NA VALUTNIM je tržištima dolar prema košarici valuta oslabio četvrti tjedan zaredom, pri čemu je najviše pao u odnosu na jen jer se procjenjuje da bi japanska središnja banka uskoro mogla zaoštriti monetarnu politiku. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga je tjedna oslabio 0,3 posto, na 100,42 boda, blizu najniže razine u više od godinu dana.

Pritom je tečaj eura prema dolaru ostao gotovo nepromijenjen, na 1,1162 dolara.

No, američka je valuta oslabila prema prema japanskom jenu, za 1,1 posto, pa je njezin tečaj skliznuo na 142,20 jena.

Tijekom tjedna dolarov indeks skliznuo je na samo 100,15 bodova, najnižu razinu od srpanja prošle godine, no kasnije se ponešto oporavio.

Slabost dolara posljedica je očekivanja da će američka središnja banka, nakon nedavnog smanjenja kamata za 0,50 postotnih bodova, već u studenom nastaviti ciklus rezanja cijene novca – za najmanje 0,25 postotnih bodova.

Nije znatnije oslabio prema euru

Dolar nije osjetnije oslabio prema euru jer se očekuje i da će Europska središnja banka uskoro ponovno, već treći put ove godine, smanjiti kamate za dodatnih 0,25 postotnih bodova.

To se očekuje zbog toga što inflacija u eurozoni postupno popušta, što ECB-u otvara prostor za poticanje gospodarstva, koje nije baš u najboljoj formi.

I dok je prema euru stagnirao, dolar je znatno oslabio prema jenu jer se očekuje da će japanska središnja banka uskoro dodatno zaoštriti monetarnu politiku.

I dosad su postojale špekulacije o tome jer inflacija u Japanu već mjesecima raste, no te su špekulacije dodatno ojačale nakon što je bivši ministar obrane Shigeru Ishiba pobijedio na izborima za čelnika vladajuće Liberalne demokratske stranke (LDP).

Ishiba je na putu da postane novi premijer Japana, a poznat je, među ostalim, po tome što je veliki kritičar donedavnih monetarnih poticaja, pa je nedavno poručio da je središnja banka sa zaoštravanjem monetarne politike na dobrom putu.

Proizvođač električnih automobila Tesla poduzima drastične mjere kako bi stavio pod kontrolu veliki broj bolovanja među svojim radnicima u tvornici u Grünheideu u Njemačkoj.

Sukladno tome, djelatnici na bolovanju primali su nenajavljene kućne posjete svojih nadređenih. “Handelsblatt” izvještava o tome, pozivajući se na snimku radnog sastanka.

Prema izvješću, upravitelj tvornice André Thierig i voditelj ljudskih resursa Erik Demmler predstavili su brojke na sastanku koje pokazuju stope bolovanja do 17 posto.

Zbog toga, tvrtka Tesla je počela nenajavljeno posjećivati ​​radnike koji su bili na bolovanju, rekao je Demmler, prenosi Fenix- magazin pisanje njemačkih medija.

To nije zbog opće sumnje, nastavlja “Handelsblatt”. Demmler je citiran kako je rekao: “Jednostavno smo odabrali 30 radnika koji su bili zamjetno dugo na bolovanju ili koji su predočili mnogo doznaka za bolovanje. Rezultati posjeta bili su vrlo različiti.”

Jedni su mu zalupili vrata pred nosom, drugi prijetili da će zvati policiju. Demmler je govorio o “latentnoj agresivnosti” s kojom se susreo.

Prema pisanju medija, Demmler je na sastanku iznio konkretne brojke: bolovanje u 32. kalendarskom tjednu, početkom kolovoza, iznosilo je 15 posto, a sljedećeg tjedna poraslo je na 17 posto.

Tvornica u Grünheideu tada je bila zatvorena na dva tjedna.

U rujnu je izostanak zaposlenih na neodređeno vrijeme bio između deset i jedanaest posto, dok je izostanak zaposlenih na određeno bio svega dva posto.

Tesla sada pregovara s radničkim vijećem o zapošljavanju tih radnika u ranoj fazi, navodi “Handelsblatt”.

Nije prvi put da je tvornica Tesla u Grünheideu dospjela na naslovnice medija zbog izostanaka s posla.

Već u srpnju 2023., upravitelj tvornice Thierig kritizirao je radnike na sastanku koristeći termin “previše lijenosti”.

Zadarski prometni policajci su jučer u 14:33 sati na autocesti A1, na dionici između Pirovca i Benkovca, zaustavili i kaznili 25-godišnjeg hrvatskog državljanina zbog prebrze vožnje.

25-godišnji vozač je upravljao automobilom krapinskih registarskih oznaka brzinom od 264 kilometra na sat, na mjestu gdje vrijedi ograničenje od 130 kilometara na sat. Policajci su ga snimili iz presretača.

Mladić je kažnjen sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. Zbog počinjenog prekršaja izdan mu je Prekršajni nalog uz novčanu kaznu od 660 eura te mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije na području Republike Hrvatske u trajanju od mjesec dana.

Danas je u Vinkovcima održan prošireni sastanak Županijskog odbora Vukovarsko-srijemske županije, predvođen predsjednikom ŽO Vukovarsko-srijemske županije Ivanom Bosančićem. Domaćin je, zajedno s članovima Odbora, ugostio izaslanstvo HDZ-a BiH predvođeno predsjednikom Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine dr. Draganom Čovićem, uz sudjelovanje glavnog tajnika HDZ-a Krunoslava Katičića i dr. Dragana Primorca.

Tijekom sastanka diskutiralo se o aktualnim političkim temama s naglaskom na očekivane iskorake na europskom putu BiH, kao i daljnje ojačavanje suradnje dvije stožerne sestrinske stranke, kako u BiH tako i RH.

Sudionici su istaknuli važnost suradnje kako bi se osigurala stabilnost i uspjeh u strateškim pitanjima te su se dotaknuli ključnih pitanja s kojima se susreće hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, osobito u pogledu ostvarenja potpune jednakopravnosti i legitimnog predstavljanja na svim razinama u BiH.

Predsjednik Čović naglasio je važnost suradnje i koordinacije između dviju sestrinskih stranaka s ciljem osiguravanja zajedničkih političkih ciljeva. Ujedno je istaknuo da se samo kroz jedinstvo i zajedničko djelovanje može osigurati dugoročna stabilnost, ali i uspješno odgovoriti na izazove koji se postavljaju pred njih, kako u BiH, tako i u Hrvatskoj.

„Veliko hvala svima vama koji ste uz nas s različitih razina vlasti, kao i vama, predstavnici Sabora i svih institucija, što vodite računa o tome da je hrvatski narod s obje strane granice jedno nacionalno biće, te ga nikakva društvena granica ne može razdvojiti, kao što nije ni kroz povijest pa neće ni u budućnosti. Sve što radimo u Bosni i Hercegovini usmjereno je prema našem euroatlantskom putu, a predvodnici takvog promišljanja su upravo Hrvati u Bosni i Hercegovini okupljeni oko Hrvatskog narodnog sabora. Uvjeren sam u to zajedništvo i siguran sam da će taj rezultat biti ostvaren,“ kazao je predsjednik Čović.

Na koncu sastanka, izražena je zahvalnost Vladi Republike Hrvatske na kontinuiranoj podršci Hrvatima u Bosni i Hercegovini, posebno u provedbi ključnih projekata od vitalnog značaja za očuvanje hrvatskog identiteta i političke pozicije u BiH. Naglašena je važnost nastavka ove podrške u nadolazećim izborima i budućim projektima.

Ususret Lokalnim izborima koji će se u Bosni i Hercegovini održati u nedjelju, 6. listopada, okupljeni dužnosnici su pozvali sve osobe koje žive u Republici Hrvatskoj a pritom imaju pravo glasa na ovim izborima da iskoriste svoje glasačko pravo.

U izaslanstvu uz predsjednika Čovića nazočili su i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović te predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH Posavina Đuro Topić.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković je izjavio da Hrvati nikad nisu bolje živjeli te je izdvojio podatke za koje smatra da potvrđuju ovu njegovu konstataciju.

O kvalitetu života u ovoj susjednoj državi je govorio u intervjuu za HRT, a tom prilikom je optužio opoziciju da kreira “atmosferu velike krize i katastrofe”.

“Hrvati nikad nisu bolje živjeli, nikad veće plate, nikad veće penzije, nikad više zaposlenih, nikad manje nezaposlenih. Evropska unija, Šengen – sva ova strateška postignuća i nama neko ide kreirati atmosferu velike krize i katastrofe”, poručio je Plenković.

Zatim je istakao neke od podataka, koji su po njemu potvrda kvaliteta života.

“Hrvatska će ove godine imati rast bruto domaćeg proizvoda za 3,5 posto. Stopu inflacije ćemo sniziti na tri posto. Imat ćemo tri i po ili četiri puta veći rast u odnosu na prosjek Evropske unije i eurozone. Ove godine ćemo doći na 78 posto prosjeka razvijenosti EU. Cilj mi je do 2028. doći do 82 posto”, naglasio je.

Prema njegovim riječima, za razliku od opozicije, vlast u Hrvatskoj je ta koja isporučuje rezultate.

Vatikan je za danas u najavio tiskovnu konferenciju na kojoj će objaviti odluku o Međugorju.

Kardinal Víctor Fernández, prefekt Dikasterija za nauk vjere, vodit će konferenciju za novinare o “duhovnom iskustvu” Međugorja, najavio je Vatikanski tiskovni ured.

Konferencija će se održati u 11:30, a Fernándezu će se pridružiti monsinjor Armando Matteo, tajnik Doktrinarnog odjela dikasterija, i Andrea Tornielli, ravnatelj Dikasterija za komunikaciju. Konferenciju će prenositi uživo na YouTube kanalu Vatican Newsa.

Iako nisu objavljeni nikakvi dodatni detalji, tiskovna konferencija održava se u okviru novih Normi ​​za postupanje u razlučivanju navodnih nadnaravnih pojava, koje je u svibnju objavio Dikasterij za nauk vjere. Od tada je Sveta Stolica izdala odluke o raznim navodnim marijanskim ukazanjima i pobožnostima.

Što misli papa?

Sam papa Franjo iznosio je oko Međugorja dvojake stavove.

On je u studenom 2013. izjavio da Gospa “nije šef pošte koji bi svaki dan slao poruke”, ne spominjući posebno Međugorje. No 2017. je kazao da “ljudi idu tamo i obraćaju se. Ljudi susreću Boga, mijenjaju svoje živote.” Od svibnja 2019. službeno je odobrio organizaciju hodočašća u Međugorje.

Raste broj poginulih i nestalih u katastrofalnim poplavama s kojima se bore u dijelovima srednje i istočne Europe. Prema posljednjim podacima, poginulo je 19 ljudi.

S izvanrednim stanjem i evakuacijom stanovništva suočava se Poljska, a najteže je u Ostravi – trećem po veličini češkom gradu koji je doslovno potopljen. Izlila se rijeka Odra, a posljednji stanovnici evakuirani su helikopterima.

Dok se situacija u Beču pomalo stabilizira, u dijelovima Austrije proglašeno je stanje katastrofe.

Istodobno, golemi vodeni val koji ide Dunavom stigao je u Slovačku, a za njega se pripremaju i u Mađarskoj, posebno Budimpešta, gdje je već na terenu i vojska.

Golemi vodeni val koji ide Dunavom stigao je u Slovačku, a za njega se pripremaju i u Mađarskoj, posebno Budimpešta, gdje je već na terenu i vojska. Budimpešta se tek priprema za najgore, Dunav je već potopio mjesta uz granicu sa Slovačkom. Premijer Viktor Orban obišao je granicu s Austrijom.

– Stojimo na obalama kanala Leitha, samo nekoliko metara od granice s Austrijom. Ovdje je najgora situacija s poplavama u našoj zemlji. Visina brane ne može zadržati svu vodu pa nam je rečeno da otvorimo privremenu akumulaciju. Da bismo to mogli morat ćemo otvoriti dio brane. Time ćemo spustiti vodostaj za 20-tak centimetara. Imamo i dodatne spremnike u koje možemo pustiti vodu. Nema razloga za brigu jer imamo iskusne profesionalce, poručio je Orban.

– Tijekom ljeta ovdje je bilo veoma vruće, 35 stupnjeva i nije padala kiša. Mislim da je sve ovo povezano s klimatskim promjenama jer sada kiši već četiri dana. Dolazi nam vodeni val iz Beča, zato imamo visoke razine vode, rekao je stanovnik Veneka u Mađarskoj Georg Berscanyi.