Busovačka planina ponovno je domaćin jedinstvenog događaja koji spaja tradiciju, gastronomiju i glazbu, privlačeći posjetitelje iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, ali i šire.

Ovaj vikend, točnije u subotu, 11. siječnja 2025. godine, u prostoru hostela “Busovačka” održat će se tradicionalni izbor najbolje kobasice, rakije kruške i šljivovice, događaj koji je s godinama postao nezaobilazan dio zimske ponude ovog kraja.

Uz početak programa u 19:00 sati, posjetitelji će imati priliku uživati u pravoj zimskoj idili na planini, uz toplu atmosferu i domaće specijalitete koji oduševljavaju gurmane. Ovo nije samo natjecanje u izboru najboljeg, već i prilika za okupljanje, druženje i slavljenje bogate tradicije i običaja ovog kraja.

Za glazbenu kulisu pobrinut će se bend Innuendo, čiji će nastup uživo dodatno zagrijati atmosferu i osigurati nezaboravnu zabavu. Natjecateljski dio programa uključuje vrijedne nagrade – pobjednik osvaja 300 KM, dok drugo mjesto nosi 200 KM, što dodatno motivira sudionike da pokažu najbolje od svoje kulinarske i destilatorske vještine.

Ulaznica za događaj iznosi 10 KM, dok kotizacija za sudjelovanje u natjecanju iznosi 30 KM. Rezervacije su moguće putem Frizerskog salona “Jelena” u TC Party ili direktno kontaktiranjem organizatora na broj 063/335-855 (Mići).

Ovaj događaj svake godine privlači ne samo lokalne stanovnike iz Busovače i okolice, već i goste iz dijaspore, čineći ga pravim simbolom zajedništva i slavljenja kulturne baštine. Busovačka planina, poznata po svojoj prirodnoj ljepoti, ovim događajem dodatno potvrđuje svoj status popularne zimske destinacije.

Uživanje u ukusnoj hrani, vrhunskim domaćim rakijama i dobroj glazbi savršeno je začinjeno toplinom zajedništva i ljepotom prirode. Ne propustite priliku biti dio ovog događaja i doživjeti nezaboravnu zimsku večer na Busovačkoj planini.

U zgradi gradske uprave održan je drugi sastanak na temu plinifikacije Novog Travnika. Sastanak je organiziran na inicijativu Vedrana Lakića, ministra energije, rudarstva i industrije, te Edisa Bakovića, v. d. direktora BH Gasa, a domaćin je bio gradonačelnik Stjepan Dujo. Ovaj put, sastanku su se pridružili i novotravnički gospodarstvenici.

Tijekom sastanka, Dujo, Lakić i Baković predstavili su planove za plinifikaciju, pravne temelje potrebne za regulaciju sektora, kao i opcije snabdijevanja plinom. Gospodarstvenicima je također pružena prilika za postavljanje pitanja. Zanimalo ih je nekoliko tema, uključujući aktivnosti Gradske uprave, ekonomsku isplativost, te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.

U narednim danima, svim gospodarskim subjektima na području Novog Travnika bit će dostavljen upitnik, putem kojeg će se prikupiti informacije o interesu poduzetnika za plin.

NOVOIZABRANI američki predsjednik Donald Trump ponovno je uzburkao javnost ponovivši namjeru preuzimanja kontrole nad Grenlandom, autonomnim teritorijem pod upravom Danske.

Na klasičnim zemljopisnim kartama ne može se isprva najjasnije iščitati strateška važnost Grenlanda. No, kada pogledamo globus, postaje jasno da je Grenland na samom sjevernom polu relativno blizak i SAD-u i Rusiji te u srcu Arktika koji ima sve veći geostrateški značaj u geopolitičkom i ekonomskom smislu.

Geografska i strateška pozicija Grenlanda

Grenland je najveći svjetski otok, smješten na Arktiku i prekriven ledom na oko 80% svog teritorija. S populacijom od samo 56.000 stanovnika, uglavnom autohtonih Inuita, najveći broj ljudi živi u blizini glavnog grada Nuuka, na jugozapadu otoka.

Gospodarstvo Grenlanda temelji se na ribarstvu, uz znatne subvencije danskog proračuna koje čine petinu BDP-a.

Zbog svog položaja na sjevernom polu, Grenland je važan i Rusiji i SAD-u, a od posebnog su značaja vojne baze, uključujući američku svemirsku bazu Pituffik (bivša zrakoplovna baza Thule), ključnu za obranu SAD-a.

Zašto je Grenland važan?

Posljednjih godina interes za prirodne resurse Grenlanda, poput minerala rijetkih zemalja, urana i željeza, dodatno je porastao. Globalno zagrijavanje uzrokuje topljenje leda, čime se otvaraju nove mogućnosti za rudarsku industriju.

Prema riječima Marca Jacobsena, izvanrednog profesora Kraljevskog danskog koledža za obranu, svemirska baza Pituffik neizmjerno je važna za obranu SAD-a zbog svoje lokacije na putanji potencijalnih ruskih projektila.
“Ako bi Rusija lansirala projektile prema SAD-u, najkraći put prolazio bi preko Sjevernog pola i Grenlanda”, objašnjava Jacobsen.

Nove pomorske rute

Godine 2023. danska vlada objavila je izvješće u kojem se detaljno opisuje potencijal Grenlanda kao bogatog nalazišta vrijednih minerala. Arktički otok ima “povoljne uvjete za formiranje taloženja ruda, uključujući mnoge kritične sirove minerale”.

Topljenje leda na Arktiku također otvara novu stratešku, geopolitičku prednost – kraće i učinkovitije pomorske rute. Primjerice, navigacija kroz Arktičko more od zapadne Europe do istočne Azije je oko 40 posto kraća u usporedbi s plovidbom kroz Sueski kanal. Promet brodova na Arktiku već je porastao za 37 posto u proteklom desetljeću, prema nedavnom izvješću Arktičkog vijeća.

Kina je pokazala značajan interes za novu rutu kroz Arktik, a u studenom su Kina i Rusija dogovorile suradnju na razvoju arktičkih pomorskih ruta.

“To je autocesta od Arktika do Sjeverne Amerike”

Trump je više puta klimatske promjene nazvao “prevarom”. No jedan od njegovih bivših savjetnika za nacionalnu sigurnost Robert C. O’Brien sugerirao je da je, među ostalim, upravo zbog posljedica tih promjena Trump i zainteresiran da Grenland postane teritorij SAD-a.

“Grenland je autocesta od Arktika sve do Sjeverne Amerike, do Sjedinjenih Država”, rekao je za Fox News. “Strateški je vrlo važan za Arktik, koji će biti kritično bojno polje budućnosti jer, kako klima bude postajala toplija, Arktik će biti put koji će možda smanjiti korištenje Panamskog kanala”, dodao je.

Povijesne težnje SAD-a prema Grenlandu

Trumpove ambicije nisu presedan. Još 1867. godine, nakon kupnje Aljaske od Rusije, američki državni tajnik William H. Seward pregovarao je o kupnji Grenlanda, no bez uspjeha. Godine 1946. SAD je ponudio 100 milijuna dolara za otok, no Danska je odbila ponudu.

Tijekom prvog mandata Trump je 2019. godine ponovno iznio prijedlog o kupnji Grenlanda, koji su danska i grenlandska vlada jednoglasno odbacile uz poruku: “Grenland nije na prodaju.”

Danas se situacija dodatno komplicira zbog prisutnosti Kine i Rusije, koje intenziviraju svoje vojne aktivnosti u arktičkoj regiji. Lars Løkke Rasmussen, danski ministar vanjskih poslova, izjavio je da Danska prepoznaje “legitimne” interese SAD-a te je spremna na razgovore. “Vidimo Rusiju koja se naoružava. Vidimo Kinu koja pojačava svoj interes za Arktik”, upozorio je Rasmussen.

“Trump nas tretira kao predmet trgovine”

Danska svejedno odbacuje mogućnost prodaje ili predaje otoka SAD-u.

Mnogi stanovnici Grenlanda izražavaju zabrinutost zbog američkih namjera. Kuno Fencker, član grenlandskog parlamenta Inatsisartut, smatra da bi nezavisni Grenland mogao odlučiti o suradnji s SAD-om u obrambenom smislu.

No, mnogi poput Dinesa Mikaelsena, lokalnog turoperatora, protive se ideji i upozoravaju na opasnost tretiranja stanovnika kao “robe koja se može kupiti”.

“Trump nas tretira kao predmet trgovine”, izjavila je Aleqa Hammond, prva premijerka Grenlanda.

učer je u Vitezu dostojanstveno obilježena 31. obljetnica jednog od najtežih ratnih zločina počinjenih nad Hrvatima u Središnjoj Bosni – pokolja u Buhinim Kućama. Tog kobnog 9. siječnja 1994. godine, specijalne postrojbe Armije RBiH, uz potporu mudžahedina i stranih ratnika, počinile su brutalan zločin nad civilima i zarobljenicima u ovom viteškom naselju.

Trideset godina kasnije, obitelji žrtava još uvijek čekaju pravdu, a njihovi vapaji sve češće nailaze na tišinu nadležnih institucija. Iako nade u ovozemaljsku pravdu sve više blijede, jučerašnje obilježavanje još je jednom poslalo jasnu poruku – žrtve Buhinih Kuća ne smiju biti zaboravljene.

Obilježavanje obljetnice započelo je svetom misom zadušnicom, nakon čega su uslijedili mimohod, polaganje vijenaca i obraćanja predstavnika udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Okupljeni su se prisjetili stradalih mještana i hrvatskih branitelja koji su položili živote braneći svoje domove.

Vapaj za pravdom koji ne jenjava

Iako je ovaj zločin poznat lokalnoj javnosti, njegov značaj i dalje ostaje zanemaren na državnoj i međunarodnoj razini. Upravo zato je medijska pozornost ključna – ona može dodatno potaknuti istražitelje, tužitelje i pravosudne institucije da odgovorne za ovaj zločin napokon izvedu pred lice pravde.

Mladi pjevač Marko Bošnjak iz Rame ponovno bi se mogao natjecati na Dori. Sada konkurira s pjesmom Poison Cake.

„Međunarodni tim“ autora, kako je istaknuo pjevač Marko Bošnjak u najavi pjesme (Emma Gale, Ben Pyne, Bas Wissink, Filip Majdak, Marko Bošnjak) govori da se u hrvatsku Doru sve više uključuju strani autori.

Kako zasad stoje stvari, Marko Bošnjak i njegova pjesma Poison Cake je najviše zanima fanove Eurosonga u Hrvatskoj. Bošnjak trenutno ima nešto više od 10 tisuća pregleda (u tri sata), prenosi Večernji list.

Odmah iza njega je Luka Nižetić s pjesmom Južina, a zatim i Ogenj s pjesmom Daj, daj. Valja naglasiti da je u međuvremenu pjesma Magazina AaAaA prikupila više, 26 tisuća pregleda, no to je nije uspjelo dovesti na trending listu. Broj pregleda nije jedini faktor koji utječe na formiranje trending liste – na to utječe i stopa angažmana gledatelja te brzina rasta popularnosti, izvornost, lokalni trendovi i još mnogo toga.

Marko Bošnjak je pozornost javnosti privukao 2016. godine kad je kao dječak nastupao u showu Pinkove zvezdice. 20-godišnjem pjevaču ovo će biti drugo sudjelovanje na Dori. Natjecao se i 2022. godine kada se predstavio s pjesmom Moli za nas. Tada je zauzeo drugo mjesto, a pobjedu je odnijela Mia Dimšić.

U nedjelju, 12. siječnja 2025. godine, birači će odlučivati o budućnosti Hrvatske u drugom krugu predsjedničkih izbora. Dr. Dragan Primorac, nezavisni kandidat kojeg podržavaju HDZ i partneri, lider je s jasnom vizijom, bogatim životnim iskustvom i prepoznatim međunarodnim uspjesima.

Danas je u Vitezu održan sastanak predsjednika Županijskog odbora HDZ BiH Županije Središnja Bosna, Radoje Vidovića, s predsjednicima općinskih odbora HDZ BiH. Jednoglasno je izražena snažna podrška dr. Primorcu kao pravom izboru za predsjednika koji ujedinjuje, inspirira i vodi naš narod prema stabilnosti i napretku.

Dr. Dragan Primorac dokazao je liderstvo kao sveučilišni profesor, uspješan poduzetnik i međunarodno priznati stručnjak. Posebnu pažnju posvetio je Hrvatima u Bosni i Hercegovini, kroz brojne projekte i inicijative koje jačaju položaj hrvatskog naroda. Njegova vizija stabilne i snažne Hrvatske, čvrsto povezana s Hrvatima u BiH, ključ je budućnosti za sve nas.

Pozivamo sve birače u Bosni i Hercegovini, a posebno u Središnjoj Bosni, da u nedjelju izađu na birališta i iskoriste svoje pravo glasa.

Biračka mjesta otvorena su od 7 do 19 sati na sljedećim lokacijama diljem BiH:

– Osnovna škola “Vitez” u Vitezu,

– Franjevački međunarodni studentski centar u Sarajevu,

– Kampus Sveučilišta u Mostaru,

– Generalni konzulat RH u Banjaluci,

– Hrvatski kulturni centar “Sveti Franjo” u Tuzli,

– Osnovna škola “Ivan Goran Kovačić” u Livnu,

– Školski centar fra Martina Nedića u Orašju.

Vaš glas je ključan za stabilnost i prosperitet Hrvatske, Hrvata u BiH i svijetu. Izađimo na izbore i podržimo dr. Dragana Primorca – lidera koji nas sve ujedinjuje i gradi bolju budućnost za naš narod.

Nakon krvavog Badnjaka 1993. u Križančevom selu, gdje je masakrirano i ritualno ubijeno 64 Hrvata (većinom civila), u Buhinim kućama je 9. siječnja 1994. godine na još monstruozniji način ubijeno još 36 Hrvata, 27 civila i 9 vojnika HVO-a.

Danas su predstavnici udruga proisteklih iz rata, predstavnici političkog i društvenog života položili vijence na Spomen obilježju poginulim braniteljima.

Najmlađa žrtva dvogodišnji Danijel Grbavac

Najmlađa žrtva pokolja bio je dvogodišnji dječak Danijel Grbavac. Hrvatski branitelji su zarobljeni i masakrirani. Identifikacija koja je izvršena mjesec dana kasnije u Vitezu, u veljači 1994. godine, najbolje govori o kakvim se krvnicima radilo budući da su tijela hrvatskih branitelja izrezana i motornom pilom na dva dijela, poput tijela ubijenog Marka Buhića.Prema podacima udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO Vitez, u 316 dana koliko je trajala opsada Viteza od strane Armije R BiH, ubijeno je 653 Hrvata.

Osim boli za ubijenima, Hrvate Viteza i BiH boli i činjenica da za taj strašan muslimanski zločin još nitko nije odgovarao pred sudom BiH. Također boli i to što taj zločin nad Hrvatima pojedini hrvatski mediji namjerno zaobilaze i o njemu ne pišu, ali stalno nameću hrvatske zločine počinjene nad muslimanima.

Ono što je najmonstruoznije u svemu jeste činjenica kako su Buhine kuće, kao i Križančevo selo, mjesto monstruoznih zločina za koje nitko nije nikada odgovarao, iako se znaju i izravni počinitelji i nalogodavci, kao i politički pokrovitelji iz Sarajeva.

Obitelji žrtava izgubile su povjerenje u institucije BiH da će procesuirati bivše pripadnike Armije RBiH koji su odgovorni za taj svirepi zločin.

Kako je prije par godine napisala novinarka Glorija Lujanović, zločin u Buhinim kućama je samo jedan u nizu kampanje zločina tzv. Armije RBiH u Središnjoj Bosni, svireposti njihovih vojnika i činjenice kako nije riječ ni o kakvim sporadičnim incidentima, nego sasvim sigurno, organiziranom planu etničkog čišćenja Hrvata iz Središnje Bosne i pretvaranja tog prostora u bošnjačko-muslimanski što su snage HVO-a, iako u okruženju, braneći se od 10 puta snažnijeg i naoružanijeg protivnika, uspješno zaustavile.

U borbama za oslobađanje Buhinih Kuća poginulo je još 9 pripadnika HVO-a, a ranjeno ih je više desetaka. U završnim borbama za oslobođenje Buhinih Kuća, 14. veljače, teško je ranjen Josip Plavčić Đokac, zapovjednik III. satnije I. bojne „Viteške“ brigade HVO-a. Dan poslije, 15. veljače, preminuo je u Franjevačkoj crkvi – bolnici „Dr. fra Mato Nikolić“ u Novoj Biloj.

U subotu 18.01.2025. s početkom od 19:00 u Planinarskom domu “Erik Brandis” na Galici bit će održano ovogodišnje tradicionalno natjecanje “Najbolja višalica i slanina”.

Za sudjelovanje u natjecanju potrebno je donijeti komad suhog mesa i slanine – domaće sušeno.

Najbolje iz obe discipline birat će, kao i inače, povjerenstvo, a svima je da dođu i dobro se zabave.