- oglas -

DAVOR PRANJIĆ: Vitalni oporavak hrvatskog naroda strateški je cilj

Pročitajte i ovo

Roger Federer se povukao iz tenisa, a u karijeri je napunio garažu nizom, uglavnom Mercedesa

Roger Federer je upravo najavio povlačenje iz profesionalnog tenisa, aktivnosti koja mu je omogućila da u svojoj garaži nakupi niz modela...

Mbappé šokirao Francuze: Dva je puta poslao ‘protuavionske’

Dok u redovima PSG-a 'trpa', s Francuskom mu tako i ne ide. Mbappé je u porazu protiv Danske (3-1)...

NASA-ina letjelica sprema se udariti u asteroid i skrenuti mu putanju, evo kako možete pratiti taj događaj

U utorak u sitne sate NASA će pokušati ponovno ispisati povijest. Njihova svemirska letjelica udarit će u asteroid, u...
- Advertisement -

Davor Pranjić, predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Banja Luka i kandidat HNS-a za potpredsjednika Republike Srpske na općim izborima, govori o ključnim porukama u kampanji, ciljevima djelovanja u okviru pozicije entitetskog potpredsjednika, kao i položaju Hrvata u RS-u, uz poseban naglasak na to da je cilj vitalni oporavak hrvatskoga naroda koji je ustavni čimbenik i u RS-u i u BiH. Poručuje i kako će nastaviti raditi poput prethodnika te biti aktivna spona između svakog Hrvata u bilo kojoj općini RS-a s izvršnom i zakonodavnom vlasti, biti njihov odvjetnik i onaj na koga se mogu osloniti u osiguranju boljeg života.

- Advertisement -

Večernji list: Kandidat ste za potpredsjednika Republike Srpske. Koji su motivi koji su vas ponukali da prihvatite kandidaturu?

– Temeljna stvar zbog koje sam prihvatio kandidaturu svoje stranke za potpredsjednika RS-a jest istinska volja i želja da sa svojim timom predano radim, prihvaćajući sve okolnosti života i u ovoj državi i u ovom entitetu, pritom s puno strpljenja, pažnje – bez pogrešnih koraka­ i s još više razumijevanja za cjelokupnu i političku situaciju, na dobrobiti hrvatskoga naroda u RS-u, kao i svih građana ovoga entiteta. To podrazumijeva cjelokupan oporavak, na kojem HDZ BiH svih ovih godina aktivno radi, na gospodarskom, socijalnom, kulturnom, prosvjetnom i svakom drugom planu.


Naravno, ništa od toga neće doći samo od sebe, moramo zajedno upregnuti sve snage s pomoću i uz pomoć Hrvata iz drugih krajeva BiH, a ponajprije institucija Hrvatske, ali da će za četiri godine, upravo našim zajedništvom, stanje na terenu biti vidljivo bolje, u to uistinu vjerujem. Da u to sam ne vjerujem, ne bih se ni prihvatio kandidature.

Mnogi će se pitati ima li smisla, koliko danas Hrvata živi u Republici Srpskoj i sl. Naravno da itekako ima smisla. Bilo je Hrvata, ima ih i bit će ih. Gotovo da nema općine u RS-u u kojoj nema Hrvata. Bilo je i težih vremena u povijesti za naš narod, upravo u ovim krajevima, i opet smo opstali. Danas iza sebe imamo institucije, političke, kulturne i gospodarske, kao i svoje predstavnike, stalnu pomoć Hrvatske, a i institucije Katoličke crkve koja najvećim dijelom okuplja ovdašnje Hrvate koji žive u svakom dijelu ovoga entiteta. Sve su to okolnosti koje vode jednom cilju – vitalnom oporavku hrvatskoga naroda koji je ustavni čimbenik i u RS-u i u cijeloj BiH.

Večernji list: Na čemu ste temeljili kampanju, odnosno s kojim ključnim porukama nastupate?

– Ključna poruka s kojom nastupam nije ništa osobito novo: samo se držati Ustava i zakona koji nama, jednako kao i drugima, jamči jednakopravnost na svakom području. Možda nekad nismo dovoljno daleko otišli u osiguranju tih prava, možda nekad različite okolnosti takvo što nisu dopuštale, ali danas, već duboko u 21. stoljeću, kada iza sebe imamo i Hrvatsku koja je članica EU-a, nećemo dopustiti da naš narod, koliko nas god bilo, živi imalo lošije nego bilo tko drugi u BiH. Ponajprije mislim na gospodarska ulaganja i daljnji ekonomski razvoj, što podrazumijeva osiguranje radnih mjesta i stvarnu egzistenciju, prije svega u krajevima u široj banjolučkoj regiji i Posavini, ali i u istočnoj Hercegovini i Podrinju. I dosad se puno toga učinilo, ali posla ima još mnogo.

Naš narod moramo ohrabriti, pritom ne pričajući bajke, nego čvrsto stojeći na nogama, realno gledati na stanje, a to je da svojim radom, uz poticaj države i institucija i BiH i RH, možemo – ako hoćemo, a siguran sam da to i želimo – živjeti bolje nego mnogi u zemljama EU-a.

Večernji list: Koliki je značaj u činjenici i potrebi da Hrvati u RS-u imaju legitimnog predstavnika na poziciji potpredsjednika RS-a?

– Svakako je važno da Hrvati imaju legitimnog predstavnika na dužnosti potpredsjednika RS-a. Već određeno vrijeme, ne uzimajući u obzir jedan mandat kada nije bilo tako, hrvatski narod u RS-u ima legitimnog entitetskoga potpredsjednika. Zbog čega je to posebno važno? Osim što ta činjenica ima psihološku dimenziju i kao takva utječe na cjelokupno stanje našeg naroda u RS-u, važna je ponajprije stoga što će njihov legitiman predstavnik jasno zahtijevati osiguranje njihovih prava u svim oblastima i ono što ću nastaviti raditi, poput mojih prethodnika Josipa Jerkovića, Davora Čordaša i dr., biti aktivna spona između svakog Hrvata u bilo kojoj općini RS-a s izvršnom i zakonodavnom vlasti RS-a, njihov odvjetnik i onaj na koga se u svakom pogledu mogu osloniti u osiguranju boljeg života koji nam svima entitetska vlast treba osigurati.

Večernji list: Kako danas žive Hrvati u RS-u? Postoje li neki čimbenici koji ograničavaju realizaciju projekta obnove?

– Hrvati u Republici Srpskoj žive poput većine svojih sugrađana drugih nacionalnosti. Svi skupa, jasno je, muku muče kad su životne stvari u pitanju, svejedno – zaposleni ili nezaposleni, zemljoradnici i umirovljenici, učenici i studenti, kao i oni koji čekaju na posao. Što se tiče projekata obnove, nije mi poznato da postoje određeni čimbenici koji onemogućavaju takve projekte. Jasno je da za svaku obnovu i gradnju treba poštovati i općinske i republičke zakone i sve što podrazumijevaju – počevši od građevinskih do uporabnih dozvola. Međutim, danas, 30 godina nakon početka rata i više od četvrt stoljeća od potpisivanja Daytonskoga mirovnog sporazuma, govoriti o povratku i početku obnove, uistinu nema smisla. Bilo je osporavanja procesa povratka na svim stranama u BiH i to svi znamo. Ali tko se vratio, vratio se. Teško je očekivati da netko tko je 1992. s 20 godina morao napustiti svoj dom, kako-tako se snašao u drugom kraju ili zemlji, zasnovao obitelj i radno mjesto, danas – kada je već navršio 50 godina, ostavi sve ondje stečeno i vrati se na ruševine starog doma.

Ono što očekujem, a imovina u Bosanskoj Posavini uglavnom nije prodana, jest da se naši poduzetnici, koji su ove krajeve morali napustiti i bolji život našli drugdje, okrenu u investiranje i u Bosansku Krajinu, Bosansku Posavinu, istočnu Hercegovinu i gdje god za to ima prilike. Dobra i plodna zemlja s jedne, pitka voda s druge, bogatstvo šuma s treće strane idealna je prilika, dok je drugi nisu iskoristili, za gospodarska ulaganja koja će za sobom povesti i radnu snagu, a mnoge danas već umirovljenike vratiti zavičaju. Uz to, treba imati na umu da naša sakralna zdanja, samostani: Franjevački na banjolučkom Petrićevcu i Plehanu kod Dervente, kao i Trapistički samostan u Banjoj Luci, potom katedrala u Trebinju, župne crkve u Bijeljini i Palama, uz duhovnu dimenziju danas sa svojim kulturno-povijesnim i umjetničkim blagom postaju i prepoznatljiva kulturna žarišta koja će u bliskoj budućnosti privlačiti sve veći broj posjetitelja. Sve se to da i može u dobrobit našeg naroda, jasno i drugih, lijepo koristiti.

Večernji list: Na čelu ste Gradskog odbora HDZ-a BiH Banja Luka. Kakvo je danas ozračje u gradu kada je riječ o međunacionalnim odnosima?

– Međunacionalnih trzavica u Banjoj Luci, slobodno mogu reći, danas nema. Odnosno, nema ih već odavno. Kao i svugdje u BiH, i ovdje se može naići na poneku opstrukciju i provokaciju kad su u pitanju, primjerice, Hrvati, međutim, to je ipak rijetkost i nešto na što entitetske vlasti dosta brzo reagiraju. Banja Luka je grad otvoren za svakoga dobronamjernog čovjeka. Nekoliko činjenica to potvrđuje. Mnogi studenti Hrvati iz drugih krajeva BiH, kao i iz RH, danas studiraju u Banjoj Luci na raznim fakultetima. Oni čine dio banjolučkoga društvenog života. Ta se činjenica itekako poštuje. Oni se osjećaju posve slobodno kao bilo gdje drugdje. U Banjoj Luci već nešto manje od dva desetljeća uspješno radi Opća gimnazija KŠC-a, koja je na osobito dobrom glasu i daleko izvan granica i Banje Luke i BiH. Dobro je što vlasti i našeg entiteta, kao i RH, ulažu u ovu školu i financijski je potpomažu. Također, već niz godina obnovljena podružnica HKD-a “Napredak” u Banjoj Luci na posebno vidljiv i prepoznatljiv, a pritom svima prihvatljiv način s brojnim manifestacijama radi na promoviraju i širenju hrvatske kulture, baštine, tradicije, umjetnosti, glazbe…

Prepoznatljivi su Jukićevi dani, Orguljaški festival, božićne i uskrsne manifestacija – koje okupljaju sve. Lijepo je vidjeti i znati da se njihove manifestacije održavaju i u Banskom dvoru, Muzeju RS-a i drugim institucijama, što govori i o odnosu lokalnih vlasti prema takvom hrvatskom društvu. Stoga sam s pravom ponosan što sam i ja aktivan član HKD-a “Napredak” u Banjoj Luci. Ne mogu ne spomenuti i druga hrvatska društva koja predano rade na ovom području, od HPD-a “Nada”, Hrvatskoga radiše i dr. Danas u Banjoj Luci živi nešto više od 5000 građana hrvatske nacionalnosti, što nije niti može biti zanemariv broj. Ponekad mi se čini da smo se u prošlosti često fokusirali na povratak i povratnike, što je pohvalno, ali da smo pritom zaboravili na tisuće Hrvata koji su i tijekom ratnih zbivanja, svatko na svoj način, ostali i opstali u svojim gradovima i općinama.

Svi oni će jednako, oni koji su ovdje bili i ostali i oni koji su se vratiti, kao i oni koji će možda doći, biti prioritet u mojemu radu na dužnosti potpredsjednika RS-a, u čemu ću, siguran sam, imati snažnu potporu i predsjednika entiteta, premijera i čelništva Narodne skupštine, jednako kao i HNS-a. Naše ljude treba upoznati s pravima. Ne smiju biti pasivni promatrači zbivanja, nego aktivno sudjelovati u izgradnji svoje zajednice i cjelokupnoga društva. Naravno, uz našu pomoć. Vjerujem da je ta pasivnost posljedica ratnih zbivanja i trauma, ali će moj zadatak biti to promijeniti. Pokazatelj pozitivna primjera je spomenuta podružnica HKD-a “Napredak”, njezin rad, a posebno uprave na čelu s Ružicom Grozdić-Ševarikom.

 

Najnovije vijesti

Roger Federer se povukao iz tenisa, a u karijeri je napunio garažu nizom, uglavnom Mercedesa

Roger Federer je upravo najavio povlačenje iz profesionalnog tenisa, aktivnosti koja mu je omogućila da u svojoj garaži nakupi niz modela...

Mbappé šokirao Francuze: Dva je puta poslao ‘protuavionske’

Dok u redovima PSG-a 'trpa', s Francuskom mu tako i ne ide. Mbappé je u porazu protiv Danske (3-1) igrao jako loše, a sad...

NASA-ina letjelica sprema se udariti u asteroid i skrenuti mu putanju, evo kako možete pratiti taj događaj

U utorak u sitne sate NASA će pokušati ponovno ispisati povijest. Njihova svemirska letjelica udarit će u asteroid, u pokušaju da mu promijeni putanju. NASA-ina...

Rekorderka u Splitu: Vozačici izmjereno 3,35 promila alkohola!

Splitska policija prošlog petka je, u sklopu akcije pojačanog nadzora prometa, zaustavila rekorderku: 46-godišnjoj vozačici izmjereno je čak 3,53 promila alkohola u krvi Žena je...

Nesreću su uzrokovali hercegovački tajkun i sin drugog tajkuna

TEŠKU prometnu nesreću u kojoj su poginuli Boris (35) i Marijana (34) Krstić te njihov 9-godišnji sin, a teško je stradala i bori se za...

Povezane vijesti