Pripremite se za nezaboravno veče uz Peđu Jovanovića, jednog od najpopularnijih izvođača regiona!

📅 Datum: 26. juli 2025.
📍 Lokacija: Dvorana KSC Bugojno
🎟️ Ulaznice: Dostupne na Www.event.ba

Ne propustite priliku da uživate u vrhunskim hitovima i energičnoj atmosferi! Osigurajte svoje karte na vrijeme i budite dio ovog sjajnog spektakla.

Vidimo se u Bugojnu! Ljeto jedva čekamo. Zapamtite, subota, 26.07.2025.godine.

Gradonačelnik Dujo potpisao je ugovore s predstavnicima tvrtki Dobojputevi, IGM – IUT Haskić i Adžić Asfalt, koji će izvršiti radove na rekonstrukciji prometnica na devet lokacija u gradu Novom Travniku. Ukupna vrijednost tih radova premašuje 208.000 KM. Radovi će obuhvatiti obnovu i rekonstrukciju prometnica na sljedećim lokacijama:

• Djakovići
• Bugojčići
• Orašac
• Pribilovići
• Zagrlje
• Opara
• Bistro
• Trenica

Također, potpisan je ugovor za projekt rekonstrukcije u ulici Kalinska, koji uključuje uređenje parkinga i prilaza.

Početak i dinamika radova značajno ovisit će o vremenskim prilikama, piše u priopćenju.

Na osnovu člana 34. Zakona o radu („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj 26/16), Vlada Kantona Središnja Bosna

J A V N I   P O Z I V
za prijam osoba za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u kantonalne organe uprave

I. Radi stručnog osposobljavanja za samostalni rad, bez zasnivanja radnog odnosa, na period najdulje godinu dana, Vlada Kantona Središnja Bosna objavljuje Javni poziv za prijem osoba sa završenom VŠS – VI. stupanj, VSS – VII. stupanj stručne spreme odnosno visokim obrazovanjem prvog ili drugog ciklusa bolonjskog sustava obrazovanja, iz sljedećih stručnih područja:

– Pravo,
– Ekonomija,
– Mašinstvo,
– Elektrotehnika,
– Informatika,
– Građevinarstvo,
– Geologija/geodezija,
– Arhitektura,
– Prostorno uređenje,
– Rudarstvo,
– Metalurgija (metali, nemetali)
– Saobraćaj,
– Hemijska tehnologija,
– Ekologija,
– Sanitarni inženjering,
– Poljoprivreda,
– Šumarstvo,
– Prehrambena tehnologija,
– Hortikultura,
– Veterinarstvo,
– Socijalni rad,
– Novinarstvo,
– Kriminalistika, Kriminilogija
– Politologija,
– Obrazovanje (pedagog, psiholog, edukator – rehabilitator, socijalni pedagog, sociolog, nastavnici i profesori svih profila uključujući predškolsko obrazovanje i razredne nastave),
– Stomatologija,
– Farmacija,
– Medicina (doktori, radiologija, mikrobiologija, laboranti, genetičari, sestre, viši tehničari, fizioterapeuti i drugog zdravstvenog smjera),
– Specijalne namjene (vojska, policija),
– Inžinjeri zaštite,
– Sport,
– Tekstil i obućarstvo,
– Umjetnička zanimanja (kipar, slikar, glumac),
– Teolog – Filozof,
– Bibliotekar,
– Komunikologija
– Prirodno matematički fakultet svih zvanja uključujući biologija-biokemija i fiziologija,biologija-genetika
– Kineziologija
– Grafički inženjer

II. Opći uvjeti

Na Javni poziv se mogu prijaviti kandidati koji ispunjavaju opće uvjete iz člana 25. Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ , broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12), i to:
– da su državljani Bosne i Hercegovine
– da su stariji od 18 godina
– da imaju univerzitetsku diplomu ili druge obrazovne ili akademske kvalifikacije VI. ili VII. stupnja stručne spreme, odnosno visokog obrazovanja prvog ili drugog ciklusa bolonjskog sistema studiranja,
– da su zdravstveno sposobni za obavljanje poslova za koje se prijavljuju
– da se na njih ne odnosi član IX.1. Ustava Bosne i Hercegovine.

III. Posebni uvjeti

Osim općih uvjeta iz člana 25. Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ , broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12), kandidati trebaju ispunjavati i posebne uvjete, i to:
– da su stekli VI. ili VII. stupanj stručne spreme, odnosno visoko obrazovanje prvog ili drugog ciklusa bolonjskog sistema studiranja,
– da se nalaze na evidenciji nezaposlenih lica kod nadležne službe za zapošljavanje,
– da nemaju radno iskustvo nakon sticanja tražene stručne spreme.

IV. Spisak potrebnih dokumenata

Kandidati su dužni uz prijavu, koja sadrži tačnu adresu stanovanja i kontakt-telefon, dostaviti i sljedeće dokumente:
– diplomu ili uvjerenje o završenom školovanju,
– uvjerenje o državljanstvu, ne starije od 3 mjeseca,
– ovjerenu izjavu kandidata da nema radno iskustvo nakon sticanja tražene stručne spreme i ovjerenu izjavu da se na njih ne odnosi član IX.1. Ustava Bosne i Hercegovine,
– uvjerenje nadležne službe za zapošljavanje da se kandidat nalazi na evidenciji nezaposlenih lica, s podatkom o dužini vremena provedenom na evidenciji nakon sticanja tražene stručne spreme,
– dokaz o ostvarenom prosjeku ocjena cjelokupnog završenog studija na fakultetu.
– potvrda/uvjerenje od strane nadležne službe za zapošljavanje da kandidat nema evidentiran ugovor za stručno
osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u organima uprave

Dokumenti koji se prilažu uz prijavu moraju biti u originalu ili ovjerenoj fotokopiji.

Ostale dokumente kojima se dokazuje ispunjavanje općih uvjeta, izabrani kandidati bit će dužni dostaviti prilikom zaključivanja ugovora o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa.

V. Ostale napomene

Zaprimljene prijave razmotrit će posebno formirana komisija koja će utvrditi rang-listu prijavljenih kandidata, na osnovu prosjeka ocjena i duljine provedenog vremena na evidenciji nezaposlenih lica nakon sticanja tražene stručne spreme, koja će se dostaviti Vladi Kantona Središnja Bosna na odlučivanje. Vlada Kantona Središnja Bosna će se prilikom prijama lica na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa držati principa ravnopravne teritorijalne i nacionalne zastupljenosti.

Rezultati Javnog poziva objavit će se na službenoj web-stranici Vlade Srednjobosanskog kantona.

Pravna lica za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa propisana su članom 34. Zakona o radu („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj 26/16) i članom 43. Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Središnja Bosna („Službene novine Kantona Središnja Bosna“, broj: 2/12, 3/12 – ispravka teksta, 5/14, 7/14 – ispravka teksta i 12/15), uz napomenu da licima koja se stručno osposobljavaju pripada naknada za topli obrok i prijevoz.

Prijave s potrebnom dokumentacijom dostaviti (putem pošte ili direktno) na adresu:
Vlada Kantona Središnja Bosna
Povjerenstvo za provođenje Javnog poziva za prijam lica za stručno osposobljavanje – Prijava na Javni poziv za stručno osposobljavanje
Stanična 43
72 270 Travnik

Rok za podnošenje prijava je 20 dana od dana objavljivanja Javnog poziva u dnevnim listovima i na službenoj web-stranici Vlade Kantona Središnja Bosna (računajući od posljednje objave).

 prostorijama Osnovne glazbene škole Jakova Gotovca u Novom Travniku sinoć je održana promocija knjige Posthaška priča, autora Zorana Kupreškića iz Viteza.

Uz autora, knjigu su predstavili pisac Anto Zirdum iz Viteza, župnik župe Presvetog Trostva iz Novog Travnika don Ante Ledić, te brat Mirjan Kupreškić, brat Zorana Kupreškića. Dio knjige prisutnima je približila Renata Marjanović, koja je pročitala neke od potresnih ulomaka iz knjige.Dvadeset godina je prošlo od izdanja prve Kupreškićeve knjige „Haaška priča“ koja je doživjela dva izdanja, a za kojom se i danas traži primjerak više. Dok je prva knjiga većim svojim dijelom bila sačinjena od niza dokumenata koji su bili korišteni u haaškom procesu koji se vodio proti braće Zorana i Mirjana Kupreškića, druga knjiga suočava nas sa svim onim kroz što su prolazili braća Kupreškić kroz više od četiri godine provedene u haaškom pritvoru, ali i sve ove godine nakon oslobađajuće presude.Knjiga je koncipirana na način pitanja i odgovora koja obuhvaćaju dvadeset i četiri najčešća pitanja s kojima su se braća Kupreškić susretala. Kretalo se to od onih najčešćih, poput: „Što im je bilo najteže?, Kako su se osjećali  u pojedinim situacijama?“, pa do onih provokativnih, poput: „Jesu li i koliko od toga zaradili?“, a što je izazivalo i košmar u njihovim životima. Naravno, na sva takva pitanja Kupreškić je s činjenicama i „bez dlake na jeziku“ odgovarao.

Foto/Drukciji.ba

Knjiga je objavljena u izdanju viteške podružnice HKD Napredak.

Marin Šantić iz Busovače, strastveni navijač hrvatske nogometne reprezentacije, svoju ljubav prema Vatrenima prenio je na cijelu obitelj. Danas, zajedno sa suprugom Marijom te mališanima Alexom i Enom, redovito prati utakmice hrvatske reprezentacije, često s tribina, gdje glasno bodre svoje favorite, piše Hrvatski.ba.

Obučeni u prepoznatljive crveno-bijele kockice, ova obitelj simbol je ne samo navijačkog zajedništva i podrške nego i iskrene ljubavi prema hrvatskom narodu, domovini i sportu. Marinova strast prema Vatrenima postala je dio obiteljske tradicije, a Alex i Ena, iako mali, već s ponosom nose dresove, dijele oduševljenje svakim pogotkom i uče o važnosti zajedništva i ponosa na nacionalne vrijednosti.

Ova obitelj iz Busovače dokaz je kako sport i navijanje nisu samo strast, već i način očuvanja ljubavi prema domovini i jačanja obiteljskog zajedništva.

Prošla su 43 dana od razornih poplava koje su zahvatile Fojnicu. Prizori iz Fojnice i okolnih mjesta su i dalje tragični, a građani nezadovoljni pomoći koja im je pružena. Nakon međunarodne pažnje koju su poplave dobile, građani su uglavnom ostavljeni da se sami nose sa posljedicama poplava, piše Federalna.ba.
Nakon pažnje – nemar. Oštećeno je 160 stambenih i 25 poslovnih objekata.

Više od mjesec kasnije – sanacija usporena, a građani prepušteni sami sebi. Poručuju da je pomoć nepravilno raspodijeljena, a nije ohrabrujuća ni činjenica da sredstva koja je donirala međunarodna zajednica još nisu dostupna lokalnim organima.

– Sav novac koji je uplaćen, nemamo informaciju ni koliko je to novca niti je došao do nas. Ono što je, možda, i gore je da, u onim trenucima, prvih dan-dva, kada su nastale poplave, nismo dobili ni mehanizaciju koja je došla iz drugih država – navodi Miroslav Jakić, direktor Kantonalne uprave Civilne zaštite Srednjobosanskog kantona.

Pored sanacije objekata, problem predstavlja i deponija koja je nastala nakon poplava u mjestu Gojevići. U početku su se tu odlagala stabla i ostali otpad nanesen poplavama. Sada se tu odlaže sav otpad, uključujući i prehrambene proizvode, što stvara ozbiljnu zdravstvenu prijetnju mještanima. Pojavljivanje deponije samo je još jedan pokazatelj da je lokalnoj vlasti potrebna pomoć viših institucija, te da Općina nije spremna sama sanirati svu štetu.

– Poduzeli smo određene aktivnosti, uradili elaborat sanacije deponije, a tražili smo i pomoć od viših nivoa vlasti. Poslali smo na određene adrese, federalna ministarstva, da nam odobre finansijska sredstva da bismo to što prije riješili jer nastupa zimski period i u interesu nam je da se to što prije riješi – poručuje Sabahudin Klisura, načelnik Općine Fojnica (SDA).

Koliko dugo će trajati sanacija štete i kada će poplava biti samo ružna uspomena još se ne zna. Prema načelniku, brzina ovisi o volji drugih nivoa vlasti da sudjeluju, ali građani nisu pretjerano optimistični. Nesigurnost trenutno prevladava, ali je jedna stvar itekako sigurna. Zima uskoro dolazi.

Video prilog FEDERALNE TV pogledajte OVDJE.

Ubrzanje i olakšavanje birokratskih procedura prilikom izdavanja i preuzimanja dokumenata potrebnih za svakodnevne aktivnosti, ali i pokretanje biznisa ključ je digitalizacije koja je postavljana prilično visoko u popisu strateških ciljeva u BiH, a na primjeru nekoliko lokalnih zajednica u zemlji vidljivo je kako aktivno sudjeluju i struka i nevladin sektor. Ovih nam dana dolazi zanimljiva priča iz Travnika, općine koja je, uz Ljubuški, digital tax free grad u zemlji, a koji sada namjerava provesti još jednu platformu putem koje će omogućiti da njegovi žitelji, neovisno o tomu žive li u Travniku ili inozemstvu, putem aplikacije naruče dokumente te ih dobiju na svoju kućnu adresu, piše Večernji list BiH.

Makroekonomski analitičar, dekan i predavač na Sarajevo School of Science and Technology dr. Faruk Hadžić podsjetio je da su, kada je prije nekoliko godina bio pokrenut IT Reboot sajam u Travniku, mnogi bili skeptični vezano uz njegovu svrhu. – Međutim, ne samo da je općina Travnik uspjela napraviti u samo nekoliko godina regionalno prepoznatljivi godišnji događaj već se uspjela pozicionirati kao lider digitalne transformacije u Bosni i Hercegovini – naglasio je Hadžić, podsjetivši kako je tijekom prošlogodišnjeg sajma uspješno puštena u rad “Digital Tax Free City” platforma putem koje je moguće podnijeti zahtjev i registrirati obrt za samo 1 dan, u slučaju uredne dokumentacije, online putem. Nakon Općine Travnik, Grad Ljubuški postao je druga DTC sredina u BiH, gdje je uspješno realiziran isti projekt.

Ove godine Općina Travnik, predvođena načelnikom Kenanom Dautovićem, otišla je korak dalje i predstavila aplikaciju “Travnik – digitalna oaza”, u koju će se fazno dodavati nove funkcionalnosti. Ideja je da se u prvoj fazi, tijekom siječnja/veljače 2025. godine, putem aplikacije mogu naručiti rodni i vjenčani list te potvrda o državljanstvu za naše građane bez obzira na to gdje žive – u BiH ili izvan naše države – i da ih dobiju na kućnu adresu – naglasio je Hadžić. Uz navedeno, korisnici aplikacije će u stvarnom vremenu moći dobivati bitne notifikacije i poruke vezane uz lokalnu razinu, ali i prijaviti putem opcije e-redara problem u svom području, koje će onda nadležne službe brzo rješavati. Ideja je, objasnio je, da se u sklopu šalter-dvorane Općine postavi i prva AI interaktivna platforma u BiH, gdje će umjetna inteligencija pomagati građanima u dobivanju ključnih informacija iz nadležnosti Općine Travnik.

– Krajnji cilj je da Općina Travnik u iduće četiri godine u potpunosti digitalno transformira svoje usluge i tako postane u pravom smislu “digitalna općina” – zaključio je Hadžić. U razgovoru za Večernji list Hadžić je naglasio kako ove inovacije mogu biti i motiv drugim lokalnim zajednicama u BiH da krenu ovim putem, ali ne samo kada govorimo o tematici digitalne oaze već i u kontekstu ranijeg projekta “Digital Tax Free City”, odnosno platforme koja postoji u Ljubuškom i Travniku, a primjer ovih lokalnih zajednica mogli bi slijediti i drugi gradovi u BiH. Kako doznajemo, postoji zanimanje za uvođenje istog rješenja u Čapljini, kao i Kupresu.

– Tako se stimulira brzo i jednostavno otvaranje obrta. Zašto samo obrta? Pa zato što je to izravna nadležnost općina i gradova u BiH, a za poduzeća je ipak malo složenija procedura jer tu imamo nadležnost sudova, gdje još uvijek nemamo zaokružen proces digitalizacije – objasnio je Hadžić. Inače, projekt “Digital Tax Free City” kao ključnu komponentu ima mogućnost otvaranja obrta u roku od 24 sata, i to online i kroz minimalan broj dokumenata, što će biti važan poticaj svima onima koji imaju namjeru realizirati svoju poslovnu ideju, otvoriti nova radna mjesta te stvoriti nove perspektive razvoja lokalne zajednice, da odaberu upravo one sredine koje im nude najpovoljnija i najbrža rješenja.

Dvanaest hodočasnika iz Središnje Bosne,  iz Travnika, Kreševa, Viteza, Novog Travnika, Busovače i Kraljeve Sutjeske u ponedjeljak  su iz Viteza krenuli put Vukovara, kako bi odali počast žrtvama Grada heroja te zahvalili braniteljima na nesebičnoj žrtvi koji su podnijeli u ratu. Četvrti dan puta prelaze granicu u Šamcu. Nakon toga ostaje  im je prepješačiti lakši puta dugog  ukupno 260 km. U Vukovar planiraju stići u nedjelju popodne, odmoriti se te u ponedjeljak na godišnjicu pada Vukovara, biti dio Kolone sjećanja na žrtve Vukovara pale tijekom opsade grada koja je trajala punih 87 dana.

“Gazimo dio po dio i ostavljamo kilometre puta za sobom. Umora ima, žuljeva i bolnih nogu također, dio puta prati nas i kiša. Ali od svega toga jače su volja i želja stići do cilja“, kaže nam Ivica Kolenda, jedan od hodočasnika. S njim su put Vukovara ove godine, na sedmo hodočašće po redu, krenuli i Ivan Rajković Ćivi koji hodočasti od samoga početka, potom Ivo Bavrka, Stojan Begić, Zoran Barbić, Ivica Franjić, Mladen Manac Akrap, Anto Drlja, Sanjin Kezija, Zoran Šitum, Igor Ivičević te Ivanka Tavić, jedina žena među hodočasnicima koja drugu godinu zaredom hodočasti u Vukovar.

“Ove godine mi je puno lakše nego prošle. Dobrodošlica ljudi na koju nailazimo je nešto posebno, zamislite kad vas umorne od puta dočeka topla kuća i pun stol“, kazala nam je Ivanka. Upravo takvu dobrodošlicu pripremila im je Nada Bajić iz Garevca. U Modriči u Babinoj Gredi su prije toga slavili misu. A srdačan doček, uz tople riječi i okrjepu i ove godine su im priredili mnogi dobri ljudi, svih vjera i nacija. Među njima i Faruk Buljubašić u Grabskoj, Smajo Suljić iz Kosove te mnogi drugi, od Ljube i Pepe, supružnika iz Doboja do Perice Žepačkića koji ih je među prvima ugostio na putu ka odredištu. Umor im tako liječe mnogi dobri ljudi, lijepom rječju, okrjepom i ohrabrenjem da istraju u plemenutoj nakani pokloniti se žrtvama Vukovara. A žrtvu Vukovaraca najbolje razumiju oni koji su i sami teško stradali u protekklom ratu. Hrvati Središnje Bosne podnijeli su ogromne žrtve kojima su platili cijenu opstanka na ovom prostoru. Klanjajući se žrtvama Vukovara na ovaj način poručuju i da su sami bili žrtve ali i da svaka žrtva zaslužuje poštovanje i posebno mjesto u sjećanju preživjelih.