Na sastanku gradonačelnika Novog Travnika Stjepana Duje i predstavnika Bošnjačke zajednice kulture, predvođene predsjednikom Sanjinom Kodrićem, razmatrana je inicijativa za proglašenje temeljnih organizacija kulture naroda Bosne i Hercegovine, organizacijama od posebnog značaja za Novi Travnik, ali i za Kanton Središnja Bosna.

Kodrić je istaknuo kako se radi o širem društvenom značaju. Prema njegovim riječima, ovom inicijativom šalje se poruka jednakopravnosti.

“Kultura nas oblikuje, čini nas posebnima, ali nas i povezuje. Na tome zajednički rade Bošnjačka zajednica kulture, Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta te Židovsko kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo La Benevolencija, organizacije s tradicijom dugom više od 120 godina koje nose titulu najstarijih kulturnih institucija u BiH”, kazao je Kodrić.Gradonačelnik Dujo podsjetio je da Novi Travnik nosi epitet “Mjesto za sve”, te da se na tom principu temelji potpora svim institucijama i organizacijama koje rade na kulturnom razvoju grada.

“Ove institucije su nositelji identiteta Bosne i Hercegovine. Svakako ćemo podržati ovu inicijativu, kako na lokalnoj, tako i na višoj razini”, izjavio je gradonačelnik Dujo.

Oba sugovornika složila su se u stavovima kako je neophodno još snažnije graditi mostove među građanima i razvijati međusobno razumijevanje. Također, dijele mišljenje kako bi proglašenje ovih organizacija od posebnog značaja doprinijelo povećanju kulturnih sadržaja u Novom Travniku, čime bi grad postao još atraktivnije središte kulturnih događaja.

Podsjećamo, u rujnu je gradonačelnik razgovarao i s gospodinom Nikolom Čičom. predsjednikom HKD Napredak ovu temu.

Tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine Suda BiH, podigao je optužnicu protiv Dževada Mlaće rođenog 1954. godine u Bugojnu, Selme Cikotića rođenog 1964. godine u mjestu Trpezi, Berane, Crna Gora, te Tahira Granića, rođenog 1959. godine u Bugojnu.

Zločini protiv ratnih zarobljenika

Optuženi se terete, da su za vrijeme rata u BiH i sukoba između Armije RBiH i HVO, optuženi Mlaćo u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, optuženi Cikotić u svojstvu zapovjednika OG Zapad Armije RBiH i optuženi Granić kao zapovjednik 307. brigade Armije RBiH, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika za vrijeme rata i počinili kazneno djelo – Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.

U optužnici se navodi da je optuženi Dževad Mlaćo naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, na način da je sačinjen spisak zarobljenika koji će biti ubijeni, te potom izvršeno odvođenje zarobljenika u prostorije BH Banke, gdje je od posljedica mučenja, premlaćivanja i zlostavljanja, nastupila smrt trojice zarobljenika, nakon čega su preostali zarobljenici odvedeni na planinu Rostovo i od pripadnika Vojne policije i Armije RBiH, ubijeni na lokacijama koje je optuženi osobno odredio i koje je obilazio, nakon čega su njihova tijela uklonjenja i sakrivena.

Za tijelima preostalih žrtava se traga

Nakon rata, tijela četvorice ubijenih su pronađena i ekshumirana, a za tijelima preostalih žrtava, još se traga, više od 30 godina nakon počinjenja zločina.

Optuženi Cikotić i Granić terete se da su kao zapovjednici Armije RBiH, izdavali naredbe da se zarobljene osobe hrvatske nacionalnosti, pod prijetnjom oružjem, izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim crtama bojišnice, gdje su bili izloženi opasnostima po život, kao “živi štit”, uslijed čega su dvojica zarobljenika ubijeni a više ih je ranjeno, a optuženi Cikotić također propustio da spriječi premlaćivanja, mučenja i ubojstva zarobljenih pripadnika HVO-a, te iako je imao informacije o počinjenim zločinima, nije poduzeo mjere da ih spriječi i kazni počinitelje.

Navode optužbe Tužiteljstvo će dokazivati pozivanjem 62 svjedoka, među kojima i dva svjedoka koji će iskaz dati uz mjere zaštite, zatim dva stručna vještaka kao i prilaganjem gotovo 780 dokaznih materijala.

Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u ponedjeljak je podržalo inicijativu zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Saše Magazinovića, kojom se predlaže ukidanje PDV-a na donirane lijekove. Inicijativa predviđa da Vijeće ministara u roku od tri mjeseca uputi prijedlog zakona u parlamentarnu proceduru kako bi se ovo pitanje reguliralo.

Magazinović je izrazio zadovoljstvo što je napravljen još jedan korak prema ukidanju PDV-a na donirane lijekove.

“Nakon načelne podrške Uprave za neizravno oporezivanje, zatim usvajanja inicijative od strane Povjerenstva za financije i proračun, te jednoglasne podrške Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, i Vijeće ministara podržalo je ovu, po mom mišljenju, iznimno važnu inicijativu. Nastojim predlagati inicijative i zakone koji su od koristi svim ljudima i oko kojih se svi možemo složiti. Ovo je jedan od takvih prijedloga i drago mi je što je dobio jednoglasnu podršku Vijeća ministara”, izjavio je Magazinović.

Naglasio je kako vjeruje da ukidanje PDV-a na donirane lijekove ima podršku Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske i Fonda zdravstvenog osiguranja Brčko Distrikta, jer su u studenome 2023. zajedno uputili inicijativu Vijeću ministara, vladama oba entiteta i ministarstvima zdravstva za ukidanje ili povrat PDV-a na lijekove i medicinska sredstva.

U priopćenju Kluba zastupnika SDP-a BiH u Zastupničkom domu državnog parlamenta navodi se da je situacija u kojoj donatori lijekova moraju platiti porez od 17 posto na vrijednost donacije neodrživa, jer sve češće dolazi do situacija da lijekovi završavaju u drugim državama gdje takav porez na donacije ne postoji. U takvim slučajevima najviše ispaštaju pacijenti, često oni s najtežim dijagnozama.

Radovi na ključnoj investiciji u Federaciji BiH – koridoru Vc napreduju predviđenom dinamikom, a trenutačno je aktivno sedam gradilišta na kojima se izvode radovi u ukupnoj dužini od 55 kilometara. Kako navode iz JP Autoceste FBiH, riječ je o dionicama Putnikovo Brdo – Medakovo, Medakovo – Ozimice, Poprikuše – Nemila, Nemila – Vranduk, Vranduk – Ponirak, Ponirak – Vraca te tunelu Kvanj – Buna, a u ovoj godini trebaju se otvoriti gradilišta na nekima od najkompleksnijih i najzahtjevnijih dijelova ovog velikog infrastrukturnog projekta.

Gradi se punom parom

– U Federaciji BiH izgrađeno je 138 kilometara autoceste. Dakle, na pola smo puta koridora Vc kroz Federaciju BiH, koji je ujedno i najduži s najzahtjevnijim terenom u BiH – kazao je nedavno direktor JP Autoceste FBiH Denis Lasić. Ističe kako je sve spremno za potpisivanje ugovora o izgradnji važne poddionice u prometnom povezivanju Mostara i cijele Hercegovine s autocestom na koridoru Vc, odnosno poddionice Mostar jug – tunel Kvanj u dužini od 9,2 km.

– Za tu poddionicu ispunjeni su i svi dodatni zahtjevi lokalnog stanovništva i udruga koji su tražili od EBRD-a, a vezano uz dodatna ispitivanja i procjene utjecaja odabrane trase na životnu sredinu i stanovništvo te je krajem listopada prošle godine javno prezentirana dodatna dokumentacija. Kada počnu radovi na ovoj poddionici, u Hercegovini će biti u izgradnji oko 30 kilometara autoceste – navodi Lasić.

Riječ je o poddionici tunel Kvanj – Buna, za čiju je gradnju već potpisan ugovor, te poddionicu Mostar sjever – Mostar jug, za koju će ugovor biti potpisan u drugom tromjesečju ove godine. Što se tiče sjevernog dijela koridora, Lasić kaže kako je strateški plan da do kraja 2026. godine bude završena autocesta od Sarajeva odnosno Bradine do krajnje točke na Savi.

– Na tom dijelu u izgradnji je 50 kilometara autoceste i za sada su svi rokovi usklađeni za kompletiranje i ovog prometnog pravca – objašnjava direktor JP Autoceste FBiH. Uz navedena, u ovoj bi se godini trebalo otvoriti i gradilište na jednom od najvećih i najzahtjevnijih objekata na autocesti koja prolazi kroz FBiH, a koji će po svom završetku simbolično spojiti Mostar i Sarajevo. Naime, u prvom dijelu godine trebala bi biti ugovorena gradnja tunela Prenj koji će skratiti vožnju od Mostara do Sarajeva za 30 minuta, a njegovo puštanje u promet trebalo bi označiti kraj radova na izgradnji koridora Vc kroz FBiH.
Tunel Prenj će po svom završetku biti dug 10,9 kilometara, dok je dužina cijele dionice 12 kilometara. Po završetku izgradnje ovaj tunel bit će deveti po dužini u Europi, odnosno 30. u svijetu. Procijenjena vrijednost ove dionice je oko 1,17 milijardi KM. Očekuje se potpisivanje ugovora za ne mnogo manje složenu dionicu Mostar sjever – Mostar jug, čija je vrijednost oko pola milijarde maraka.

Tunel Prenj i kompleksnost

– U sljedećem razdoblju najviše će se intenzivirati izgradnja autoceste kroz Hercegovinu, što je jedan od prioriteta, a sve u cilju uvezivanja s Hrvatskom i europskom mrežom cesta. Natječaji za najkompleksnije dionice, kao što su tunel Prenj i Mostar sjever – Mostar jug, u završnoj su fazi. Na dionici Mostar sjever – Mostar jug gradit će se dvije petlje autoceste Mostar sjever i Mostar jug te trasa u dužini od 15 kilometara između ovih dviju petlji i za izgradnju ceste s dva traka koja povezuje ove petlje s postojećom magistralnom cestom M-17. Dionica bi trebala imati pet tunela i deset vijadukta na svakom od dva kolnika – kazao je Lasić.

Uz navedene, u ovoj godini očekuje se i početak radova na izgradnji dionice Ozimica – Poprikuše u dužini od 12,8 kilometara. Riječ je o jedinoj dionici na dijelu autoceste između Zenice i Doboja na kojoj radovi još nisu počeli.

Na putu Zenica – Nemila jutros je došlo do teže saobraćajne nesreće u kojoj je povrijeđena najmanje jedna osoba, a na ovom dijelu puta je ogromna gužva u saobraćaju s obzirom na to da je put blokiran,piše Klix.ba.

Portparol Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona Samir Valentić je potvrdio da je do saobraćajne nezgode došlo jutros u 7:50 sati, na magistralnom putu M-17 u mjestu Hece, Grad Zenica.

Trenutno je potpuno u prekidu saobraćaj na toj dionici puta, koji će biti djelimično pušten nakon završavanja uviđaja i utvrđivanja stepena povreda.U nezgodi su sudjelovala dva putnička motorna vozila – BMW, kojim je upravljao S. K. iz Žepča te Ford, kojim je upravljao Z. B. iz Zenice, koji je zadobio povrede te je prevezen u Kantonalnu bolnicu Zenica”, kazao je Valentić.

Na licu mjesta su i policijski službenici Policijske stanice Centar Zenica, koji će izvršiti uviđaj.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) usvojila je prijedlog budžeta za 2025. godinu u iznosu od 8,25 milijardi KM.

Federalni ministar finansija Toni Kraljević rekao je da su usvajanju prethodile maratonske konsultacije te je istakao da je riječ o budžetu koji je za 773 miliona KM veći u odnosu na prošlu godinu.

Objasnio je da će za poplavljena područja biti utrošeno 50 miliona KM, a za Fond solidarnosti 77 miliona KM.

“Ono što posebno treba napomenuti su dodatna izdvajanja i za unapređenje cestovnog i željezničkog saobraćaja. U tom kontekstu treba napomenuti kako Vlada FBiH u ove dvije godine faktički na plećima nosi Autoceste FBiH koje su kroz prihode od krajnjih korisnika trebale uplatiti u budžet 363 miliona KM, no svjesni važnosti izgradnje infrastrukturnog projekta koridora 5C, Vlada FBiH nosi i ovi nedostajući dio u budžetu”, objasnio je Kraljević.Napomenuo je i da će 100 miliona KM će biti raspoređeno obrtnicima i poduzetnicima.

Današnjim zaključkom precizirano je da će Vlada Federacije BiH od ovog iznosa obavezati kantone da 10 posto dodijeljenih sredstava iskoristi za unapređenje zdravstvenih usluga po kantonima.

Tekući transfer Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH povećan je za 20 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu i jasno pokazuje predanost jačanju zdravstvenog sistema. Tekući transferi pojedincima planirani su u iznosu od 4.741,3 miliona KM, što je za 429,3 miliona KM više u odnosu na 2024. godinu.

Planirani transfer od 26 miliona KM za civilne žrtve rata osigurava nastavak podrške onima koji su pretrpjeli strahote rata. Povećanje transfera za lica s invaliditetom od 40 miliona KM predstavlja značajan korak ka podršci osobama sa invaliditetom. Namijenjena sredstva omogućavaju bolji pristup neophodnim uslugama i dodatnu pomoć za poboljšanje kvaliteta života.

U Bosni i Hercegovini danas će biti pretežno oblačno vrijeme, prijepodne sa slabom kišom u Krajini i u Hercegovini. Tokom dana u nižim dijelovima će padati slaba kiša koja se u Bosni može lediti u dodiru sa tlom. Na planinama sa slabim snijegom.

Vjetar će biti slab, južnog smjera.

Jutarnja temperatura iznosiće od -2 do 4, na jugu zemlje od 4 do 8, a dnevna od 1 do 7, na jugu zemlje od 8 do 12 stepeni.

U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme, tokom dana sa slabom kišom. Jutarnja temperatura iznosiće od 0 do 2, a dnevna od 3 do 5 stepeni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Donald Trump je danas postao novi predsjednik SAD-a, a jedan dio njegovog govora koji je ubrzo postao viralan na socijalnim mrežama, a koji je jako interesantan u kontekstu društvenih dešavanja u Americi.

Naime, u jednom dijelu svog govora, Trump je rekao da će “američka politika biti u skladu s pozicijom da postoje dva spola.”

Ova izjava je posebno zanimljiva kada uzmemo u obzir borbu između frakcija bliskih najvećim strankama u SAD-u, Demokratskoj i Republikanskoj, a koja se vodi upravo po ovom pitanju.

Riječ je o stavu konzervativaca kojeg je Trump ponovio, a za koji demokrate kažu da “negira postojanje transrodnih osoba.”

Republikanci su stava da su transrodne osobe “ljudi koji su i dalje biološki muškarci ili žene”, te da terapije i operacije koje dolaze uz tranziciju kroz koju prolaze ove osobe “tu činjenicu ne mijenjaju.”

S druge strane, demokrate ukazuju na visok stepen depresije i samoubistava među osobama koje se identifikuju kao transrodne, te govore kako “ovakvi stavovi pridonose takvim negativnim trendovima.”

Bidenova administracija je u mnogočemu podržala transrodne osobe, dok je Trump obećao da će potpisati izvršnu odredbu gdje će “zvanično izjaviti da postoje samo dva spola.”Poseban fokus republikanaca, pa i Trumpa, su sportovi. Tačnije, činjenica da transrodne osobe koje se identifikuju kao žene, a koje republikanci nazivaju “biološkim muškarcima”, imaju pravo da se bave profesionalnim i amaterskim sportom u SAD-u.

Ipak, ovdje vrijedi istaći da, prema riječima predsjednika NCAA-a, asocijacije koja regulira sportska takmičenja u kojima učestvuju univerziteti u SAD-u, “postoji manje od 10 transrodnih osoba koji se bave amaterskim sportom” u Americi.