Gospodarstvo
DRŽAVNA PODUZEĆA: Najveći profit, gubici i plaće – donosimo analizu MMF-a
Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH objavila je radni dokument na temu “Poduzeća u državnom vlasništvu u BiH: Procjena performansi i nadzora”, kojeg su na temelju baze financijskih izvještaja državnih poduzeća pripremili Bobana Čegar i Francisco Parodi.
U dokumentu se ističe da su državna poduzeća u BiH uglavnom u lošem financijskom stanju te da ne doprinose dovoljno privredi. Vlasti, ističe se, ne vrše svoju vlasničku funkciju u skladu sa smjernicama Svjetske banke i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Također se procjenjuje da bi temeljna reforma sektora državnih poduzeća mogla povećati BDP za tri posto godišnje.
Poduzeća u državnom vlasništvu su značajan dio ukupne ekonomije BiH te imaju značajan utjecaj na makroekonomske performanse, uključujući fiskalnu održivost, tržište rada i konkurentnost. U dokumentu se napominje da je širina ovog sektora dio naslijeđa bivše Jugoslavije te da je veliki dio tih poduzeća privatiziran u periodu od 1996. do 2006. godine. Kada su u pitanju manjkavosti sistema upravljanja tim poduzećima, ističe se nedostatak odgovornosti i transparentnosti te nepostojanje točnih, ažuriranih i javno dostupnih podataka o ovom sektoru.
– Državna poduzeća zapošljavaju oko 11 posto ukupnog broja zaposlenih, ali proizvode samo 10 posto dodatne vrijednosti, što sugerira da zaposleni u državnim poduzećima u BiH proizvode manju dodatnu vrijednost u odnosu na ostale zemlje u regiji – navodi se u dokumentu.
Usprkos značajnom utjecaju na ekonomiju, veliki broj državnih poduzeća negativno utječe na makroekonomske performanse mijenjajući tržište rada i namećući značajne fiskalne troškove. U više od 550 državnih poduzeća je, procjenjuje se, zaposleno oko 80.000 radnika. S druge strane, državna poduzeća posjeduju 40 posto ukupne poslovne imovine i prave deset posto ukupnog prometa.
U dokumentu se naglašava činjenica da državne poduzeća negativno utječu na tržište rada zbog činjenice da su u tim poduzećima, usprkos nižoj produktivnosti, prosječne plaće 40 posto veće nego u privatnim firmama.
– Ukupni dugovi državnih poduzeća iznose otprilike 26 posto BDP-a. To uključuje blizu četiri posto BDP-a u zaostalim poreznim i socijalnim potraživanjima, što smanjuje porezne prihode i negativno utječe na funkcioniranje sistema socijalnih davanja – navodi se u dokumentu.
FBiH je nedavno uspostavila centralizirani registar državnih poduzeća, dok entitet RS svoj registar nije ažurirao od 2014. godine. Kao sporan se izdvaja sistem izbora članove uprava i nadzornih odbora, a specijalizirane jedinice ne provode procjene financijske i operativne uspješnosti.
Fiskalne veze s vladama su snažne, ali formalna politika koja uvjetuje podršku vlada državnim poduzećima ne postoji, baš kao ni formalna politika dividendi.
Prema svim navedenim kriterijima je BiH smještena na pretposljednje mjesto u regiji po kvaliteti sistema upravljanja državnim poduzećima.
Državna poduzeća koja su bila predmet analize, njih 414, po sektorima, prihodima, imovini i broju zaposlenih
Najveći dio ekonomskih aktivnosti državnih poduzeća otpada na ona u vlasništvu entiteta, koja su u 2017. godini generirala oko 85 posto ukupnih prihoda od 2,9 milijarde eura te posjeduju oko 85 posto ukupne imovine i pasive, vrijedne 13,3 milijardi eura, odnosno 3,5 milijarde eura te zapošljavaju 58.000 od ukupno 76.000 zaposlenih u državnim poduzećima koja su bila predmet ove analize.
Najveća entitetska poduzeća su elektroprivrede u oba bh. entiteta, rudnici u FBiH, namjenska industrija u FBiH, Šume RS-a te poduzeća zadužena za izgradnju i održavanje cesta, autocesta i željezničkog saobraćaja.
– Tri državna poduzeća s najvećim prosječnim prihodima u periodu od 2014. do 2017. su Elektroprivreda BiH (535 milijuna eura), BH Telecom (274 milijuna eura), te Elektroprivreda RS-a (210 milijuna eura) – navodi se u dokumentu.
Većina uposlenih u državnim poduzećima je koncentrirana u oblastima proizvodnje dobara i usluga.
Oko 37 posto zaposlenih u državnim poduzećima je koncentrirano u sektoru električne energije i vode (28.000), prijevoza (12.000) i rudarstva (12.000).
– Prvih pet poslodavaca među državnim poduzećima su Elektroprivreda BiH, Željeznice FBiH, Željeznice RS-a, te rudnici uglja Banovići i Kreka – ističe se u analizi.
Prosječna plaća u državnim poduzećima je veća u odnosu na većinu zemalja regije. U 2017. godini je prosječna bruto mjesečna plaća u državnim poduzećima bila 756 eura, a produktivnost je oko osam posto niža u odnosu na radnike u privatnom sektoru.
Na plaće zaposlenika otpada oko 30,5 posto ukupnih rashoda državnih poduzeća. U privatnom sektoru procentualno učešće plaća u rashodima iznosi 12 posto.
Iako je oko 85 posto državnih poduzeća bilo solventno na kraju 2017. godine, s pozitivnim kapitalom od oko milijardu eura, 66 firmi su akumulirale gubitke u iznosu od 1,6 milijardi eura. Te firme tehnički su nesolventne s negativnim vlasničkim kapitalom u iznosu od 290 milijuna eura (2 posto BDP-a).
Većina gubitaka akumulirana je u sektoru vađenja rude i kamena, proizvodnje i energetike.
Akumulirani gubici i profiti po industrijskim granama u 2017. godini
U tom su kontekstu izdvojena poduzeća GRAS i Aluminij. GRAS, ističe se, ima neodrživ poslovni model.
Na kraju 2017. ukupne obaveze ovog poduzeća iznosile su 110 milijuna eura ili 1,1 posto BDP-a FBiH. Porezna dugovanja iznosila su 81,6 milijuna eura ili 0,8 BDP-a FBiH.
Aluminij Mostar je dioničko društvo čija je osnovna djelatnost proizvodnja aluminija i ostalih proizvoda od aluminija.
Vlada FBiH posjeduje 44 posto dionica, a Hrvatska 12 posto, a ostatak su manjinski dioničari.
– Iako je Vlada FBiH samo manjinski dioničar, kompanija je visoko zadužena u Elektroprivredi HZHB – navodi se u dokumentu, u kojem se također ističe da je podrška Vlade FBiH održavala Aluminij u životu.
Poslovanje Aluminija je, ocjenjuju, neodrživo i zahtijeva veliku financijsku podršku države.
Kompanija posluje s negativnom bruto maržom, što znači da prodajna cijena aluminija nije dovoljna da pokrije troškove proizvodnje.
Kompanija je nesolventna od kraja 2017. godine, s akumuliranim gubicima većim od 120 milijuna eura (1,3 posto BDP-a FBiH). Obaveze su povećane za više od 140 posto od 2014. do 2017. godine, dosegnuvši 188 milijuna eura (2,0 BDP-a FBiH).
Otprilike tri četvrtine duga odnosi se na Elektroprivredu HZHB za neplaćenu električnu energiju.
U periodu od 2015. do 2017. godine su samo tri sektora ostvarivala profite, a najprofitabilniji su bili informacijski i telekomunikacijski sektor i to, ističe se, zahvaljujući velikoj dobiti BH Telecoma, koja je činila više od tri četvrtine zarade ove industrije.
Ostali profitabilni sektori bili su poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo te transport i skladištenje. Suprotno tome, rudarski sektor nanio je velike gubitke u ukupnom iznosu od 0,2 posto BDP-a.
Oko 95 posto ukupno uplaćenih dividendi u 2017. godini su uplatile tri od ukupno 18 kompanija koje imaju tu obavezu.
Najviše je uplatio BH Telecom, čak 34,45 milijuna eura, a na drugom mjestu je Elektroprivreda BiH sa 2,61 milijun eura.
Iznosi uplaćenih dividendi po kompanijama u 2017. godini
Državna poduzeća ne doprinose značajno razvoju infrastrukture, te ni s tog aspekta ne opravdavaju svoje postojanje kao poduzeća u javnom vlasništvu.
Ukupne investicije državnih poduzeća u 2017. godini su iznosile oko 500 milijuna eura, a tri sektora uložila su gotovo 86 posto tog iznosa: električna energija (49,8 posto), transport i skladištenje (19 posto) i informatika i komunikacije (16,6 posto).
Međutim, državna poduzeća su uložila samo 274 milijuna eura (1,7 posto BDP-a) u nefinancijsku imovinu.
Državna poduzeća s najvećim ulaganjima u nefinancijsku imovinu bila su Autoceste RS-a (67,3 milijuna eura), BH Telecom (30,9 milijuna eura) i Elektroprivreda BiH (23,0 milijuna eura). Kao rezultat relativno malih ulaganja, kvaliteta infrastrukture zaostaje za regijom.
Izvor: Faktor
Gospodarstvo
HT Eronet na sajmu pod sloganom “Ponovno najbrži”
Počeo je 25. Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru na kojemu se HT Eronet, na svome izložbenom prostoru u paviljonu 2, predstavlja pod sloganom Ponovno najbrži.
Mogu kazati kako se HT Eronet, svojim projektima, ponudom usluga i uređaja, učvršćuje kao lider, predvodnik digitalizacije na ovim prostorima, a na izložbenom prostoru svaki će sajamski dan biti ispunjen događanjima, bilo da se radi o promociji ili prezentaciji uređaja, usluga, gamingu ili promociji društveno-odgovornih projekata.
Od niza sajamskih zanimljivosti, istaknuo bih i potpisivanje sporazuma o poslovno-tehničkoj suradnji s tvrtkom Ericsson Nikola Tesla za razvoj rješenja baziranih na platformi za nadzor okolišnih parametara s ciljem podrške pametnim gradovima. Sukladno potpisanoj suradnji, razvijena je nova ICT usluga, konkretno web aplikacija za mapiranje turističkih resursa koja omogućava označavanje najvažnijih odredišta i znamenitosti s važnim informacijama namijenjenim turistima i posjetiteljima.
Usluga će biti predstavljena kroz pilot-projekt s Gradom Mostarom i njegovom Turističkom zajednicom. Također ćemo promovirati i društveno-odgovorni projekt „Glavu gore! Stop korištenju mobitela u prometu“ koji radimo u suradnji s Federalnim ministarstvom prometa i komunikacija, izjavio je predsjednik Uprave HT Eroneta dr. sc. Goran Kraljević.
Članica Uprave i izvršna direktorica za marketing i prodaju mr. sc. Sanja Primorac Brkić naglasila je:
Složit ćete se sa mnom kada kažem da su komunikacija, mobilna telefonija i Internet sastavni dio, ako ne i najvažniji dio, svakodnevnog ekonomskog života bilo da ste mali obrtnik, startup entuzijast ili velika kompanija. Sajam je svakako jedinstvena prilika da izađemo iz naših uredskih prostorija i uživo razgovaramo s našim klijentima, partnerima i korisnicima, razmijenimo iskustva i kreiramo ideje za neke buduće zajedničke projekte.
Ove godine, između ostaloga, predstavljamo uslugu Event WiFi, namijenjenu poslovnim korisnicima koji imaju potrebu za WiFi uslugom prilikom organiziranja sajmova, kongresa, konferencija i sličnih skupova. Opremu osiguravamo mi, dakle HT ERONET, a implementaciju, nadzor i promociju radimo skupa s partnerom. Jednu takvu otvorenu mrežu osigurali smo i za posjetitelje sajma, tako da će potencijalni poslovni korisnici na svojim mobilnim uređajima moći vidjeti o čemu se zapravo radi i svakako se dodatno raspitati kod naših poslovnih predstavnika.
Predsjednica Ericssona Nikola Tesla Gordana Kovačević i predsjednik Uprave HT Eroneta dr. sc. Goran Kraljević potpisali su Sporazum o poslovno-tehničkoj suradnji za razvoj rješenja temeljenih na platformi za nadzor okolišnih parametara s ciljem podrške pametnim gradovima.
Potpisom ovog ugovora nastavljamo naše putovanje prema digitalnoj zelenoj tranziciji u smislu najmodernijih digitalno transformacijskih rješenja za gradove i industrije ekološki orijentirane. HT Eronet je naš dugogodišnji partner i zajedno smo u ovoj priči otpočetka te se nadamo da će se ta suradnja, na obostrano zadovoljstvo, i nastaviti, kazala je predsjednica Ericssona Nikole Tesle.
Sukladno potpisanoj suradnji, razvijena je nova ICT usluga, konkretno web aplikacija za mapiranje turističkih resursa koja omogućava označavanje najvažnijih odredišta i znamenitosti s važnim informacijama namijenjenim turistima i posjetiteljima, kazao je predsjednik Uprave HT Eroneta dr.sc. Goran Kraljević.
Javnosti će ova aplikacija i službeno biti predstavljena sutra u sklopu sajamskih zbivanja.
Izložbeni prostor HT Eroneta na Sajmu gospodarstva u Mostaru u utorak su posjetili i Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković s članovima svoga kabineta, a u pratnji direktorice Sajma Dalfine Bošnjak, predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto i zamjenika predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, dr. Dragana Čovića.
*PR
Gospodarstvo
Raletova rakija i likeri na “Mostarskom sajmu” oduševila brojne političare
Novotravnički OPG “Rale” obitelj Barnjak, proizvođač je rakija i likera, od kojih je najpoznatija Raletova viljamovka.
U sklopu međunarodnog “Mostarskog sajma” u sklopu štanda Ministarstva gospodarstva SBK i Privredne komore SBK nalazi se i štand Raletove rakije i likera.
Na ovaj veoma zanimljivi štand svratili su i brojni političari, da uz čašicu rakije i likera dogovore nove investicije, a naravno sve je lakše i brže se dogovara uz čašicu viljamovke..
Ne bi nas začudilo da su Dodik i Vučić pitali Raleta za recept, a više informacija i kontakt telefon za narudžbe je 063 799 782.
BiH
Počinje Međunarodni sajam gospodarstva Mostar, zemlja partner Hrvatska
Međunarodni sajam gospodarstva Mostar ove godine se održava od 16. do 20. travnja, a zemlja partner je Republika Hrvatska.
Svečanost otvaranja 25. po redu Sajma gospodarstva 2024. bit će upriličena u utorak, 16. travnja, s početkom u 11 sati, u Paviljonu 1 (središnja pozornica), dok će za posjetitelje vrata sajma biti otvorena već u 10.30 sati.
Na sajmu sudjeluje 800 izlagača iz 30 zemalja svijeta.
Najavljeno je prigodno obraćanje direktorice Mostarskog sajma Dalfine Bošnjak, gradonačelnika Mostara Marija Kordića, Borjane Krišto, predsjedateljica Vijeća ministara BiH i Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade Republike Hrvatske koji će Sajam proglasiti otvorenim.
Voditeljica programa je Mija Martina Barbarić, a program će glazbenim točkama obogatiti Klapa Lira i Ansambl Lado.
Nakon govora premijera RH Plenkovića, oko 11.40 sati, visoka izaslanstva krenut će u obilazak sajamskog izložbenog prostora gdje će prisustvovati svečanom otvaranju Nacionalnog štanda Republike Hrvatske – Zemlje partnera, u Paviljonu br. 1. (12 sati).
Gospodarstvo
Proljetni Kućni sajam u Ferro-Packu u Vitezu!
I ove godine na Proljetnom kućnom sajmu Vas čekaju popusti do 20% na datume
19.04.2024. – petak, 20.04.2024. – subota.
Uz SUPER popuste i prezentacije donosimo Vam besplatan roštilj i hladno pivo!
Popusti se odnose na asortimane
Električnih i benzinskih kosilica i trimera
Električne i akumulatorske alate
Visokotlačne perače
HTZ oprema
Boje i lakove
Vrtni namještaj
Panelne ograde
i još mnogo toga
Pogodnosti Kućnog sajma:
Prezentacije svjestkih brendova
Stručna edukacija i testiranje mašina
Popusti do 20% na asortiman
Posebne cijene na asortiman kuće i vrta
Posjetite nas 19 – 20.04.2024, u Ferro-Pack Vitezu, najbolje za Vas!
BiH
Od sutra avio-linija od Beograda do Mostara
Air Serbia od sutra uspostavlja direktnu avio-liniju između Beograda i Mostara, a kako je ranije najavljeno iz ove kompanije, srpski nacionalni avio-prevoznik će do Mostara leteti tri puta nedeljno i to ponedeljkom, petkom i nedeljom, prenosi BN portal.
BiH
Ovo su najveće vojne kompanije u FBiH: Veliki povratak na svjetsku scenu
Već je poznato da je domaća namjenska industrija u prošloj godini ostvarila rekordan rezultat.
BiznisInfo.ba sada donosi pregled prihoda i dobiti za prošlu godinu vodećih kompanija u ovom sektoru u Federaciji BiH, iz kojeg se vidi da je većina ostvarila veliki napredak u 2023. a neke su se i vratile na svjetsku scenu.S druge strane trener ekipe sa Koševa, pozvao je navijače da budu uz klub pred najvažniju utakmicu BiH.
“Što se tiče rezultata, to je uvijek nepredvivo. Ipak, nama je jasno kako želimo igrati i kako ekipa treba da razmišlja u datom trenutku. Pozvao bih sve naše navijače da nam daju jaku podršku kao i uvijek tokom ove sezone. S nama su bili i kada stvari nisu bile najbolje, vidjeli su da smo na pravom putu. Nadam se da neće biti incidenata te da će se pričati o lijepoj slici gradi Sarajeva i svih nas te da budemo svi sretni i ponosni”, kazao je trener Sarajeva Simon Rožman pred utakmicu.
Meč između Željezničara i Sarajeva igra se u nedjelju sa početkom u 20 sati, a pravu će dijeliti Ermin Sivac sa pomoćnicima.Tu je još jedna goraždanska firma, što potvrđuje da je Goražde prava „baza“ namjenske industrije Federacije BiH. Naime, firma AC Unity, u vlasništvu Redže Bekte, prošle godine je imala prihode od 9,1 miliona KM, za oko dva miliona manje nego godinu ranije.
Jedna od kompanija koja je drastično povećala prihode u prošloj godini je Binas Bugojno. Ova firma lani je imala ukupne prihode od oko 25 miliona KM, odnosu na 8 miliona u 2022. godini. Procentualno gledajući, Binas je najviše rastao u 2023. godini po prihodima.
Ukupni prihodi Tehničkog remonta Hadžići također su značajno narasli na 11,3 miliona KM, sa 5,5 miliona koliko su bili 2022. godine. Riječ je o kompaniji koja je godinama poslovala u gubicima i praktično bila na rubu propasti. Mnogi su joj već predviđali stečaj. Sada posluje pozitivno a prihodi rastu iz godine u godinu.
Prihodi Igmana u prošloj godini porasli su za oko osam miliona KM na skoro 134 miliona, ali je dobit blago smanjena na 2,7 miliona. U poređenju s drugim kompanijama, ali i uzimajući u obzir visinu prihoda, zarada kompanije je veoma skromna.
Ova kompanija je lider po broju zaposlenih u ovom sektoru, na kraju prošle godine imala ih je 1.432.
Sarajevski Pretis prošle godine je povećao prihode za oko 22 miliona KM na 76 miliona, i skoro udvostručio dobit na oko 11 miliona. Ovo je sjajan rezultat naročito ako se uzme u obzir da je kompanija 2021. poslovala s gubitkom od milion KM.
Očito je da je Pretisu vraćen stari sjaj te da kompanija vraća svjetski prestiž kakav je nekada imala, jer skoro kompletan prihod dolazi sa stranih tržišta.
Goraždanski Unis Ginex iza sebe ima sjajnu godinu. Firma je povećala prihode za oko 16 miliona na 78,5 miliona, dobit je narasla na 19 miliona maraka.
Uspješno je rasla i kompanija Pobjeda Technology Goražde, jedna od rijetkih prihvatnih kompanija u ovom sektoru koja je ostvarila prihode od 73 miliona KM u prošloj godini.
Dobro je poslovala i Pobjeda Rudet Goražde, koja je u vlasništvu turskih investitora, čiji prihodi su dostigli cifru od 40 miliona KM u prošloj godini.
Evo pregleda poslovanja ključnih kompanija u 2023. godini:
Igman
- Prihodi – 133,8 miliona KM
- Dobit – 2,7 miliona KM
- Zaposleni 1.432
Unis Ginex
- Prihodi – 78,5 miliona KM
- Dobit – 19 miliona KM
- Zaposleni – 787
Pretis
- Prihodi – 76,5 miliona KM
- Dobit – 10,9 miliona KM
- Zaposleni – 439
Pobjeda Technology Goražde
- Prihodi – 73 miliona KM
- Dobit – 5,3 miliona KM
- Zaposleni – 314
Pobjeda Rudet Goražde
- Prihodi – 40 miliona KM
- Dobit – 5,6 miliona KM
- Zaposleni – 370
Binas Bugojno
- Prihodi – 25 miliona KM
- Dobit – 276 hiljada KM
- Zaposleni – 335
BNT-TMiH Novi Travnik
- Prihodi 13,7 miliona KM
- Dobit – 311 hiljada KM
Tehnički remont Hadžići
- Prihodi – 11,3 miliona KM
- Dobit – 72 hiljade KM
- Zaposleni – 213
AC-Unity
- Prihodi – 9,1 milion KM
- Dobit – 129 hiljada KM
- Zaposleni – 61
Gospodarstvo
U općini Jezero otvoren moderni Wellness centar
U opštini Jezero danas je otvoren Wellness centar “Jezero” koji se nalazi u Ljoljićima. Centar raspolaže bazenom, masažnim dijelom, saunom i kafićem.
Ovaj centar se nalazi na ranču Savić, koji je udaljen svega 3-4 km od samog centra Jezera.
BiH
Kompanija GS traži smještaj za radnike u Rami
Kompanija “GS-Rama” traži udoban smještaj za svoje zaposlenike na duži period u blizini lokacije nove tvornice koja je izgrađena u Prozoru-Rami. Uzimajući u obzir potrebe svojih zaposlenika, kompanija traži smještaj s potrebnim sadržajima, a koji bi bio udoban i prikladan za njihov boravak.
Tvornica “GS-Rama” planira proizvodnju za njemačke kompanije, počevši s radom za firmu Liebherr, a nakon toga za Knorr-Bremse i Njemačke željeznice. Očekuje se da će tvornica u početku zapošljavati 100 radnika, s mogućnošću proširenja kapaciteta na 250 do 300 radnika u punom kapacitetu.
Ulaganja u tvornicu su značajna, prelazeći iznos od 40 miliona KM, što ukazuje na ambicije kompanije. S obzirom na planirani rast i potrebu za radnom snagom, očekuje se i daljnje širenje kompleksa tvornice.Zainteresirani za pružanje smještaja za zaposlenike kompanije “GS-Rama” trebaju navesti dostupan broj soba i po mogućnosti poslati fotografije smještaja. Važno je da smještaj bude u blizini tvornice kako bi olakšao svakodnevne aktivnosti zaposlenika.
Ovaj oglas predstavlja priliku za vlasnike smještajnih kapaciteta u Prozoru-Rami da surađuju s kompanijom koja donosi nova radna mjesta i zaradu lokalnom stanovništvu.
BiH
Objavljen impresivni video snimak veoma važne dionice na Koridoru 5C vrijedne 56 milijuna maraka
Dionica hercegovačke autoceste Počitelj – Zvirovići sa najvećim i najdužim mostom na Koridoru 5C koji premošćuje rijeku Neretvu u Počitelju uspješno se privodi kraju.
Prema planiranoj dinamici radova bit će puštana u promet prije ljetne sezone i povezat će našu zemlju sa europskom mrežom cesta.
Autoceste FBiH u ponedjeljak, 8. travnja, objavile su novi snimak na kojem se vidi kako trenutno izgleda ova dionica.