BiH
Doktori rade privatno za vrijeme radnog vremena u bolnicama
Inspekcija Ministarstva zdravstva lani je otkrila niz liječnika u Zagrebu i Splitu koji rade kod privatnika u radno vrijeme ili bez odobrenja, bolničke uprave tvrde da nisu uočili nepravilnosti, a kandidatkinja za ministricu zdravstva Irena Hrstić najavljuje promjene i nove kriterije.
Hrstić je izjavila da se donijeti nova jasna pravila za dopunski rad liječnika koji će u matičnoj kući morati ispuniti sve obaveze da bi mogli raditi i privatno.
Inspekcija Ministarstva zdravstva lani je obavila 42 nadzora privatnika te utvrdila da u zagrebačkom i splitskom KBC-u niz liječnika u redovno radno vrijeme nije bio na radnom mjestu ili je bez dopuštenja radio i u privatnoj klinici.
U Zagrebu je u tom periodu utvrđeno sedam težih povreda iz radnog odnosa – šest se odnosilo na rad bez odobrenja i na rad tijekom radnog vremena u privatnoj ustanovi, a zabilježen je i jedan slučaj odsutnosti s posla u radno vrijeme.
U Splitu je utvrđeno 12 prekršajnih postupaka i 18 težih povreda obaveza iz radnog odnosa koje su se odnosile na rad bez odobrenja i rad tijekom radnog vremena u privatnoj ustanovi te još tri za odsutnost s posla u radno vrijeme.
Za sve navedene liječnike pokrenuti su prekršajni postupci kod nadležnih prekršajnih sudova a Zakon o zdravstvenoj zaštiti propisuje kaznu od 1320 do 6630 eura za obavljanje poslova u privatnoj ustanovi bez odobrenja.
Hina je poslala upite u niz bolnica o broju liječnika s dopusnicama, listama čekanja na ortopedske zahvate, kao i eventualnim zloupotrebama dvojnog rada. U svim se pristiglim odgovorima ističe se kako nisu uočene nikakve nepravilnosti kao ni slanja pacijenata u privatne klinike kako bi tamo obavili uslugu koja im je u bolnici nedostupna.
Prema dobivenim odgovorima, u velikih zdravstvenim ustanovama u prosjeku oko petine liječnika ima dozvolu ravnatelja za dopunski rad.
Bolnice: Nisu uočene nepravilnosti
U KBC-u Rijeka tako radi 739 liječnika, a njih 97 ima izdanu suglasnost za rad izvan matične ustanove. Kažu kako nadzor obavljaju voditelji svake jedinice i oni daju suglasnost za svakog djelatnika na temelju ispunjavanja obaveza na radnom mjestu. U 2024.godini nisu zaprimili ni jednu informaciju da je itko od njihovih liječnika radio u drugoj ustanovi bez potrebnog odobrenja.
U KBC-u Osijek od ukupno 590 liječnika njih 116 radi i privatno. Kažu kako se stalno vrši nadzor da li se uredno izvršavaju radni zadaci. Također, prema evidenciji uprave ni jedan šef klinike ili zavoda nema privatnu zdravstvenu ustanovu.
U KBC-u Sestre milosrdnice radi 797 liječnika, od toga njih 159 ima odobrenje za dopunski rad. Među njima je najviše ginekologa i radiologa. Nepravilnosti u toj bolnici nisu do sada utvrdili. Primjerice, u njihovoj Klinici za traumatologiju radi 27 ortopeda, a pet ih ima dozvolu za rad izvan punog radnog vremena. Na listi čekanja za nehitne operacije imaju 1600 pacijenata, a čeka se oko godinu i pol dana.
U KBC-u Zagreb odobrenje imaju 172 od ukupno 1220 liječnika, a među njima je najviše internista. Također kažu da nije utvrđeno da netko od zaposlenih liječnika radi privatno bez odobrenja. U njihovoj Klinici za ortopediju zaposleno je 18 ortopeda a 12 ih ima odobrenje za rad i u privatnim ustanovama.
U KBC-u Split zaposleno je 949 liječnika, dozvolu za dopunski rad ima ih 209. Među njima je 45 šefova klinika, zavoda ili odjela, a kod privatnika najviše rade njihovi radiolozi. Na Zavodu za ortopediju i traumatologiju trenutno radi 22 specijalista, a njih šest ima dozvolu za rad u privatnom sektoru. Na listi čekanja za ugradnju endoproteze kuka, ramena ili koljena u tom KBC-u trenutno je 247 pacijenata.
Iz KB-a Sveti Duh navode da imaju 89 liječnika koji rade i privatno, a najviše ih je među ginekolozima, kirurzima, internistima i oftalmolozima. Primjerice, od osam ortopeda, sedam ih radi i privatno. Na razini bolnice ne provodi se nadzor ispunjavaju li sve obaveze prema matičnoj ustanovi.
U KB-u Dubrava 104 liječnika ima odobrenje, a u Merkuru 51. Na upit vezan za liste čekanja na elektivne operativne zahvate u Dubravi nisu konkretno odgovorili. Kažu da im se lista čekanja mijenja iz dana u dan ovisno o priljevu novih traumatoloških bolesnika kao i o raspoloživosti operacijskih dvorana.
Iz KB Merkura su pak poručili da je među specijalistima koji rade privatno najviše ginekologa i radiologa.
U jednoj od manjih bolnica – koprivničkoj Općoj bolnici „Dr. Tomislav Bardek“ zaposleno je 157 liječnika, a privatno ih radi 28, najviše psihijatara.
Plaće u javnom zdravstvu rasle i do 36 posto
S obzirom da su ove godine u javnom zdravstvu plaće povećane u rasponu od 6 do 35,8 posto, ravnateljica gospićke bolnice Sandra Čubelić kaže kako prosječna plaća 50-godišnjeg specijalista sa 8-9 dežurstava mjesečno sada iznosi oko 5000 eura. U ekstenzivnim situacijama dogodi se i da netko zaradi 9000 eura, ali to je izvanredno, dodaje.
Šefovi odjela imaju manje koeficijente od specijalista savjetnika i zapravo kao radnici biraju povoljnije uvjete za sebe tako da zapravo odbijaju koeficijent šefa odjela. U gospićkoj bolnici samo jedan liječnik radi kod privatnika, kazala je Čubelić.
Podaci Fine pokazuju da privatni zdravstveni sektor raste iz godine u godinu pa je tako u 2022. godini poslovalo 1706 poduzetnika u zdravstvu s 10.691 zaposlenim a lani se taj broj popeo na 1776 poduzetnika i 11.315 zaposlenih.
Godišnja izvješća o njihovu poslovanju govore da su ukupni prihodi poduzetnika u zdravstvu u 2023. godini iznosili su 649,6 milijuna eura, a u 2022. godini 764,6 milijuna eura.
U 2022. godini na prvom je mjestu bila Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb (160,7 milijuna kuna ukupnih prihoda i 52,4 milijuna kuna dobiti), a slijede Klinika za kardiovaskularne bolesti Magdalena i Poliklinika Medikol.
HZZO: Privatnicima lani 90 milijuna eura
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) ima 317 ugovora s privatnim zdravstvenim ustanovama. Među njima su 84 poliklinike, pet specijalnih bolnica, 128 privatnih ordinacija i laboratorija, 75 ustanova za fizikalnu terapiju u kući i 25 privatnih praksi za fizikalnu terapiju u kući.
U 2023. godini trošak privatnih ustanova i bolnica u privatnom vlasništvu iznosio je 90 milijuna eura, kažu u Zavodu.
Izvršenje financijskog plana HZZO-a te je godine iznosilo 5,1 milijardi eura, tako da je udio privatnika u financijskom planu iznosio 1,76 posto.
Na prvom mjestu po poslovanju s HZZO-om lani je bila Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb kojoj je HZZO isplatio gotovo 18 milijuna eura za obavljene usluge, slijedi poliklinika Medikol s gotovo 12 milijuna eura pa Poliklinika za hemodijalizu Avitum s blizu tri milijuna eura. HZZO je stavio na popis privatnu bolnicu Magdalenu koja se nalazi u Mreži javne zdravstvene službe, a lani je od HZZO-a dobila 19,7 milijuna eura.
UHZZO- ističu kako uputnice jednako vrijede za javne i privatne ustanove koje imaju ugovor s HZZO-om, koji svima izvršenu uslugu plaća po istoj cijeni.
Uskoro nova ministrica Irena Hrstić kao jedan od svojih prvih poteza najavila je upravo je jasno definiranje odnosa javnog i privatnog, naglasivši kako i sada manje od dva posto financijskih sredstava HZZO-a odlazi privatnim bolnicama i poliklinikama.
Hrstić: Uskoro revidirani pravilnik
Najavila je kako će revidirani pravilnih o dopunskom radu uskoro ugledati svjetlo dana kako bi se spriječila zloupotreba privatnog na račun javnog zdravstva.
Pravilnikom iz 2015. godine bilo je propisano da liječnici iz javnog zdravstva ne mogu raditi privatno ako su liste čekanja duže od 60 dana, no 2016. godine ta se odredba ukinula i tako je ostalo do danas.
U prošlogodišnjim zakonskim izmjenama navodi se da poslodavac može dati odobrenje za dopunski rad predstojnicima klinika i pročelnicima zavoda samo ako to ne uzrokuje probleme u organizaciji rada i ne narušava medicinski prihvatljivo vrijeme za pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka. Ali te su odredbe samo načelne.
U slučaju da su liste čekanja u nekoj bolnici postale predugačke, ministar može zatražiti od ravnatelja uskratu i opoziv izdanih odobrenja dok se situacija ne normalizira.
Zakonom se, također, propisuje da ravnatelji, predstojnici i drugi upravljački kadar, ne može otvoriti vlastitu privatnu zdravstvenu ustanovu.
U Ministarstvu su potvrdili i da je “u završnoj fazi izrade” nacrt novog pravilnika s pet konkretnih mjerila kojima će se ravnatelji morati rukovoditi u odlučivanju o traženju pojedinog liječnika da dodatno radi izvan bolnice. To se odnosi na radno vrijeme, radne obaveze, izvršenje u matičnoj bolnici, zatim mjerilo u odnosu na liste čekanja te u odnosu na radno iskustvo.
No, na pitanje kolike bi to trebale biti liste čekanja da pojedini liječnik dobije dopusnicu za radi kod privatnika, u Ministarstvu još ne znaju odgovor.
Ističu samo da će to biti transparentna mjerila radi dodatne regulacije dopunskog rada. Redefinirat će se prosječan broj usluga koje liječnik treba izvršiti u matičnoj bolnici da bi dobio dopusnicu za rad kod privatnika. Nacrt bi uskoro trebao u javno savjetovanje.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u ponedjeljak je podržalo inicijativu zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Saše Magazinovića, kojom se predlaže ukidanje PDV-a na donirane lijekove. Inicijativa predviđa da Vijeće ministara u roku od tri mjeseca uputi prijedlog zakona u parlamentarnu proceduru kako bi se ovo pitanje reguliralo.
Magazinović je izrazio zadovoljstvo što je napravljen još jedan korak prema ukidanju PDV-a na donirane lijekove.
“Nakon načelne podrške Uprave za neizravno oporezivanje, zatim usvajanja inicijative od strane Povjerenstva za financije i proračun, te jednoglasne podrške Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, i Vijeće ministara podržalo je ovu, po mom mišljenju, iznimno važnu inicijativu. Nastojim predlagati inicijative i zakone koji su od koristi svim ljudima i oko kojih se svi možemo složiti. Ovo je jedan od takvih prijedloga i drago mi je što je dobio jednoglasnu podršku Vijeća ministara”, izjavio je Magazinović.
Naglasio je kako vjeruje da ukidanje PDV-a na donirane lijekove ima podršku Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske i Fonda zdravstvenog osiguranja Brčko Distrikta, jer su u studenome 2023. zajedno uputili inicijativu Vijeću ministara, vladama oba entiteta i ministarstvima zdravstva za ukidanje ili povrat PDV-a na lijekove i medicinska sredstva.
U priopćenju Kluba zastupnika SDP-a BiH u Zastupničkom domu državnog parlamenta navodi se da je situacija u kojoj donatori lijekova moraju platiti porez od 17 posto na vrijednost donacije neodrživa, jer sve češće dolazi do situacija da lijekovi završavaju u drugim državama gdje takav porez na donacije ne postoji. U takvim slučajevima najviše ispaštaju pacijenti, često oni s najtežim dijagnozama.
Radovi na ključnoj investiciji u Federaciji BiH – koridoru Vc napreduju predviđenom dinamikom, a trenutačno je aktivno sedam gradilišta na kojima se izvode radovi u ukupnoj dužini od 55 kilometara. Kako navode iz JP Autoceste FBiH, riječ je o dionicama Putnikovo Brdo – Medakovo, Medakovo – Ozimice, Poprikuše – Nemila, Nemila – Vranduk, Vranduk – Ponirak, Ponirak – Vraca te tunelu Kvanj – Buna, a u ovoj godini trebaju se otvoriti gradilišta na nekima od najkompleksnijih i najzahtjevnijih dijelova ovog velikog infrastrukturnog projekta.
Gradi se punom parom
– U Federaciji BiH izgrađeno je 138 kilometara autoceste. Dakle, na pola smo puta koridora Vc kroz Federaciju BiH, koji je ujedno i najduži s najzahtjevnijim terenom u BiH – kazao je nedavno direktor JP Autoceste FBiH Denis Lasić. Ističe kako je sve spremno za potpisivanje ugovora o izgradnji važne poddionice u prometnom povezivanju Mostara i cijele Hercegovine s autocestom na koridoru Vc, odnosno poddionice Mostar jug – tunel Kvanj u dužini od 9,2 km.
– Za tu poddionicu ispunjeni su i svi dodatni zahtjevi lokalnog stanovništva i udruga koji su tražili od EBRD-a, a vezano uz dodatna ispitivanja i procjene utjecaja odabrane trase na životnu sredinu i stanovništvo te je krajem listopada prošle godine javno prezentirana dodatna dokumentacija. Kada počnu radovi na ovoj poddionici, u Hercegovini će biti u izgradnji oko 30 kilometara autoceste – navodi Lasić.
Riječ je o poddionici tunel Kvanj – Buna, za čiju je gradnju već potpisan ugovor, te poddionicu Mostar sjever – Mostar jug, za koju će ugovor biti potpisan u drugom tromjesečju ove godine. Što se tiče sjevernog dijela koridora, Lasić kaže kako je strateški plan da do kraja 2026. godine bude završena autocesta od Sarajeva odnosno Bradine do krajnje točke na Savi.
– Na tom dijelu u izgradnji je 50 kilometara autoceste i za sada su svi rokovi usklađeni za kompletiranje i ovog prometnog pravca – objašnjava direktor JP Autoceste FBiH. Uz navedena, u ovoj bi se godini trebalo otvoriti i gradilište na jednom od najvećih i najzahtjevnijih objekata na autocesti koja prolazi kroz FBiH, a koji će po svom završetku simbolično spojiti Mostar i Sarajevo. Naime, u prvom dijelu godine trebala bi biti ugovorena gradnja tunela Prenj koji će skratiti vožnju od Mostara do Sarajeva za 30 minuta, a njegovo puštanje u promet trebalo bi označiti kraj radova na izgradnji koridora Vc kroz FBiH.
Tunel Prenj će po svom završetku biti dug 10,9 kilometara, dok je dužina cijele dionice 12 kilometara. Po završetku izgradnje ovaj tunel bit će deveti po dužini u Europi, odnosno 30. u svijetu. Procijenjena vrijednost ove dionice je oko 1,17 milijardi KM. Očekuje se potpisivanje ugovora za ne mnogo manje složenu dionicu Mostar sjever – Mostar jug, čija je vrijednost oko pola milijarde maraka.
Tunel Prenj i kompleksnost
– U sljedećem razdoblju najviše će se intenzivirati izgradnja autoceste kroz Hercegovinu, što je jedan od prioriteta, a sve u cilju uvezivanja s Hrvatskom i europskom mrežom cesta. Natječaji za najkompleksnije dionice, kao što su tunel Prenj i Mostar sjever – Mostar jug, u završnoj su fazi. Na dionici Mostar sjever – Mostar jug gradit će se dvije petlje autoceste Mostar sjever i Mostar jug te trasa u dužini od 15 kilometara između ovih dviju petlji i za izgradnju ceste s dva traka koja povezuje ove petlje s postojećom magistralnom cestom M-17. Dionica bi trebala imati pet tunela i deset vijadukta na svakom od dva kolnika – kazao je Lasić.
Uz navedene, u ovoj godini očekuje se i početak radova na izgradnji dionice Ozimica – Poprikuše u dužini od 12,8 kilometara. Riječ je o jedinoj dionici na dijelu autoceste između Zenice i Doboja na kojoj radovi još nisu počeli.
Na putu Zenica – Nemila jutros je došlo do teže saobraćajne nesreće u kojoj je povrijeđena najmanje jedna osoba, a na ovom dijelu puta je ogromna gužva u saobraćaju s obzirom na to da je put blokiran,piše Klix.ba.
Portparol Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona Samir Valentić je potvrdio da je do saobraćajne nezgode došlo jutros u 7:50 sati, na magistralnom putu M-17 u mjestu Hece, Grad Zenica.
Trenutno je potpuno u prekidu saobraćaj na toj dionici puta, koji će biti djelimično pušten nakon završavanja uviđaja i utvrđivanja stepena povreda.U nezgodi su sudjelovala dva putnička motorna vozila – BMW, kojim je upravljao S. K. iz Žepča te Ford, kojim je upravljao Z. B. iz Zenice, koji je zadobio povrede te je prevezen u Kantonalnu bolnicu Zenica”, kazao je Valentić.
Na licu mjesta su i policijski službenici Policijske stanice Centar Zenica, koji će izvršiti uviđaj.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) usvojila je prijedlog budžeta za 2025. godinu u iznosu od 8,25 milijardi KM.
Federalni ministar finansija Toni Kraljević rekao je da su usvajanju prethodile maratonske konsultacije te je istakao da je riječ o budžetu koji je za 773 miliona KM veći u odnosu na prošlu godinu.
Objasnio je da će za poplavljena područja biti utrošeno 50 miliona KM, a za Fond solidarnosti 77 miliona KM.
“Ono što posebno treba napomenuti su dodatna izdvajanja i za unapređenje cestovnog i željezničkog saobraćaja. U tom kontekstu treba napomenuti kako Vlada FBiH u ove dvije godine faktički na plećima nosi Autoceste FBiH koje su kroz prihode od krajnjih korisnika trebale uplatiti u budžet 363 miliona KM, no svjesni važnosti izgradnje infrastrukturnog projekta koridora 5C, Vlada FBiH nosi i ovi nedostajući dio u budžetu”, objasnio je Kraljević.Napomenuo je i da će 100 miliona KM će biti raspoređeno obrtnicima i poduzetnicima.
Današnjim zaključkom precizirano je da će Vlada Federacije BiH od ovog iznosa obavezati kantone da 10 posto dodijeljenih sredstava iskoristi za unapređenje zdravstvenih usluga po kantonima.
Tekući transfer Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH povećan je za 20 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu i jasno pokazuje predanost jačanju zdravstvenog sistema. Tekući transferi pojedincima planirani su u iznosu od 4.741,3 miliona KM, što je za 429,3 miliona KM više u odnosu na 2024. godinu.
Planirani transfer od 26 miliona KM za civilne žrtve rata osigurava nastavak podrške onima koji su pretrpjeli strahote rata. Povećanje transfera za lica s invaliditetom od 40 miliona KM predstavlja značajan korak ka podršci osobama sa invaliditetom. Namijenjena sredstva omogućavaju bolji pristup neophodnim uslugama i dodatnu pomoć za poboljšanje kvaliteta života.
U Bosni i Hercegovini danas će biti pretežno oblačno vrijeme, prijepodne sa slabom kišom u Krajini i u Hercegovini. Tokom dana u nižim dijelovima će padati slaba kiša koja se u Bosni može lediti u dodiru sa tlom. Na planinama sa slabim snijegom.
Vjetar će biti slab, južnog smjera.
Jutarnja temperatura iznosiće od -2 do 4, na jugu zemlje od 4 do 8, a dnevna od 1 do 7, na jugu zemlje od 8 do 12 stepeni.
U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme, tokom dana sa slabom kišom. Jutarnja temperatura iznosiće od 0 do 2, a dnevna od 3 do 5 stepeni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.
U Bosni i Hercegovini danas će biti pretežno oblačno vrijeme. Slaba kiša se očekuje u večernjim satima i tokom noći na utorak koja se u Bosni može smrzavati. Na planinama lokalno može padati slab snijeg.
Puhat će slab vjetar istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka između -6 i -1, na jugu zemlje od 5 do 9 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka između -1 i 5, na jugu zemlje od 10 do 14 stepeni.
U Sarajevu će biti pretežno oblačno vrijeme. Najniža jutarnja temperatura zraka oko -2 stepena, a najviša dnevna oko 4 stepena, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.
Na putevima u Bosni saobraća se po mjestimično vlažnom kolovozu. Na pojedinim dionicama u kotlinama magla i niska oblačnost mjestimično smanjuju vidljivost. U Hercegovini je pretežno suho, a upozorava se na učestale odrone zemlje i kamenja na kolovoz.
Zbog niske temperature skreće se pažnja na poledicu u višim planinskim predjelima, dok je u nizinama poledica prisutna na mostovima, nadvožnjacima i prilazima tunelima.
Na magistralnom putu Livno-Šuica (Borova glava) upozoravamo na česte izlaske divljih konja na kolovoz.
Na magistralnom putu Jablanica-Blidinje zbog oštećenja kolovoza još uvijek je obustavljen saobraćaj.
Na dionici autoceste A-1 Podlugovi-Visoko zbog radova na postavljanju bukobrana na mjestu izvođenja radova u funkciji je preticajna traka.
Radovi su aktuelni i na magistralnom putu Pelagićevo-Srebrenik.
Na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača, zbog oštećenja mosta, vozila do 30 tona saobraćaju jednom trakom, dok je za vozila preko 30 tona saobraćaj obustavljen.
Na graničnim prelazima zadržavanja za putnička vozila su kratkotrajna.
Zabranjen je saobraćaj za vozila preko 5 tona najveće dozvoljene mase na graničnom prelazu Karakaj (kod Zvornika). Teretna vozila preko 5 t preusmjeravaju se na granične prelaze Bratunac ili Rača, dok autobusi mogu koristiti GP Šepak. Teretna vozila mogu saobraćati na GP Šepak od 09 do 13 sati i od 22 do 06 sati, saopćeno je iz IC BIHAMK-a.
Lider HDZ-a u Bosni i Hercegovini, Dragan Čović, komentarisao je za bh. medije u Domaljevcu-Šamcu između ostalog i odgađanje sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Osvrnuo se na odgađanje sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, zbog čega su europski zakoni ponovno na čekanju. Na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH su se trebala razmatrati dva zakona za usvajanje – o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka.Ista je zakazana za četvrtak, 23. januara 2025. godine. Trebala je biti održana 16. januara, ali je zakazana za sedam dana kasnije.
Zakoni će se usvojiti. Dogovor je bio da se još prije Božića usvoje proračun i ključni zakoni. Međutim, odnosi u partnerstvu Sarajevo-Banja Luka-Mostar, odnosno među predstavnicima triju naroda, doveli su do toga da su zakoni skinuti s dnevnog reda”, rekao je.
Naglasio je da su postojali dogovori s partnerima kako bi se zakoni donijeli u predviđenim rokovima, a zatim nastavili pregovori o Zakonu o sudovima BiH i Zakonu o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću. Obećali smo i predsjedniku hrvatske Vlade Andreju Plenkoviću da ćemo te zakone dovesti na dnevni red kako bismo u martu mogli započeti pregovarački proces s Europskom unijom.
No, vidljivo je da koalicija više nema stabilnu većinu, osim kada su u pitanju bošnjački interesi. Na drugim pitanjima sad imamo problem”, upozorio je Čović.
Zaključio je da su počele inicijative za smjenu pojedinih ministara te da je sada nužno pronaći rješenje kako bi se politički partneri vratili za pregovarački stol i kako bi se ključni zakoni usvojili.
Do kraja godine preduzeće će u ovu namjenu izdvojiti nešto preko milion KM i izmiriti zaostale plate za 56 radnika. Radnici kompanije BNT-TMiH Novi Travnik dobit će novac koji im se duguje već duže od 20 godina.
– Kompanija BNT-TMiH Novi Travnik ovih dana, između ostalih, zapošljava generaciju rođenu 2006. godine. Zašto je ovo bitno? Danas sam potpisao sporazum o isplati neisplaćenih plata sa predstavnicima radnika kojima je u periodu 2002. – 2005. godine neko odlučio isplaćivati samo pola plate. Da dobro ste pročitali! Ova nepravda se desila prije više od 20 godina – kazao je direktor kompanije Besim Belegić.
Više od 20 godina se čekalo da se isplate ova potraživanja. Do kraja godine preduzeće će u ovu namjenu izdvojiti nešto preko milion KM i izmiriti zaostale plate za 56 radnika.
– Ako se prisjetimo vidjet ćemo da su tada na vlasti bili isti oni koji danas napadaju, podmeću svoj nerad i slobodno mogu reći bezobrazluk nama koji želimo da popravimo sve ono što su oni uništavali – naveo je Belegić.– Premijeru Nerminu Nikšiću i ministre Vedranu Lakiću hvala za veliku podršku koju dajete kako meni lično tako i BNT-TMiH. Ma koliko vas napadali, davanjem saglasnosti za isplatu ovih potraživanja, još jednom ste pokazali da ste ljudi koji su potpuno posvećeni borbi za opstanak naših preduzeća kao i ostvarivanje prava bivših i sadašnjih radnika BNT-TMiH ali i drugih preduzeća. Radnici će to znati cijeniti jer radnici pamte! – zaključio je Belegić.
Rukometaši Danske “našalili” se sa Njemačkom
RUKOMETAŠI Danske, aktualni olimpijski pobjednici i trostruki svjetski prvaci, ostvarili su još jednu uvjerljivu pobjedu pred svojim navijačima u Herningu,...
Francuska na bod do četvrtfinala SP-a u rukometu
FRANCUSKA rukometna reprezentacija pobijedila je Mađarsku 37:30 (23:15) u Areni Varaždin, čime je zaključeno prvo kolo u skupini 2 drugog...
LIGA PRVAKA: Ljepotica dana u Lisabonu, Zvezda poražena od PSV-a
NAKON što su nogometaši Atalante i Monaca došli do pobjeda na otvaranju sedmog kola Lige prvaka, večeras smo gledali još...
BZK i Dujo: Temeljne organizacije kulture naroda BiH proglasiti organizacijama od posebnog značaja
Na sastanku gradonačelnika Novog Travnika Stjepana Duje i predstavnika Bošnjačke zajednice kulture, predvođene predsjednikom Sanjinom Kodrićem, razmatrana je inicijativa za...
RATNI ZLOČIN U BUGOJNU Podignuta optužnica protiv Cikotića, Mlaće i Granića
Tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine Suda BiH, podigao je optužnicu protiv Dževada Mlaće rođenog 1954. godine u Bugojnu, Selme Cikotića rođenog 1964. godine...
Makedonija sa zvukom sirene osvojila bod protiv Austrije
UTAKMICAMA u danskom Herningu i varaždinskoj Areni započela je druga faza Svjetskog rukometnog prvenstva. I dok su rukometaši Švicarske s...
Vijeće ministara podržalo inicijativu za ukidanje PDV-a na donirane lijekove
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u ponedjeljak je podržalo inicijativu zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Saše Magazinovića, kojom...
U ovoj godini otvara se pet novih gradilišta na koridoru autoceste Vc
Radovi na ključnoj investiciji u Federaciji BiH – koridoru Vc napreduju predviđenom dinamikom, a trenutačno je aktivno sedam gradilišta na...