosinca, su brojni običaji širom Hrvatske. Primjerice i onaj kad djevojke upisuju imena 11 momaka na papiriće, a jedan ostave praznim. Svaki dan vade jedan papirić i spale ga. Vjeruju, da je ime koje posljednje ostane – ime momka za kojeg će se udati. A ako je posljednji papirić prazan, sljedeće godine neće se udati.  Na Svetu Luciju sijala se i božićna pšenica kao simbol plodnosti, novog života i njegove obnove. Ukrašavala se hrvatskom trobojnicom.

Na isti se dan darivaju djeca po Slavoniji i Dalmaciji. Dječaci obilaze kuće s dobrim željama kod Hrvata u Mađarskoj, a čestitari bačkih Bunjevaca zažele, da kvočka čvrsto sjedi na jajima. Hrvati u okolici Sarajeva obilazili su kuće tražeći tko će im što dati. Obično su im darivali jaja, ponešto novaca i sl. Budući, da je sv. Lucija zaštitnica očiju postoje i običaji vezani za to. Taj dan štede se oči pa se ne rade ručni radovi u okolici Zagreba, kod Hrvata u Bosni i bačkih Bunjevaca.

Djetinjce, materice i očiči običaji su vezani za tri tjedna prije Božića. U južnoj Dalmaciji i istočnoj Hercegovini, na djetinjce stariji ljudi traže da im djeca darivaju voće kao otkupninu. Na materice traži se otkupnina od žena, a na očiće otkupnina od muškaraca. Običaji postoje u Zagori, Sinjskoj krajini, kod Bunjevaca u Bačkoj i Hrvata u BiH. Otkupninu većinom čine slatkiši, orasi, lješnjaci i drugo uglavnom suho voće.

Dan sv. Tome Apostola, 21. prosinca, ponegdje se zove i Tucin dan ili Tučin dan. Tada se rade velike pripreme za Božić. Pripremaju se božićne pečenke i peku božićna peciva. U Bosni peciva imaju posebne nazive: kruvokriž, sv. Toma mlivosija i sl. Radi se okrugli kruh na koji se urezuju križevi, razne šare i modelirani likovi. Na Jadranu, osim okruglih kruhova, mijese se i kruhovi različitih oblika. Često se u panonskim krajevima naprave dva kruha: jedan za Badnjak, a drugi za Božić.

Ime Badnjaka povezano je s riječju “bdjeti”, jer se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Zbog običaja bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće, tzv. voštanice, a često su se povezivale tri svijeće hrvatskom trobojnicom. Običaj je i sjećanje na preminule ukućane te molitva za njih.

Na Badnjak su ukućani rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i spravile nemrsnu hranu za večeru, jer se na Badnjak posti. Muškarci su pak hranili stoku, koja je trebala biti spokojna zbog božićnih svetkovina, a također su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale.
Obično su se blagovala jela od ribe, grah i med npr. med s češnjakom, riba na razne načine, brodet s palentom, a od kolača fritule, fanjci, gibanice i badnjača. Prije Badnje večere upalila se svijeća i izmolila molitva. Jela su bila bez mesa, masti te posna.