Dermatologinja Stanojević govori o malignim promjenama na koži i sumnjivim mladežima

92
Neznanje i neobavještenost o razlikama između običnih mladeža i melanoma može izazvati dosta straha i nelagode, a tu je i cijeli niz drugih nedoumica koje nerijetko muče laike. Stoga smo odgovore na neka od ključnih pitanja potražili kod doktorice Vesne Stanojević.
Kako i koliko često treba kontrolirati svoju kožu? Šta treba biti razlog za pregled i kada nam mladeži trebaju biti sumnjivi? Da li je kod ljudi u BiH dovoljno razvijena svijest o pregledima mladeža? Ovo su samo neka od pitanja na koje nam odgovara specijalistica dermatovenerologije Stanojević iz bh. klinike SkinCare.

Kada je riječ o uklanjanju mladeža, stav doktorice Stanojević je jasan, mladeže koji mijenjaju izgled, rastu, mijenjaju boju, dobijaju nepravilan izgled, bole, svrbe, krvare ili jednostavno smetaju iz praktičnih ili estetskih razloga, potrebno je dermoskopski pregledati i pratiti ili odmah ukloniti uz obaveznu patohistološku analizu.

“Bilo koji mladež koji se pojavi na koži iznenada već je sumnjiv i pokazuje da bi se tu moglo nešto iskomplicirati. Dakle, sve novonastale promjene na koži, bili to pigmenti, izrasline trebaju  se pregledati. Ako mladež počne mijenjati boju, širiti se, rasti, svrbjeti ili peckati  da svrbi, to je već alarm da biste trebali posjetiti dermatologa i uraditi dermatoskopiju”, apelira Stanojević.

Osim samopregleda koji su, ističe, jako važni, mladeže treba pregledati jednom godišnje.

“Mladeže je najbolje pregledati prije ljeta ili na kraju ljeta, odnosno u jesenjem periodu, kada se već izgubi boja s kože. Osobe koje češće posjećuju solarij su u znatno većem riziku od melanoma, tako da bi oni trebali češće pregledavati svoju kožu ukoliko žele sačuvati zdravlje. Mladeži koji na koži postoje od ranije su manje sumnjivi, ali se i oni trebaju pregledati”, napominje Stanojević.

Glavni faktor koji utiče na stvaranje melanoma je, kaže nam sugovornica, ultravioletno, sunčevo zračenje, kao i korištenje solarija.

Ilustracija: Shutterstock

Ilustracija: Shutterstock

“Činjenica je da genetski svi imamo predispoziciju da dobijemo melanom, ali da li će se on razviti, zavisi od stila i načina života, da li se štitimo, izlažemo suncu u periodu kada je UV indeks visok i slično. Dovoljan je zaštitni faktor trideset, mehanička zaštita, šešir, naočale, bijela providna tkanina, ako već morate biti vani u periodu kada je visok UV indeks”, pojašnjava Stanojević.

Prevencija je zapravo i najbolje rješenje da uradimo sve što je u našoj moći da do bolesti ne dođe.

“Melanom je najmaligniji tumor za koji još uvijek ne postoji lijek. Ali zapravo, lijek je prevencija, odnosno pregled na vrijeme. Tada je izliječenje sto posto. Čak postoji statistika da se više melanoma otkriva kod muškaraca, a razlog je taj jer ih žene češće pregledaju same”, kaže Stanojević.

Ipak, porazna je činjenica da kod ljudi u BiH i dalje nije dovoljno razvijena svijest o pregledima mladeža.

“Nažalost, statistika je i dalje više negativna nego pozitivna. To se više odnose na mlade ljude, jer oni češće idu u solarij. Također su jako opasne UV lampe, koje se koriste kada djevojke idu da rade umjetne nokte. Još uvijek u našem narodu ‘ne diraj to, ne čačkaj, jer se može nešto stvoriti na tijelu’, ali to je pogrešno. Prema posljednjim statistikama Evropskog udruženja, trideset posto je veća šansa da će se razviti melanom kod ljudi koji idu u solarij. Ljudi stalno imaju potrebu da imaju tamnu boju kože, ali vratila se u modu ona graciozna, bijela boja kože, nije više u trendu preplanula put”.