Večeras je na sjednici Predsjedništva SDP-a BiH Županije Središnja Bosna gost bio predsjenik SDP BiH i premijer Federacije BiH Nermin Nikšić.

“Zahvaljujemo se na otvorenom razgovoru o problemima u svim općinama Središnje Bosne i strpljenju da sasluša sve predsjednike općinskih organizacija, te probleme i prijedloge infrastrukturnih projekata u općinama koji su upućeni prema Federaciji BiH”, navedeno je iz Službe za odnose s javnošću OO SDP BIH Vitez.

Dodaje da samo po sebi to i nije neka novost. Međutim uzevši u obzir činjenicu da se pored promjena koje se odnose na poboljšanje materijalnih i radnih prava te poboljšanja skrbi za branitelje starije dobi izmjene odnose i na pripadnike HVO i to na kategorije branitelja sa oboljenjima i povredama sa procentom tjelesnog oštećenja organizma manjom od 80% koji do sada nisu bili obuhvaćeni zakonom i nije im bilo omogućeno konzumiranje bilo kakvih prava u RH, smatra ovo prvorazrednom informacijom koja će zasigurno obradovati sve branitelje HVO.

Kako ističe, ovom izmjenom smo došli do kraja dugog i mukotrpnog puta izjednačavanja prava ratnih vojnih invalida pripadnika HVO u RH.

-U proteklih dvadesetak godina smo kontinuirano iznosili potrebu da se izvrši ovakva izmjena zakona. Međutim, nije u svim periodima vladavine u RH postojalo isto raspoloženje za priznavanje prava braniteljima HVO, ističe on podsjećajući na povijest ostvarivanja prava pripadnika HVO-a.

Paralelno sa trajanjem ratnih sukoba u BiH i RH, ističe Begić, zahvaljujući punom razumijevanje predsjednika Franje Tuđmana i ministra obrane Gojka Šuška uspostavljena je skrb u RH i za pripadnike HVO i to za sve obitelji poginulih branitelja i za invalide sa postotkom invalidnosti iznad 60%. Prava su se uglavnom odnosila na obiteljske i osobne mirovine te invalidnine za 100% invalide prve skupine.

-U Federaciji BiH, zahvaljujući pomoći RH i primjeni propisa HRHB, stanje skrbi je bilo zadovoljavajuće, jer su skrb u povećanom iznosu koristile kategorije ispod 60%  invalidnosti koji nisu bili zbrinuti u RH. Prestankom primjene propisa HZ HB i prelaskom na jedinstveni sustav skrbi u FBiH položaj hrvatskog branitelja postaje težak i neizvjestan, naglašava Begić.

HDZ RH je to, podsjeća on, prepoznao i pristupilo se izradi međunarodnog ugovora kako bi se ublažio težak i ponižavajući status hrvatskog branitelja u BiH. Stupanjem na snagu  Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u BiH koji su bili pripadnici HVO-a i članova njihovih obitelji prava stradalnika HVO su proširena na sve ranjene i zatočene branitelje te na obitelji poginulih branitelja koji iz bilo kojih razloga nisu pravo ostvarili ranije.

-Međutim smjenom vlasti u RH i dolaskom SDP-a uspostavlja se maksimalno negativan odnos prema našim braniteljima  i status branitelj HVO u RH je iz okvira zakona sveden u okvire dobre volje. Kako bismo promijenili negativan kurs RH prema pripadnicima HVO , Hrvatski narodni sabor BiH 2015. godine je formirao Radnu skupinu koja  je aktivno sudjelovala u razgovorima i pregovorima s predstavnicima Vlade RH o položaju branitelja HVO-a u RH. U samom početku ti pregovori nisu bili u duhu dobrih namjera. Ništa nismo uspjeli dogovoriti, a kamoli konkretizirati sve do imenovanja Tome Medveda za ministra hrvatskih branitelja. Dolaskom ministra Medveda na čelo Ministarstva počeli su konstruktivni razgovori bez bilo kakvih predrasuda. Zaboravljeni su šatori u Savskoj i bezbroj pojedinačnih skupina i interesa. Ni tada nismo uspjeli riješiti sve niti današnji ogroman rezultat truda gospodina Medveda nije kraj našim nastojanjima da se poboljša položaj pripadnika HVO, posebice u oblasti zdravstvene skrbi. Uopće ne dvojimo da ćemo tijekom narednih razgovora naći optimalno rješenje i za taj problem jer smo svi svjesni da je starenje braniteljske populacije, porast njihovih zdravstvenih problema i smrtnosti te samačka domaćinstva u kojima se nema tko brinuti o njima najveći izazovi s kojima se susreće Ministarstvo, navodi Begić.

Napominje da su okolnosti u kojima su vršene izmjene zakona bile vrlo složene. Pored činjenice da usuglašavanje zakona podrazumijeva interesorna usuglašavanja više ministarstava bio je izraženi pritisak suđenja hrvatskim braniteljima u Haagu.

-I pored navedenih otežavajućih okolnosti dogovoreno je poglavlje IX Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, a kasnijim izmjenama Zakona dodatno smo popravili položaj branitelja HVO-a, a posljednje izmjene kruna su našeg nastojanja da svi ratni vojni invalidi HVO-a budu u mogućnosti podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava bez obzira na uzrok stradavanja i to će se ovim posljednjim izmjenama konačno realizirati. Ovom prigodom se u ime voditelja Odjela HNS BIH za branitelje želim zahvaliti svima koji su na bilo koji način sudjelovali u ovim plemenitim aktivnostima za dobrobit naših branitelja i našega naroda, a posebno se želim zahvaliti ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu i Vladi Republike Hrvatske na čelu sa predsjednikom Andrejem Plenkovićem, poručuje voditelj Odjela za branitelje pri Glavnom vijeću Hrvatskog narodnog sabora BiH, Mladen Begić.

Također, županijska Vlada donijela je i Odluku o izdvajanju sredstava iz proračuna ŽSB za 2023. godinu u iznosu od 200.000 KM javnoj ustanovi Dom zdravlja Busovača za nabavku digitalnog mamografa.Nabavku navedenih aparata sufinancirat će Općina Busovača iz vlastitih proračunskih sredstava.

FOTO: Notra.baVada Županije Središnja Bosna donijela je na današnjoj sjednici Odluku o izdvajanju sredstava iz proračuna ŽSB za 2023. godinu u iznosu od 100.000 KM javnoj ustanovi Dom zdravlja Busovača za nabavku ultrazvučnog aparata.

Premijer Republike Srpske Radovan Višković naveo je da je budžet Republike Srpske za 2024. godinu usaglašen u iznosu od 5,735 milijardi KM, prenosi N1.

Veći je za 212 miliona u odnosu na rebalans za 2023. godinu, a u odnosu na budžet za ovu godinu veći za 352 miliona, rekao je Višković.

To je dogovoreno i podržano od strane koalicijskih partnera SNSD-a, ali i samog predsjednika RS Milorada Dodika, naglašeno je nakon sastanka u Palati RS.

Sve je usaglašeno, budžet će biti usvojen, nema ni jedna prepreka da se to desi. Ovaj budžet se može smatrati usvojenim, samo je potrebno da prođe formalnosti, zaključio je Milorad Dodik.

Dodao da je iza Republike Srpske “izazovna i teška godina”, te da će se morati tražiti dodatna sredstva.

Evropske i druge kompanije smanjuju potražnju roba naše industrije. Činjenica je da smo ove godine izvršili sve svoje obaveze. Mnogi su pokušali da kažu da je ovo propast, da je RS neki jeres, da nema šanse da ovo uspije, ja im kažem da ima, rekao je Dodik.

Naglašava da će se morati na eksternoj razini morati zatražiti sredstva za investicijsko ulaganje, a ističe da je u 2023.godini isplaćeno više od 1 milijardu i 100 miliona KM.

Mi smo ove godine obezbijedili da smo manje zaduženi, a i inače smo bili nisko zaduženi, a nastaviće oni neki da i dalje lupaju, rekao je Dodik.

Mirovine će rasti za 9%, a po Dodiku, ispunjeni su zahtjevi umirovljenika i boraca, a galama opozicije je neopravdana.

Nije opozicija boračka, ili penziona organizacija, oni su se politički penzionisali, stava je lider SNSD-a.

Kako navodi predsjednik NSRS  usaglašeni budžet će biti na dnevnom redu do sredine prosinca.

Ova je godina bila najizazovnija gdje su nam predviđali, krah, bankrot, sada su se stišali ti glasovi. Budžet će biti usvojen u prvoj polovini decembra, sjednica će biti između 12.i 15.decembra, naglasio je Nenad Stevandić predsjednik NSRS i lider US.

Ovaj budžet je dokaz da će RS i u 2024.godini ići putem razvoja,, istakao je Petar Đokić, lider SP.

Za budžet će biti neophodna disciplina provođenja. Postoji izvijesnost oko rada i podrške svih institucija koje zavise od budžeta, rekao je Nedjeljko Čubrilović, predsjednik DEMOS-a.

Premijer Višković istakao je da će budžet biti stimulativan i razvojni, ali, istovremeno, i okrenut daljem unapređenju položaja socijalno osjetljivih kategorija.

Za mirovine, zdravstvo i boračke kategorije budžet je povećan, a neke od stavki koje je naveo premijer Višković su:

• 390,8 miliona miliona za zdravstvo: grant FZO 246 miliona, bolnice, sufinanciranje 11 miliona, UKC RS 60 miliona…
• povećanje plaća radnicima u realnom sektoru 15,6 miliona,
• socijalno zbrinjavanje 6 miliona,
• Željeznice grant 20 miliona,
• Aerodromi 2 miliona,
• Pošte 1 milion KM,
• Vode 11,3 miliona

(Izvor: N1)

Lider HDZ-a Dragan Čović obratio se medijima nakon sastanka predstavnika stranaka koje čine vlast u Federaciji BiH na kojem su, osim njega, sudjelovali predstavnici SDP-a, NIP-a i Naše stranke Nermin Nikšić, Elmedin Konaković i Predrag Kojović.

Čović je rekao kako je sastanak koji je bio najavljen za prošli tjedan bio otkazan zbog zdravstvenih stanja sudionika.

Potom je naveo da su se danas okupili kako bi prošli zanimljive teme koje par mjeseci pokušavaju usuglasiti, od proračuna, izbornog zakona, svih drugih zakona koji se tiču europskog puta, odluka i obaveza, presuda Europskog suda.

Rekao je da imaju nekoliko dana do odlaska na zajedničke sastanke u Bruxellesu, te da se nadaju da će današnji sastanak potaknuti sve druge partnere da Bosni i Hercegovini otkloni manjkavosti i da u 12. mjesecu otvori pregovarački proces s EU.

– Razgovarali smo vrlo iskreno, o svim temama, na nivou Federacije imamo usuglašen stav i sad ćemo vidjeti u narednim danima da izdogovaramo stvari sa SNSD.

Trebamo još jedan pozitivan iskorak, nakon ovih nerazumijevanja, sučeljavanja, svakodnevnica, da se izvučemo iz krize.

Naše opredjeljenje je da se izvučemo iz ove krize i da unutar FBiH pokažemo da jesmo vlast i da donosimo odluke.

Procijenili smo se da nam je budžet prevažan i da bi te stvari trebali usuglasiti sa partnerima, da raspravljamo o velikom iznosu koji će EU plasirati unutar balkanskog prostora kako bi i mi mogli participirati – rekao je Čović.

Poljoprivredna proizvodnja, a osobito stočarstvo te zimski i seoski turizam u kraju netaknute prirode i ekološke očuvanosti na kojoj bi pozavidjele i neke razvikane europske planinske destinacije – najkraći je opis potencijala razvoja Dobretića, male općine u središnjoj Bosni, u kraju koji se stoljećima naziva Pougarje. Unatoč izazovima koji su izraženi i u brojnim drugim lokalnim sredinama u BiH, u Dobretićima bilježe naznake povratka. U posljednje dvije godine 50 je novih priključaka električne energije. Upravo se radi na strateškom dokumentu koji za cilj ima definirati sve prednosti i mogućnosti korištenja postojećih prirodnih resursa za ruralni razvoj, a očekivanja su kako će sve prisutniji trend proizvodnje na ekološkim osnovama imati značajan odjek i u ovoj sredini. O toj, kao i drugim temama za Večernji list govori Ivo Čakarić, načelnik općine.

Večernji list: Općina Dobretići, unatoč malom broju stanovnika, ipak raspolaže značajnim potencijalima, a osobito kada govorimo o proizvodnji zdrave hrane. Kako se danas živi u Dobretićima?

– Potencijala je u Pougarju mnogo, a najveći su upravo oni stanovnici koji nisu tu. Naša dijaspora danas ima oko 15 tisuća osoba. To je snaga koja ima interes i koja sve više mijenja sliku našega kraja nabolje. Onaj koji ulaže svoj novac, taj će i dolaziti, taj će se i vratiti. Samo u ove dvije godine nakon korone imamo više od 50 novih priključaka na električnu energiju, što je rast od 13%, možda i najveći u BiH. Nedavno smo imali akciju prikupljanja sredstava za jednu lokalnu cestu, za jedno od 18 sela u Pougarju. Rezultat je bio vrijedan divljenja, 400 osoba prikupilo je više od 90 tisuća KM. Asfaltirano je više nego što je planirano. Pougarci, iako su raseljeni, svoje zaboravili nisu i mnogi čekaju mogućnost povratka. Mislim da su se neko raspoloženje, neka klima promijenili. Pougarje je danas opet “in”. Iznimno nam je drago što pokraj cesta koje gradimo niču nove kuće, na vodovode koje uvodimo priključuju se novi korisnici, za katastarske podatke koje sređujemo javljaju se novi nasljednici.

Večernji list: Koji su glavni strateški smjerovi razvoja općine?

– Općina Dobretići nikada nije imala usvojenu strategiju razvoja, ali upravo radimo na njoj s Razvojnom agencijom Žepče te očekujemo njezino usvajanje do kraja ove godine. Tri glavna strateška fokusa djelovanja trebala bi biti korištenje postojećih prirodnih resursa za ruralni razvoj, odnosno specifičnih grana gospodarstva (stočarstvo, održiva poljoprivredna proizvodnja, turizam i dr.), podizanje kvalitete javnih usluga, razvoj komunalne i socijalne infrastrukture i korištenje prirodnih resursa općine za održivi razvoj te poboljšanje ekološkog sustava i upravljanje okolišem.

I bez navedenoga, Općina je u sličnim smjerovima i djelovala, osobito na izgradnji infrastrukture koja je bila na vrlo niskim granama.

Večernji list: Kako ojačati one grane gospodarstva koje imaju i najveću priliku za produktivnost?

U Dobretićima rijetko koje grane gospodarstva uopće mogu uspjeti zbog prometne izoliranosti i velike nadmorske visine. Neke od onih koje ipak mogu svakako su poljoprivredna proizvodnja, koja je stoljećima uspijevala, te zimski i seoski turizam. Što se tiče poljoprivrede, Općina je tek prošle godine dala prve poticaje za poljoprivrednu i za nadati je se da će ta davanja imati smisla. Imali smo u proteklom razdoblju i nekih mini projekata, poput onoga za pčelarstvo, tako da danas imamo 4-5 puta više pčelara i pčelinjih društava. Za turizam potencijala ima i to je za sada sve. Projektima pokušavamo neke stvari maknuti s nule, poput signalizacije, nekih klupa, odmorišta itd. Pokrenuli smo proces otkupa državnog zemljišta radi izgradnje vikend-naselja na mjestima predviđenima prostornim planom. Nadamo se da će biti interesa jer potražnja za zemljištem u Dobretićima nikad nije bila veća. Pougarje je vjetrovito područje te je prepoznat i taj potencijal. U tijeku su završna ispitivanja vjetra u svrhu izgradnje vjetroelektrane. Ovim projektom Općina bi riješila svoje dugoročno financiranje te bi mogla početi neke razvojne projekte i napokon utjecati na svoj razvoj.

Večernji list: Kako gledate na tematiku prometnog uvezivanja, a osobito s obližnjom općinom Jajce? Postoje li najave realizacije nekih projekata?

– Dobretići su asfaltnom cestom s Jajcem spojeni 2008. godine, kada je asfaltirana dionica regionalne ceste R-413 b u dužini od oko 6 km. Proteklih nekoliko godina rađena su ozbiljnija ulaganja u dotrajale dionice ceste te se može reći da je put prema Jajcu zadovoljavajući. Cesta prema Travniku također je regionalna, a nastavlja se do mjesta Gostilj u općini Travnik u dužini od 12 km, od kojih je 10 km makadamska cesta. Preostali dio nužno je asfaltirati kako bi i cesta prema Jajcu dobila svoj puni smisao i prestala biti slijepa ulica. Jer u Dobretiće danas dođe samo onaj tko mora ili onaj tko zaluta, rijetki tu cestu koriste na putu od Jajca i zapadnijih mjesta prema Travniku i dalje iako je 20-ak kilometara kraća od one preko Donjeg Vakufa. Veći protok prometa mnogo bi značio i vjerojatno bi se otvorila benzinska crpka te drugi popratni sadržaji.

Ljetos smo baš asfaltirali jednu lokalnu cestu koja se tiče općine Jajce i vodi prema skijalištu Ranča. Prije rata je bila glavna cesta prema Jajcu. Bilo bi dobro da se Općina Jajce zauzme i asfaltira ostalo ili barem dio jer to bi mnogo značilo za povezivanje dviju općina, kao i bolje mogućnosti za navedeno skijalište, odnosno turizam u našim dvjema općinama.

Večernji list: Vidite li mogućnost razvoja kada govorimo o suradnji s drugim lokalnim zajednicama, ali i projektima koji bi se financirali europskim novcem?

– Kroz projekte Općina Dobretići više surađuje s prekograničnim općinama i gradovima nego onima u BiH. Razlog su, prije svega, uvjeti natječaja, odnosno da partner mora biti netko iz Hrvatske ili drugih zemalja. Vlada Republike Hrvatske već treću godinu provodi takve projekte preko svoga resornog ministarstva, a ove godine Općina Dobretići realizira projekt s Pakracom, našim prijateljskim gradom. S naše strane grade se dva (od pet) segmenta zgrade komunalnog poduzeća i vatrogasnog spremišta. Općina Dobretići već je realizirala projekte Europske unije, a nadamo se da će i dalje uspjeti zahvaljujući njima podići kvalitetu življenja u Pougarju.

Predsjednik HDZ 1990 i izaslanik u Domu naroda BiH Ilija Cvitanović sudjeluje u Washingtonu na Međunarodnom forumu za nadzor obavještajnih službi kao predsjedavajući Zajedničke komisije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za nadzor nad radom Obavještajno – sigurnosnom agencijom (OSA) BiH koji se održava 28. i 29. studenog u Washingtonu.

Ovaj tradicionalni Forum, čiji su organizatori sveučilišta sa Malte i iz Groningena, po prvi put se održava u Sjedinjenim Američkim Državama i okuplja više od 130 parlamentaraca iz cijelog svijeta.

Kako su organizatori priopćili, cilj IIOF-a je da potakne međunarodni i međuparlamentarni dijalog, kao i razmjenu i promoviranje dobrih praksi u oblasti parlamentarnog nadzora nad radom obavještajnih službi.

U sklopu Foruma, predsjednik HDZ 1990 i zastupnik u Domu naroda BiH Ilija Cvitanović iskoristio je prigodu i sastao se s Gabrielom Escobarom, posebnim američkim izaslanikom za Zapadni Balkan.

Cvitanović je upoznao Escobara o trenutnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

Predsjednik HDZ 1990 i zastupnik u Domu naroda BiH Ilija Cvitanović sudjelovati će u Washingtonu na Međunarodnom forumu za nadzor obavještajnih službi kao predsjedavajući Zajedničke komisije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za nadzor nad radom Obavještajno – sigurnosnom agencijom (OSA) BiH koji će se održati 28. i 29. studenog u Washintonu.Ovaj tradicionalni Forum, čiji su organizatori sveučilišta sa Malte i iz Groningena, po prvi put će biti održan u Sjedinjenim Američkim Državama i okupit će više od 130 parlamentaraca iz cijelog svijeta.

Kako su organizatori priopćili, cilj IIOF-a je da podstakne međunarodni i međuparlamentarni dijalog, kao i razmjenu i promoviranje dobrih praksi u oblasti parlamentarnog nadzora nad radom obavještajnih službi.