Koronavirus
Đikić otkriva kad možemo očekivati smirivanje širenja koronavirusa
O pandemiji koronavirusa, različitim mjerama i pristupima hrvatski znanstvenik Ivan Đikić i njegov njemački kolega Wolfgangom Bock razgovarali su s predavačem na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu Vladimirom Šimovićem, prenosi Index.
Cijeli je intervju objavljen na stranicama STEM Gamesa, a osim o različitim načinima borbe protiv širenja koronavirusa u različitim zemljama, Đikić je progovorio i o tome što je potrebno za smirivanje širenja koronavirusa te kada to možemo očekivati, no to je nazvao prvim valom dodajući da o nama ovisi sprječavanje ponovne pojave virusa.
Znanstvenici su prvo progovorili o različitim pristupima sprječavanju širenja koronavirusa.
Možete li objasniti motivaciju iza različitih pristupa borbi i komentirati ih?
Prof. Bock: Dakle, postoje različiti pristupi, kako ste rekli. U principu, uz jake mjere, možemo govoriti o suzbijanju i mitigaciji. Mitigacija je držanje u kritičnoj fazi, ali tako da se ne optereti zdravstveni sustav, kako bi se stvorio imunitet krda koji bi nas zaštitio od drugog vala. Suzbijanje znači donošenje vrlo strogih mjera kako bi bolest nestala u određenom periodu, također bez ugrožavanja zdravstvenog sustava, ali samo na kratko vrijeme, njime ne stvaramo imunitet krda. Također, postoje druge mjere kao što su praćenje unazad i testiranja.
Naša grupa smatra da su imunitet krda i mitigacija jako teško ostvarivi u širenju koronavirusa jer postoji mali raspon broja kontakata izvan kućanstva u kojem bi takva strategija bila izvediva.
Ako se mali broj ljudi ne pridržava takvih mjera, situacija odmah prerasta u kritičnu epidemiju. Zato smatramo da je možda bolje koristiti metodu suzbijanja i upariti ju s jakom kućnom karantenom i mjerama praćenja unazad. Svakako, postoje različiti pristupi. Možda Ivan može reći nešto o tome.
Prof. Đikić: Da, htio bih se nadovezati na Wolfganga, postoje različiti pristupi, koje su koristile različite zemlje, služeći se različitim mjerama i s različitim uspjesima. To je zapravo negativni aspekt borbe s pandemijom virusa.
Naučili smo kroz povijest, iz vremena španjolske gripe, 1918. godine, 50-ih, 60-ih, ptičje, svinjske gripe, SARS-a, da je globalni pristup u borbi s ovakvom vrstom virusa jedini put za napredak. Uz znanje i činjenice koje možemo prikupiti.
Ponijeli smo se vrlo loše u trenutnoj situaciji, očigledno je da smo bili nepripremljeni i to se vidi u tome da je svaka zemlja za sebe imala neke unutarnje mjere. Zatvarale su se granice tek kada se virus proširio po Europi i mjere su bile vrlo kaotične, uz mnogo panike, mnogo pretjerivanja medija o stvarima koje se događaju i, nažalost, većina svjetskih vlada nije shvatila ozbiljno da su trebali raditi iza “pozornice”, iza medija i pripremiti sustav, koji je trebao biti pripremljen u dva sloja: javno zdravstvo i bolnički sustav u kojem smo trebali imati puno više kapaciteta za prihvat hitnih slučajeva.
Sve smo to mogli naučiti od Kine jer smo imali eksperiment koji se događao pred našim očima. Nažalost, kako vidimo, danas u Americi, koja je sada središte pandemije, vladaju problemi isti kao i u drugim državama neovisno o tome jesu li razvijene ili ne.
U nedostatku odgovarajućeg testiranja, nedostatku lijekova protiv virusa i nedostatku cjepiva ostaju nam samo vrlo stroge epidemiološke mjere i procedure javnog zdravstva.
Neke države su to dobro učinile, možemo raspraviti o razlozima i načinima kako su to učinile. Neke države su to učinile slabije. One uspješne učinile su samo jednu stvar – donijele su mjere na vrijeme i imale disciplinu javnosti.
Nažalost, zemlje koje trenutno još nisu u središtu širenja virusa ne razumiju koliko je bitno da krenu s određenim mjerama prevencije što je prije moguće.
Zašto države reagiraju različito, a ne koordinirano?
Prof. Đikić: Nadovezat ću se na prošlo pitanje, rekao sam da je smrtonosno opasno i nedopustivo u 21. stoljeću stavljati na prvo mjesto vlastitu državu, vlastiti grad, ne biti solidaran, ne pristupati razumno. S globalnom pandemijom se možemo boriti samo globalnim mjerama, a ne solo igrom. Trebamo se ujediniti podacima i dokazima, barem onima od Svjetske zdravstvene organizacije, i pokušati raditi zajedno, posebice unutar EU. Mogli smo i trebali smo napraviti puno više.
Prof. Bock: Osobito u EU, na početku krize, bilo je dopušteno slobodno putovati, a trebao je postojati zajednički sustav i zajedničke mjere koje bi vrijedile za sve. U protivnom slučaju, svaka se država bori se sama za sebe.
Ivan je potpuno u pravu. Potrebno je udružiti sve jer inače nastaju “puzzle” mjera različitih zemalja. Jedna ima strože mjere, druge slabije, i to dovodi do različitih vremena kada će ova kriza završiti.
Pitam se kako možete kao zemlja koja je “gotova” otvoriti granice sa zemljama koje se bore drugačijim mjerama. U ovakvoj situaciji one zapravo ugrožavaju sebe i svoju populaciju. Možete im pomoći, naravno. No, vrlo je teško otvoriti granice državama koje koriste različite mjere od vaše.
Imamo različiti tijek događaja unutar cijele EU i u cijelom svijetu, što može postati velik problem kasnije, ali sada se borimo s krizom i mislim da se stanje poboljšava. Posebice jer se znanstvenici udružuju i razmjenjuju svoja razmišljanja i zaključke. Ipak, bilo bi bolje da smo to učinili još prije, u siječnju ili veljači.
Prof. Đikić: Čak i kada prođemo ovaj kritični vrhunac i krivulja se spusti, kako ćemo se ponašati nakon prvog vala?
Ako ne ujedinimo ponašanje, kao što je to učinila Kina, gdje 1,4 bilijuna ljudi sada ima 0 slučajeva pojave virusa, a to je sve jer su poduzeli prave mjere. Nemoguće je zamisliti da je prije 2 mjeseca cijela država bila pod opsadom virusa. Uputili su ljude kako bi znali što smiju, kako se ponašati u javnosti, i distancirati, i naglasili su važnost testiranja.
Ako ne poduzmemo te mjere diljem svijeta i diljem Europe, bit će nemoguće zaustaviti virus.
Prof. Đikić: Želio bih poslati poruku da trebamo učiti jedni od drugih, i to što je brže moguće, i da se trebamo prilagoditi. Ponekad države krenu sa slabijim mjerama, ali onda moraju učiniti ono što je dobro učinila Južna Koreja – a to je i Njemačka učinila – napravili su velik broj testova. Također, Wolfgang i ljudi koji se bave predviđanjem, i naš kolega, profesor Mezić iz Kalifornije, oni mogu predvidjeti o kojim će se brojevima raditi u sljedećih tjedan ili dva, i na temelju toga prilagođavaju mjere. Mislim da je moć znanosti danas velika te da ju i političari slušaju iznad svega, što vidimo vrlo dobro i u Hrvatskoj, Njemačkoj i u mnogim drugim zemljama. Znanstvenici i stručnjaci predvode u pružanju ispravnih podataka javnosti.
Koji bi bio krajnji cilj trenutnih mjera?
Prof. Đikić: Prema podacima koje trenutno imamo i onome što smo naučili od Kine i Južne Koreje, mogli bismo predvidjeti određene stvari, ako, i to je veliko ako, ako se ponašamo kako treba i spriječimo nekontrolirano širenje virusa. Očekuje se da bi unutar mjesec ili dva do tri mjeseca prvi val mogao doći pod kontrolu, no drugi korak je promjena našeg ponašanja i mjera koje će spriječiti ponovnu pojavu virusa.
Govorim ovo na temelju činjenica koje znamo – tko sada dođe u kontakt s virusom, trebat će mu 20, 25 ili 28 dana da virus zahvati tijelo, razvije simptome ili ne, ali čini osobu zaraznom. Kada bismo uspjeli, od sada nadalje, kontrolirati širenje virusa izolacijom ljudi, svi bi, unutar 3 ili 4 tjedna, trebali proći kroz ovaj proces i virus ne bi više imao koga zaraziti. Oni nezaraženi bi bili zdravi pa bi izolacijom spriječili da virus pronađe nove domaćine i u tom bi slučaju naše epidemiološke mjere djelovale.
Dakle, ovo iziskuje disciplinu, a disciplina je u stvarnom svijetu teška i nije ostvariva 100%. Možemo tolerirati 10-15% neposluha, ali svaki postotak povećava mogućnost da će virus procuriti i da ćemo imati puno dužu ponovnu pojavu virusa u manjoj populaciji.
Prof. Bock: Važno je održavati socijalno distanciranje ili izolaciju, u kombinaciji s jakim, agresivnim testiranjem i kućnom karantenom. I tada imate to pod kontrolom. Čak i bez cjepiva.
Bilo je mnogo govora o učinku temperature. Možemo li se nadati da će nam to pomoći?
Prof. Đikić: Nade nam nisu od pomoći s virusom. Mislim, šalu na stranu, virus se širi s obzirom na sposobnost širenja među ljudima. Ako su ljudi na visokoj temperaturi, širit će se tamo. Ako su na niskoj temperaturi, širit će se tamo.
Ono što smo uočili je da kada je vani visoka temperatura i velika vlažnost uz veliku zagađenost zraka – što se dogodilo u Kini i u Milanu – to su faktori iz okoline koji potpomažu da se virus širi brže ili – sporije, ispričavam se, s temperaturom i vlažnošću.
Ali uz zagađenje, događa se da će se javljati jači simptomi među ljudima samo zato što im je respiratorni sustav podložniji viralnoj infekciji. Dakle, to su faktori koje znamo, ali oni su samo, rekao bih, korelativni faktori koji su plus ili minus na relativno maloj skali uspoređujući sa širenjem virusa. Tako da, ako se nadamo da će nam to pomoći – to se neće dogoditi.
Ako poduzmemo sve odgovarajuće mjere, riješit ćemo se toga unatoč toplijem vremenu koje dolazi i to je ono što se očekuje od nas kao društva.
Kolike su šanse da će ovo postati sezonska bolest kao uobičajena gripa? Hoće li covid-19 biti stalni dio našeg života od sada pa nadalje?
Prof. Đikić: U slučaju koronavirusa, već smo imali SARS i MERS, a sada imamo covid-19. I nismo uložili dovoljno novca kako bismo pripremili znanstvenike da bolje razumiju cjepiva koja bi mogla biti upotrijebljena kao protiv gripe. Često se koristimo cjepivima iz prošlosti, a prošlost nam pomaže da potvrdimo antigene tih virusa.
Dakle, o ovome bih želio pokrenuti raspravu: Što možemo učiniti kako bismo spriječili da virus ostane predugo među nama? I ako se pojavi kao sezonski, kako možemo osigurati da u javnosti ne bude ovog nevjerojatnog straha, blokiranja kretanja, blokiranja ekonomije? To su sve veoma ozbiljne posljedice našeg straha i nerazumijevanja ili nedostatka znanja.
Što možemo učiniti da napravimo određena predviđanja na temelju povijesnog znanja ponašanja SARS-a i MERS-a… koji su se samo pojavili i nestali vrlo brzo jer su bili tako smrtonosni?
Puno je jednostavnije boriti se s bolešću koja ima visoku smrtnost jer se širi u mnogo manjim razmjerima. Ovaj virus može ostati među nama puno, puno, puno duže i onda postati virus koji se ponovno javlja tijekom cijele godine, bez obzira na sezonu.
Prof. Bock: Ono što mogu reći iz predikcijske perspektive, što bih rekao da je matematičko stajalište iza svega ovoga, ako imate određenu količinu imuniteta unutar populacije, onda će cijela stvar sigurno biti… drugi val će biti manje ozbiljan.
I to je ono što je i Ivan rekao. Trebamo naći mjere koje će to omogućiti
i cjepivo je jedna od tih mjera. Stoga, ako bismo pronašli cjepivo kao što smo učinili s gripom, protiv koje cijepimo veliki dio populacije, barem u centralnoj Europi, držali bismo ove stvari pod kontrolom u ovom slučaju također.
Ima li kakvih bioloških ili statističkih informacija koje podupiru ideju da bi dio populacije mogao biti prirodno imun?
Prof. Đikić: Oni koji su bili u kontaktu s virusom imaju imunitet, ali nitko od nas koji nismo bili u kontaktu, mi ga ne možemo imati jer je to potpuno nov virus, stoga ne vrijedi ništa ako je netko imao SARS ili MERS i vjerojatno imao antitijela tijekom tog vremena. Ti ljudi nisu imuni na covid-19.
Dakle, u tom slučaju nema dokaza da postoji imunitet sve dok ne dođemo u kontakt, tada imamo više ljudi zaraženih, imunitet raste i to će također biti bitno u budućnosti.
Zamislite da ovaj tip virusa bude sezonski. Dakle, mi ćemo postati djelomično više ili manje imuni na sljedeću varijantu sličnog tipa virusa sa sličnim antigenima i razviti antitijela. Danas bih isto htio istaknuti važnost seroloških testova, ne samo genetičkih testova koji identificiraju virus nego seroloških testova koji u krvnom uzorku rade testiranje antitijela.
Recimo da imate IgM – znači da ste u ranoj fazi infekcije. Ako imate IgG antitijela protiv virusa, u kasnoj ste fazi i sada postajete imuni. To će trajati i desetljećima. Dakle, napravimo taj test.
Razočaravajuće je da nismo imali genetske testove na vrijeme, a još uvijek nemamo, u cijelom svijetu nemamo seroloških testova koji mjere… kojima se može vjerovati.
Ovime se naglašava važnost cijepljenja kao prve i serološkog testiranja kao druge tehnologije koja treba doći na tržište kako bismo bili snažniji, kako bismo znali više o virusu, tko je imun. Dakle, ako sam ja imun, ja ću biti prvi koji će ići u bolnicu i raditi zato što sam zaštićen.
To znanje je ključno za ovu borbu ubuduće.
Koji je mogući tijek razvoja lijeka i/ili serološkog testa?
Prof. Đikić: Nema cjepiva koje će biti dovršeno unutar sljedećih 12 mjeseci. Ne zato što nemamo tehnologiju i ne zato što nemamo znane antigene nego zato što trebamo raditi precizne, točne i sigurne testove.
Ne možemo dati bilo što milijunima ljudi diljem svijeta, bez da smo 100% sigurni da to cjepivo nije štetno. Nadalje, cjepivo treba štititi.
Za provođenje tih dviju mjera treba vremena. Ako govorimo samo o razvoju cjepiva… neki ljudi su razvili cjepiva u rekordnom vremenu, kroz mjesec ili dva. Ali cjepiva se počinju ispitivati sada u Americi, Kini i Europi.
Svako od tih ispitivanja ide s petsto, tristo pacijenata koji su normalna ljudska bića, na kojima se najprije ispituje ima li cjepivo nekih nuspojava.
Dakle, to je 12 mjeseci. I javnost je obaviještena o tome. Svi stručnjaci su govorili ista predviđanja i stoga mislim da to moramo prihvatiti za sada i onda tek u budućnosti, kada budemo imali ovaj tip novog cjepiva za koronavirus, moći ćemo reagirati bolje i brže jer ga već imamo i možemo modificirati nekoliko antigena za sljedeću fazu, što će biti lakše.
Kada bismo već imali cjepivo protiv SARS-a i MERS-a, zamislite koliko bismo brži bili u ovoj krizi.
U zadnja dva mjeseca provode se biomedicinska istraživanja u vezi covida-19. Jesmo li imalo pametniji što se tiče metoda liječenja i epidemioloških mjera?
Prof. Đikić: Znanstveni napredak u zadnja tri mjeseca bio je enorman. Nevjerojatno je koliko podataka je prikupljeno i koliko dobrih podataka je bilo razmijenjeno među znanstvenicima iz Azije, Europe, Amerike, Australije, iz cijelog svijeta.
I oni su nam pomogli da budemo pametniji i da također počnemo raditi sva ova mala klinička testiranja za nove indikacije za primjenu već postojećih lijekova. Na primjer, te kombinacije klorokina skupa s azitromicinom ili s drugim antibioticima. Imate lijekove za ebolu ili HIV koji su bili napravljeni za te viruse, ali se sada primjenjuju za liječenje pacijenata u bolnicama.
Doduše, uvijek volim naglasiti u javnosti da se ovi lijekovi smiju koristiti samo u bolnicama – ne smiju se koristiti kod kuće. Zato što političari uzmu najnovije podatke iz znanstvene zajednice i onda šire to u medijima. Onda imate te događaje kao u SAD-u, jedan čovjek je umro, a njegova žena je bila jako, jako bolesna jer su uzimali ogromnu dozu klorokina bez da razumiju što i kako. Dakle, znanje koje smo stekli u znanstvenoj zajednici je ogromno, strahovito smo napredovali, ali moramo paziti kako komuniciramo s javnošću.
Nadalje, javnost također treba razumjeti da većina lijekova koje trenutno imamo tretiraju simptome bolesti, a ne sprječavaju širenje virusa. Stoga je epidemiologija pravi odgovor na virus, a ne očekivanje da ćemo dobiti lijekove koje možemo uzimati doma i biti sigurni da se nećemo zaraziti.
Vidimo da ljudi imaju potrebu, recimo, napraviti nešto da si pomognu, poboljšati imunološki sustav, i vidimo da ljudi kupuju lijekove bez recepta u ljekarnama za koje misle da će im pomoći jer su negdje pročitali, ponovno na Facebook objavama ili čak možda u nekim prijašnjim radovima koji nisu potvrđeni, ali svi izgleda skaču na mogućnost da pomognu sebi samima na neki način i čini se da tako štete ljudima koji zapravo trebaju lijekove.
Prof. Đikić: Ovo je vrlo, vrlo dobro pitanje. Posebno to što spominjete nepotvrđena istraživanja. A to je ono na što mnogi znanstvenici upozoravaju. Ovo su prvi preliminarni podaci, promatrali smo to i to. Onda kada nepotvrđeni podaci dospiju do šire javnosti, imate probleme koji povrijede, ne namjerno, ali povrijede ostale. Žurba svih ljudi u bolnice kako bi se testirali onemogućava, recimo, pacijentima oboljelim od raka ili srčanim bolesnicima adekvatan tretman dok je virus prisutan u bolnicama. To ima indirektan učinak na ostatak populacije. A broj smrti zbog takvih slučajeva još uvijek ne znamo.
Drugi dio vašeg pitanja je također dobar – zašto ljudi sada žure u ljekarne i kupuju sve što mogu naći na internetu. Kao primjerice cink. “Ioni cinka će vas spasiti od koronavirusa.” Dokazi za to su nepostojeći. Dok god ljudi vjeruju u to, kupovat će. Idite i kupite vitamine, sve moguće suplemente. Što god ljudi pročitaju, nekako vjeruju u to. I to mi nekako dosađuje jer znamo da sad trebamo izolaciju, izbjegavanje kontakata, izbjegavanje grljenja i ljubljenja svih okolo. To su mjere koje su puno učinkovitije od uzimanja deset doza vitamina D, vitamina C itd.
Normalni unos hrane i zdrave hrane, naravno, u grupama ljudi koji imaju normalnu prehranu, ne onih s deficitom. Ti ljudi ne bi trebali pretjerivati, kao ljudi koji su društveno ugroženi. Oni koji su na ulicama, koji su imali jako lošu prehranu, njima treba biti pružena osnovna hrana, takva da njihov imunološki sustav raste i da ne budu ugroženi uz nas.
Dakle, to je zdrav razum, logično razmišljanje. Idemo se ponašati tako da se, uz informacije koje imamo, uspješno borimo s virusom. Ne idimo svaki dan u ljekarne bez razloga i tako dalje…, prenosi Index.
SKORO milijun ljudi u Wuhanu, kineskom gradu u kojem je prvi put zabilježen koronavirus, nalazi se u karanteni.
Stanovnicima okruga Jiangxija u Wuhanu naređeno je da ostanu u svojim domovima ili na posjedima tri dana nakon što su otkrivena četiri asimptomatska slučaja covida, javlja BBC.
U Kini je na snazi politika nultog covida, što uključuje masovno testiranje, stroga pravila izolacije i lokalne karantene. To je rezultiralo s mnogo manje smrtnih slučajeva nego u mnogim drugim zemljama.
Slučajevi u Wuhanu
U Wuhanu, gradu od 12 milijuna ljudi, redovito testiranje otkrilo je dva asimptomatska slučaja prije dva dana. Još dva slučaja pronađena su putem praćenja kontakata, a ubrzo nakon što je izdana naredba o zatvaranju.
Wuhan je postao poznat diljem svijeta početkom 2020. kao prvo mjesto na svijetu u kojem su znanstvenici otkrili novi koronavirus. Također, Wuhan je prvi grad koji je stavljen pod oštre restriktivne mjere.
Svijet je tada bio šokiran strogom karantenom, no mnogi su gradovi i zemlje ubrzo bili prisiljeni uvesti slične mjere.
Ranije ovog tjedna znanstvenici su rekli da postoje uvjerljivi dokazi da je tržnica Huanan u Wuhanu bila središte izbijanja covida.
Sjeverna Koreja se bori sa naglim širenjem koronavirusa u državi. Nakon sedam dana od objave epidemije “groznice”, broj zaraženih porastao je na dva miliona. Građani nisu vakcinisani, a bore se alternativnom medicinom.
Kako piše BBC, virus se nekontrolisano širi u sjevernokorejskoj nevakcinisanoj populaciji koja nema ni učinkovit pristup antivirusnim lijekovima.
Vodstvo Sjeverne Koreje odbija svaku vanjsku medicinsku pomoć, a državni mediji su preporučili tradicionalne tretmane za rješavanje onoga što nazivaju “groznica”.
Za one koji nisu ozbiljno bolesni, novine vladajuće stranke Rodong Simnun preporučile su lijekove uključujući čaj od đumbira ili orlovih noktiju i napitak od vrbe. Ovi lijekovi inače mogu pomoći da olakšaju bolove i smanje upalu, međutim nisu učinkovit lijek protiv koronavirusa.
Zatim su upali i u zamksu sa slanom vodom. Jedan par je na državnoj televiziji preporučio grgljanje slane vode ujutru i navečer. Državna novinska agencija je navodno nakon toga objavila da je hiljadu tona soli poslano u Pjongjang kao “antiseptičko rješenje”.
Inače neke studije sugeriraju da je grgljanje i ispiranje nosa slanom vodom dobro u borbi protiv virusa koji uzrokuju prehladu, međutim nije se uspostavilo učinkovito u sprečavanju širenja koronavirusa.
Pacijentima je savjetovano da piju lijekove protiv bolova kao što je ibuprofen te antibiotike poput amoksicilina. Ibuprofen može sniziti temperaturu i ublažiti bolne simptome, međutim ne pomaže u sprečavanju razvoja virusa, dok se antibiotici namijenjeni bakterijskim infekcijama, a ne virusima, uopće ne preporučuju u svijetu u liječenju Covida.
Centralna.ba
SJEVERNA Koreja registrirala je gotovo 2 milijuna pacijenata s groznicom tjedan dana nakon potvrde prvih službenih slučajeva covida-19. U srijedu su simptomi groznice potvrđeni kod još 262.000 ljudi, objavili su državni mediji.
Ukupno su zabilježena gotovo 2 milijuna slučajeva covida, a od toga se već 1.2 milijuna ljudi oporavilo. Broj umrlih povećao se s jedan na 63 u zemlji s gotovo 26 milijuna stanovnika.
Stručnjaci kažu da zemlja nema dovoljno kapaciteta za testiranje na covid-19 pa prijavljuje slučajeve groznice. Svjetska zdravstvena organizacija pretpostavlja da se nije provodilo cijepljenje u zemlji koja je gotovo izolirana od ostatka svijeta.
Pjongjang je službeno potvrdio prvi slučaj covida-19 prošloga četvrtka.
Posljednje dvije godine Pjongjang provodi strategiju nulte stope covida pa su granice zemlje bile zatvorene rano u pandemiji. Sada je pak vlada uvela lockdown u cijeloj zemlji, a stanovnike upozorava o opasnostima omikron varijante, dijeli savjete o liječenju i pravila za izbjegavanje zaraze.
Gospodarstvo
26 MILIJUNA LJUDI U IZOLACIJI: Strogi lockdown u Šangaju utjecat će na svjetsko gospodarstvo: “Najgore tek dolazi”
ŠANGAJ, jedan od centara kineske financijske moći, nalazi se u produženom lockdownu. Razlog za to je borba s najtežim valom epidemije još od početka širenja zaraze koronavirusom u Wuhanu.
Zbog stroge politike nultog covida ekonomisti prognoziraju da najgore tek dolazi i da će smanjena proizvodnja utjecati na regionalno i globalno gospodarstvo, piše Guardian.
26 milijuna ljudi u izolaciji
Neki stanovnici Šangaja suočavaju se s 10 dana izolacije u svojim domovima, pa kineska stroga politika nultog covida prijeti gospodarstvu zemlje. Istočni dio Šangaja trebao je danas izaći iz četverodnevnog lockdowna, ali je produženje zatvaranja najavljeno kasno sinoć.
Planirano zatvaranje zapadnog dijela grada se nastavilo, s čak 26 milijuna stanovnika u izolaciji. To pokazuje da se prijestolnica kineske financijske moći bori s eliminacijom epidemije.
Pandemija i rat u Ukrajini uzroci pada proizvodnje
Zbog virusa je ove godine u lockdownu nekoliko velikih gradova. Kina se trenutačno bori s najgorim valom epidemije u zemlji od početka pandemije u Wuhanu 2019. To znači da je drugo najveće svjetsko gospodarstvo izbačeno iz kolosijeka.
Objavljene brojke pokazuju da je tvornička aktivnost u Kini u ožujku pala najbržim tempom u posljednje dvije godine. Ponovno pojavljivanje korone i gospodarske posljedice rata u Ukrajini izazvali su oštar pad proizvodnje, ali i potražnje.
Ekonomisti iz američke investicijske banke Morgan Stanley imaju loše prognoze za gospodarski rast u Kini za 2022. godinu. Citigroup, investicijska bankarska kompanija iz SAD-a, upozorava na rizike u vezi s drugim tromjesečjem.
Trinh Nguyen, viša ekonomistica iz investicijske banke Natixis u Hong Kongu, kaže da je kineska politika nultog covida sada najveći rizik za kinesko gospodarstvo. Ona predviđa da najgore tek dolazi. “Travanj će biti užasan, s produženim zatvaranjem u Šangaju. A to će odjeknuti regionalno i globalno jer utječe i na potražnju i na ponudu”, kaže Nguyen.
Zbog pandemije njemački proizvođač automobila BMW zatvorio je svoje pogone u Shenyangu, sjeveroistočnom gradu u pokrajini Liaoning. Usporavanje kineskog gospodarstva također je uzrokovalo pad cijene nafte.
Ako je u zgradi jedan zaraženi, svi moraju u izolaciju
Promjene pravila u Šangaju znače da će svatko tko živi u zgradi u kojoj je pronađen pozitivan slučaj morati ostati kod kuće još 10 dana. Stanari drugih zgrada u istom stambenom naselju bit će zatvoreni tri dana.
Oni koji žive blizu mjesta gdje su pronađeni pozitivni slučajevi suočit će se s manje restriktivnim ograničenjima, pa će se njima dopustiti kupovina potrepština, ali samo na ograničeno vrijeme tijekom određenih dana.
Oko 16 milijuna ljudi bit će testirano tijekom izolacije u Puxiju, na zapadnoj strani rijeke u Šangaju. Stanovnici ne smiju napuštati svoje kvartove ili stambene komplekse tijekom četverodnevnog razdoblja, a namirnice ili obroci dostavljaju se u njihove komplekse.
Kina je jučer prijavila 8559 novih slučajeva u posljednja 24 sata, od kojih 6720 nije imalo simptome. Udio asimptomatskih slučajeva je veći nego prije, posebno u Šangaju. Sto novih slučajeva čine ljudi koji su nedavno stigli iz inozemstva, izvještava Guardian.
Centralna.ba
U KINI broj zaraženih koronavirusom i dalje raste i zemlja, barem prema onome što tvrde vlasti, proživljava najteži val zaraze covidom-19 od početka pandemije.
Prema službenim podacima objavljenim u utorak, u kopnenoj Kini su u protekla 24 sata zabilježena 3602 nova slučaja koronavirusa, dok je jučer prema službenim evidencijama bilo 1437 novozaraženih.
Od svih novih slučajeva, 3507 se vodi kao oni koji su zaraženi lokalnom transmisijom, dok je ta brojka dan ranije iznosila 1338.
Broj novih asimptomatskih slučajeva, koje Kina ne klasificira kao potvrđene slučajeve, iznosi 1768 u usporedbi s 906 dan ranije.
Zabilježeni su novozaraženi u 20 regija zemlje, a u kopnenoj Kini najteža je pogođena pokrajina Jilin.
Nisu prijavili nijednu novu smrt pa ukupni broj umrlih koji Kina navodi i dalje iznosi 4636.
Centralna.ba
U Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) su počeli razmatrati odluku o kraju pandemije koronavirusa.
Razmatra se kada bi se mogao proglasiti kraj pandemije, tj. kada bi se mogla dogoditi prekretnica u pandemiji koja traje dvije godine.
U većini dijelova svijeta se smanjio broj zaraženih, ali taj broj raste u pojedinim državama, među kojima je Kina – prvi put od početka pandemije je tijekom jednog dana registrirano više od 1.000 zaraženih ljudi.
Pandemija je proglašena 11. ožujka 2020. te službeno proglašenje njenog kraja ne bi bilo samo simbolično, već bi značilo potpuni povratak načinu života prije pandemije. Procjena u WHO-u je da se još ne može proglasiti kraj pandemije.
Međutim, u mnogim državama već su ukinute skoro sve epidemiološke mjere, i to unatoč porastu broja zaraženih. Stručnjaci upozoravaju da i dalje umire veliki broj osoba zaraženih koronavirusom te da postoji mogućnost nastanka opasnih sojeva ovog virusa, prenosi Bloomberg.
Centralna.ba
“Mi smo ovdje doživjeli svašta u ove dvije godine i kada smo molili i kada smo naređivali i kada smo prijetili. Ja mislim da smo svi izvukli jednu društvenu poruku – da svatko mora biti odgovoran za sebe”, poručuje Skočibušić.
Omikron val prolazi, brojke padaju, covid odjeli u bolnicama su sve rastereženiji. Krizni stožer Federalnog ministarstva zdravsta predložio je stoga Federalnoj vladi drastično ublažavanje mjera. Nošenje maske sada je samo preporuka, a dozvoljena su i veća okupljanja
Život se polako vraća u vrijeme prije pandemije. Za početak, ponovno ćemo jedni drugima vidjeti lica. Ovim prijedlogom, nošenje zaštitnih maski u Federaciji više nije obvezno ni u zatvorenim prostorima.
“Jedino gdje će biti obaveza nošenja maski su zdravstvene ustanove, socijalne ustanove, ustanove kazneno-popravnog tipa i gradski prijevoz”, navodi Goran Čerkez, pomoćnik ministra zdravstva FBiH.
I društveni život polako se normalizira. Izuzev noćnih klubova, za koje vam treba CTP potvrda, nema nikakvih ograničenja za okupljanje do 300 ljudi, ističe Siniša Skočibušić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Dakle, čini se da smo došli do točke kada je sve na individualnoj odgovornosti. Iako pandemiji nije kraj, koliki stupanj zaštite želi svatko od nas sada će sam odlučivati. A ono najjače oružje i dalje ostaje cjepivo.
Čerkez dodaje kako je čudno da se više bojimo cjepiva nego virusa. Podsjeća kako je broj umrlih od virusa u BiH preko 15 tisuća, a od cjepiva nema smrtnih slučajeva.
“Mi smo ovdje doživjeli svašta u ove dvije godine i kada smo molili i kada smo naređivali i kada smo prijetili. Ja mislim da smo svi izvukli jednu društvenu poruku – da svatko mora biti odgovoran za sebe”, poručuje Skočibušić.
Bosna i Hercegovina je s tek 40-ak posto cijepljenih još daleko od europskih zemalja. Stoga je teško prognozirati hoće li mjere uskoro biti potpuno ukinute ili nas za 15 dana čekaju nove restrikcije. Po dobrom starom običaju, nisu ujednačene ni unutar države. Pa će tako, ako Vlada FBiH usvoji ove preporuke, u Republici Srpskoj na snazi biti znatno oštrije mjere.
Centralna.ba
Koronavirus
NAKON TRI DESETLJEĆA RADA U NJEMAČKOJ: Medicinska sestra će ostati bez posla jer se ne želi cijepiti
Medicinska sestra Heike Pilz (50) iz Stolpena u Saskoj će od 16. ožujka ostati bez posla nakon tri desetljeća rada u bolnicama, domovima umirovljenika i ordinacijama.
Heike Pilz se ne želi cijepiti, a od 16. ožujka svi zaposlenici u zdravstvu se moraju cijepiti cjepivom protiv korone.
– Cijepljenje me plaši više od korone i nisam sigurna da stvarno djeluje. Neću se cijepiti. Ne znam kako ću dalje. Pokušat ću naći drugi posao – rekla je Heike Pilz za njemački Bild.
Stručnjaci strahuju kako bi zbog obveznog cijepljenja protiv korone moglo doći do vala otpuštanja radnika u zdravstvenom sektoru. Mnogi se ne žele cijepiti.
Ako do deset posto zaposlenih u zdravstvenom sektoru prestane s radom, čak oko 200.000 bolesnih ljudi i onih kojima je potrebna skrb više se neće moći profesionalno zdravstveno zbrinuti. Situacija bi tada, smatraju stručnjaci, mogla postati dramatična.
Prema pisanju “Sächsische Zeitunga”, šefica rehabilitacijske klinike Raupennest u Altenbergu Anke Gundel pretpostavlja da 20 posto od njenih 200 zaposlenika nije cijepljeno ili se oporavilo od korone.
U međuvremenu se nastavlja rasprava o obveznom cijepljenju u zdravstvenom sektoru u Njemačkoj. Prema pisanju “Welt am Sonntaga”, Caritas Altenhilfe traži da se ukine obvezno cijepljenje u zdravstvenom sektoru.
– S obzirom na relativno blage simptome uzrokovane omikronom i trenutačni nedostatak osoblja, obvezno cijepljenje zaposlenih u ustanovama za njegu više nije opravdano i mora se obustaviti do donošenja odluke o općem obveznom cijepljenju – kaže glasnogovornica Caritas Altenhilfea.
Stopa procijepljenosti u većini zdravstvenih ustanova je oko 90 posto. No, to znači da svaki deseti zaposlenik u zdravstvenom sektoru od sredine ožujka više neće moći raditi.
Izvor: Fenix-magazin
OMIKRON varijanta virusa SARS-CoV-2 pojavila se relativno nedavno, početkom studenog. Prvi poznati slučaj infekcije varijantom službenog naziva B.1.1.529 zabilježen je 9. studenog. Od tada se proširila svijetom i postala dominantna u mnogim zemljama.
Vrlo brzo pokazalo se da joj brojne mutacije omogućuju da probija imunitet stečen cijepljenjem i prebolijevanjem infekcija starijim varijantama. No, ispitivanja su pokazala da treća doza cjepiva protiv izvornog, vuhanskog soja virusa pruža solidnu zaštitu od infekcije, a osobito od simptomatske bolesti, hospitalizacije i smrti. No, kako je poznato da razine protutijela s vremenom padaju, nametnulo se pitanje koliko dugo i koliko dobro postojeća cjepiva štite od omikrona.
Zaštita od zaraze omikronom relativno brzo pada
Prvi ozbiljan odgovor na ovo pitanje ponudilo je novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji u kojoj je omikron prilično brzo istisnuo deltu – već oko sredine prosinca 2021. postao je dominantan u Engleskoj.
Prema izvješću koje je u petak objavio U.K. Health Security Agency, zaštita od zaraze nakon cijepljenja trećom dozom mogla bi trajati manje od šest mjeseci. No, čini se da je zaštita od teških oblika bolesti trajnija.
Istraživanje je pokazalo da treća doza Pfizerovog cjepiva dva tjedna nakon cijepljenja pruža zaštitu od zaraze omikronom od oko 70%. No, ta zaštita relativno brzo pada tako da je nakon tri mjeseca oko 50%. U drugoj analizi znanstvenici su procijenili da bi ona nakon četiri mjeseca mogla pasti na svega 40%.
Imunitet ne ovisi samo o mjerljivoj razini protutijela
Razine protutijela padaju nakon cijepljenja o kojem god da je cjepivu riječ. Međutim, protutijela se počinju ponovno stvarati kada organizam dođe u kontakt s virusom, a također, ona nisu jedina zaštita od virusa.
Dr. Ilija Brizić, virusni imunolog s riječkog Medicinskog fakulteta, kaže da razina protutijela nije najbolji indikator zaštite koju pruža imunosni sustav.
“Protutijela su proizvod plazma stanica, odnosno stanica koje zovemo limfociti B. Dio ovih stanica postaju memorijske stanice, a dio i dalje proizvodi protutijela, iako sve manje što smo udaljeniji od trenutka cijepljenja. Međutim, memorijske stanice opstaju praktički doživotno i njihova glavna uloga je da brzo stvore nove stanice koje produciraju protutijela ako dođemo u kontakt s virusom”, kaže Brizić.
“Zato i kažemo da su one dio stečene imunosti, jer ih steknemo cijepljenjem, ali i prebolijevanjem. Ako nas virus uspije inficirati jer je razina protutijela bila preniska, memorijske stanice će brzo stvoriti nove plazma stanice koje produciraju protutijela, a protutijela će onda pripomoći eliminaciji virusa, odnosno reducirat će posljedice infekcije i imat ćemo slabije simptome koji će kraće trajati”, govori.
“Sve to odgovara onom što vidimo da se događa s omikronom”
“Kada se prvi put susretnemo s patogenom, treba nam više od 10 dana da stvorimo dovoljno plazma stanica da počnu djelovati na virus. A ako imamo memorijske stanice, onda već u roku od dva do tri dana imamo zaštitu ovim putem. Na taj način izbjegavamo da nam virus nanese veću štetu u tom periodu”, tumači riječki imunolog.
Ističe da cijepljenje stvara i drugu razinu stečene imunosti, limfocite T, koji su dio stanične imunosti. “Ovi limfociti ne mogu spriječiti da dođe do infekcije, ali oni eliminiraju stanice inficirane virusom i tako doprinose uklanjanju virusa iz organizma. Cijepljenje potiče nastanak limfocita T koji prepoznaju virus”, navodi .
“Važno je napomenuti da je pokazano da je učinak mutacija u omikronu na zaštitu koju pružaju limfociti T minimalan. Sve ovo odgovara onome što vidimo da se događa s omikronom – iako uspijeva inficirati dobar dio cijepljenih i onih koji su preboljeli, rjeđe uzrokuje teže bolesti”, kaže Brizić.
Zaštita od teške bolesti je trajnija
Britanska studija pokazala je da booster nudi snažniju zaštitu od teških bolesti nego od infekcije. Konkretno, istraživači su otkrili da je dva tjedna nakon treće doze Pfizera zaštita od hospitalizacije veća od 95% te da ostaje na oko 80% čak i nakon četiri mjeseca.
Za usporedbu, nakon dvije doze bilo kojeg cjepiva zaštita od teške bolesti nakon šest mjeseci opada na 40%. alazi se vjerojatno odnose i na Modernino mRNA cjepivo jer ono funkcionira na istom principu i pruža sličnu zaštitu kao Pfizerovo od drugih sojeva.
Koliko često ćemo se morati docjepljivati?
Nameće se pitanje koliko često ćemo se u budućnosti morati docjepljivati. Vjerojatno je malo ljudi koji bi bili voljni činiti to svaka tri mjeseca. Brizić kaže da je za očekivati da će se dio ljudi, rizične skupine, u budućnosti morati redovno docjepljivati kako bi se reducirale posljedice infekcije ovim virusom.
“Imunološki gledano, teško je očekivati da će se većina populacije koja je dobila tri doze cjepiva trebati docjepljivati postojećim cjepivima upravo jer bi tri doze trebale biti dovoljne da se stvori vrlo solidna imunološka memorija na ono što postojeće cjepivo cilja”, navodi Brizić.
“U slučaju pojave novih varijanti, koje su uspješne u širenju kao omikron ili delta, odnosno cjepiva specifičnih za nove varijante, postoji mogućnost da će opet biti potrebno provoditi cijepljenja šire populacije kako bi se zaštitio zdravstveni sustav i, naravno, reducirale posljedice općenito”, kaže.
“U svakom slučaju, imunitet koji je do sada stvoren u populaciji, odnosno stvara se cijepljenjem ili cijepljenjem i prebolijevanjem, trebao bi zaštititi većinu populacije na određeni period. U Hrvatskoj je još uvijek premalen udio cijepljenih, pa je teško procijeniti u kojoj mjeri se to odnosi na nas”, navodi.
“Nužno je da se što više ljudi cijepi, uključujući i one koji su preboljeli, jer su brojna istraživanja pokazala da samo prebolijevanje nije dovoljna zaštita te da postoji veliki benefit cijepljenja i onih koji su preboljeli infekciju”, poručuje Brizić.
Izlaganje Marjanovića (HDZ) o Južnoj interkonekciji izazvalo buru, zbog riječi Gratza tražio prekid sjednice
Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH obilježena je žestokom raspravom o projektu Južne interkonekcije, ključnom infrastrukturnom pitanju za energetski sektor...
Evo kad počinje uplata zdravstvenih markica u SBK
Iz Zavoda za zdravstveno osiguranje Županije Središnja Bosna informiraju sve osigurane osobe vezano za uplatu godišnje premije. Obavijest prenosimo u...
Ovo su imena vijećnika koja su glasala protiv da Novi Travnik ne bude grad
Privremena statutarna odluka prema poslovniku donosi se dvotrećinskim glasanjem. Za status Grada Novog Travnika bilo je 17 vijećnika. Njih 8...
Za vikend ne propustite “Božićni sajam” u Vitezu
I ove godine zanimanje izlagača za Javni poziv izlagačima kreativcima i ugostiteljima za sudjelovanje na manifestaciji “Božić u Vitezu 2024”...
Žena se sama porodila u selu podno planine u BiH, uz pomoć GSS-a medicinari došli do nje
U četvrtak, 12.prosinca, u večernjim satima, Dom zdravlja Konjic obratio se Gorskoj službi spašavanja (GSS) Prenj sa zahtjevom za pomoć....
Uskoro će se moći kupiti zdravstvene markice u SBK
Obavještavamo sve osigurane osobe da uplatu premije za 2025.godinu mogu izvršiti u periodu od 16.12.2024.godine do 31.03.2025.godine. Uplaćene premije (markice)...
U 61.godini života preminuo istaknuti sportski radnik iz Viteza Anto Baškarad
Vitežanin Anto Baškarad, rođen 9. svibnja 1964. godine, istaknuti sportski djelatnik i poduzetnik, preminuo je u 61. godini života nakon...
Izbornik Barbarez se oglasio nakon žrijeba za SP
Danas je u Cirihu održan žrijeb parova grupa za plasman na Svjetsko prvenstvo koje će 2026. godine biti održano u...