Poveži se s nama

Društvo

Članovi drušva “Hrvatska žena” nastupili na Smotri Svatovskih običaja u Hrvatskoj

Objavljeno

U subotu 2. rujna 2023.godine članovi Društva „Hrvatska žena“ Novi Travnik nastupili su na Smotri svatovskih običaja i napjeva koja se održava po sedmi put u mjestu Šiškovci, Vukovarsko-srijemska županija, Općina Cerna u Republici Hrvatskoj.

Domaćin manifestacije je Kulturno umjetničko društvo „Slavko Janković čiji su članovi pokazali profesionalnost i predanost u radu i organizaciji ovako važne večeri koja ima u cilju otrgnuti od zaborava svatovske običaje i njegovati tradiciju svatovca.

Na ovogodišnjoj smotri, uz domaćine KUD „Slavko Janković“ , predstavili su se društva i pjevačke skupine iz Bošnjaka (HR), Novog Travnika (BiH), Šljivoševaca (HR), Brestovca (HR) i Cerine (HR).

Ljubitelji folklora i tradicije, svatova i svatovskih običaja mogli su istinski uživati i nakon nastupa uz slavonska jela i nastup Tamburaškog sastava Bače.

Naše društvo predstavilo je prikaz jednog običaja iz svatova – krađa maslanice uz žensko i muško pjevanje svatovca izvorne skupine tradicijskog pjevanja.

Domaćini su istaknuli kako smo slični upravo njima jer čuvamo svatovac i želimo da on pređe i u tradiciju kao izvorni tradicijski napjev Hrvata Središnje Bosne. Razlog tomu je i pokretanje Festivala svatovca uz prikaze pojedinih svatovskih i tradicijskih običaja u kojima se pjeva svatovac. Do sada su održana dva festivala u Novom Travniku, a treći je planiran u 2024. godini.

Na ovogodišnjoj smotri svatovskih običaja i napjeva u Šiškovcima želja nam je bila približiti barem mali dio svatovskih običaja i tradicije Središnje Bosne kako bi ih širili dalje i sačuvati od zaborava. Rado ćemo opet posjetiti Šiškovce, vjerujemo i on nas i naš kraj.

Oglas

Događanja

U nedjelju projekcija crtanog filma „Richard roda 2“

Objavljeno

Piše

U Domu Kulture 24. rujna/septembra 2023. godine u kino dvorani Novi Travnik zakazana je filmska projekcija crtanog filma „Richard roda 2“ za sve mališane, a početak je u  15:00 sati

Cijena ulaznice je  4 KM

Richard, neustrašivi vrabac kog je usvojila porodica roda, zimu provodi uživajući na Velikom jezeru na sjeveru Afrike. Kada shvati da on neće biti taj koji će predvoditi svoje jato nazad na sjever, odlučuje da pobjegne i leti sam. Na svom putu, upoznati će Samiju i njeno jato vrabaca, koje u zatočeništvu drže zli marabui, kojima upravlja pohlepni paun Zamano. Jedina šansa da se vrapci oslobode jeste da riješe zagonetku i pronađu Veliki dragulj, a to zahtijeva timski rad, povjerenje i prije svega spretnost.

Nastavi čitati

BiH

Predsjednik Čović se sastao s vodstvom Matice hrvatske u Zagrebu

Objavljeno

Piše

Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović posjetio je Maticu hrvatsku. S predsjednikom Čovićem susreli su se predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran, potpredsjednik Damir Zorić, gospodarski tajnik Ivica Nuić i poslovna tajnica Ana Preost.

Susretu je nazočila i dopredsjednica HDZ-a BiH i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i Darijana Filipović

Na održanom sastanku razgovaralo se o položaju Hrvata u BiH i radu sedamnaest bosanskohercegovačkih ogranaka Matice hrvatske. Posebno je naglašena potreba umrežavanja i jačanja Matičinih ogranaka u BiH kako bi se podigla razina organiziranosti i utjecaja najstarije hrvatske kulturne ustanove u BiH. Razgovaralo se i većoj dostupnosti Matičinih knjiga u BiH kao i o suradnji s drugim institucijama Hrvata u BiH.

Predsjednik Miro Gavran zahvalio je predsjedniku Čoviću na posjeti i kazao da su Matičini ogranci u BiH središnjici iznimno važni, dok je gospodarski tajnik Ivica Nuić rekao da treba stvoriti preduvjete kako bi se Matica hrvatska snažnije afirmirala kao čimbenik razvoja u BiH.

Predsjednik Dragan Čović zahvalio je na pozivu i kazao da mu je čast i privilegija biti u Matici hrvatskoj. Dao je punu podršku Matičinim nastojanjima za jačanjem ogranaka MH u Bosni i Hercegovini i obećao konkretnu pomoć u organizacijskom smislu u cilju jačanja i afirmacije hrvatske kulture u BiH.

Nastavi čitati

BiH

Nikšić za BHRT: Državna imovina je pitanje države BiH, ako SNSD nastavi uslovljavati, nema dalje razgovora

Objavljeno

Piše

Smatram da bi bilo svrsishodnije, bolje za sve u Bosni i Hercegovini, da mi sjednemo, dogovorimo i donesemo zakon o državnoj imovini u skladu sa odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, govori u intervjuu “Jedan” premijer Federacije BiH i lider Socijaldemokratske partije BiH Nermin Nikšić.

Nikšić dodaje da ono što je OHR do sada uradio na pripremi zakona, pokazuje da se vodi računa o državi Bosni i Hercegovini i institucijama Bosne i Hercegovine.

Taj zakon mora da bude u skladu sa europskim standardima. Ne dolazi u obzir, što se tiče SDP-a BiH, a siguran sam i Trojke, da pristanemo da se u Ustavnom sudu odlučuje  po nacionalnoj osnovi. Nama je potpuno jasno kad dođemo u situaciju da ispunjavamo uslove na putu prema Evropskoj uniji, da ne možemo biti članica a da imamo strane sudije u Ustavnom sudu. Međutim, to je jedan dugotrajan proces i kad ćemo doći do toga, vidjećemo,pojašnjava Nikšić.

Predsjednik SDP-a BiH ponavlja kako je Trojka do sada pokazala da nije podložna ucjenama i uvjetovanjima. Ono što rade je, kaže, traženje rješenja kroz razgovore i određene kompromise.

Alternativa razgovorima i kompromisima je blokada svega u državi Bosni i Hercegovini, zadržavanje statusa quo i ja smatram da bi takva situacija išla u prilog samo onima koji ne vole ovu državu, koji žele da pokažu da Bosna i Hercegovina kao država nije moguća, navodi Nikšić.

Odgovarajući na prozivke da Trojka sa partnerima iz Republike Srpske razgovara u vrijeme kada iz tog entiteta stižu stalne prijetnje i gotovo ratna retorika, Nermin Nikšić uzvraća da se ne radi o nečemu novom.

Čim nešto nije uredu imamo priču o referendumu, otcjepljenju, udare na ustavni poredak, udare na Ustavni sud Bosne i Hercegovine, institucije Bosne i Hercegovine. To je nešto što imamo latentno na političkoj sceni, ali smo u posljednje vrijeme uspjeli i pored toga da neke stvari pomjerimo s mrtve tačke, govori, između ostalog, u intervjuu “Jedan” premijer Federacije Bosne i Hercegovine i lider Socijaldemokratske partije BiH Nermin Nikšić.

Izvor: BHRT

Nastavi čitati

BiH

Visoki predstavnik nametnuo izmjene Zakona o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari

Objavljeno

Piše

Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, na press konferenciji za medije u Memorijalnom centru potočari iskoristio je bonske ovlasti.

Schmidt e nametnuo izmjene Zakona o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari. Zakon je donesen 2007. godine kada je visoki predstavnik u BiH bio Christian Schwarz –Schilling.

Izmjene podrazumijevaju proširenje ovlasti Memorijalnog centra što će značiti i otvaranje novih departmana, piše Avaz.

Uskoro opširnije.

Nastavi čitati

Društvo

UBIJENA 64 HRVATA, OSUĐENA JEDNA OSOBA: Nepravedna presuda za Križančevo selo nastavak zločinačkog pothvata nad Hrvatima Srednje Bosne

Objavljeno

Piše

Teško smo razočarani odlukom sudskoga vijeća Suda Bosne i Hercegovine kojim je za masakr u Križančevu selu, u kojemu je na Krvavi Badnjak 1993. godine ubijeno 64 Hrvata osuđen tek jedan neposredni izvršitelj, pripadnik bošnjačke Armije BiH Almir Sarajlić dok su njegovi zapovjednici i suborci oslobođeni odgovornosti. Ova sudska odluka je nastavak nepravde prema istini, žrtvama, obiteljima stradalih, Hrvatima središnje Bosne i smatramo je sustavnim pokušajem zatiranja istine o ratu po istoj matrici kako je taj zločin negirao čelnik SDA Bakir Izetbegović koji je u televizijskome gostovanju na HRT-u prije nekoliko godina rekao kako se radilo o ‘porazu HVO-a’.
Doslovno je takvim rječnikom presudu objasnila sutkinja Jasmina Ćosić Dedović kojoj nije bilo jasno zašto je tužiteljstvo ovu akciju Armije BiH nazvala ‘napadom na vojnika HVO-a’. Za nas je međutim jedino problematično što tužiteljstvo ovu akciju nije nazvalo zločinačkom sa elementima zločinačkog pothvata. Kada se pročitaju objašnjenja sutkinje o oslobađajućem dijelu presude onda se stječe dojam kako optuženom zapovjedniku 325. brdske brigade Ibrahimu Puriću i njegovim pomoćnicima Ibrahimu Tarahiji, Nijazu Sivri i Rušitu Nurkoviću uopće nisu trebali odvjetnici jer je tak posao za njih uspješno obavila sama sutkinja.
Naime, tijekom suđenja je utvrđeno kako su se Tarahija i Sivro nalazili na mjestu napada bošnjačkih vojnika na hrvatska sela Križančevo selo, Šafradine i Dubraviu, te da su naložili da 12 zarobljenih pripadnika HVO-a odvedu u Vojnu policiju u mjesto Pučulica, koji je tijekom rata bio poznati mudžahedinski kamp. Zabrinjavajuće je da sutkinja nije primijetila kako Tarahija i Sivro kasnije uopće nisu postavljali pitanja o ljudima koji su kasnije ubijeni, a naložili su da ih se pošalje pritvor. Frapantno je da sutkinja, koja se očito rukovodila nakanom osloboditi po zapovjednoj odgovornosti pripadnike bošnjačke vojske, nije prihvatila kao vjerodostojan dokument Amije BiH u kojemu se navodi da je “po zapovijedi Sivre strijeljano 12 ustaša”.
U rangu smiješnog, ali tragičnog ismijavanja pravdi je i navod kako se zapovjednik 325. brigade Purić‘nije snašao’ na toj poziciji. Kao prava odvjetnica optuženih sutkinja Jasmina Ćosić Dedović je odbacila i svjedočenje da je on bio nazočan prigodom telefonskog razgovora sa zapovjedništvom III. Korpusa Armije BiH kada je njemu nadređeni zapovjednik postavio pitanje tko je ubio zarobljenike.
Valja reći kako su bivši zapovjednici i pripadnici Armije BiH bili optuženi po Kaznenom zakonu BiH, no da je osuđen samo jedan vojnik po blažem Zakonu bivše SFRJ čime se očito također pogodovalo optuženima.
Kapitalno je međutim važna činjenica, koju nije mogla osporiti ni sutkinja Ćosić Dedović, da je u Križančevu selo počinjen stravičan zločin kojega je Haaški sud ignorirao. Ovom presudom se makar djelomično mijenja paradigma o ratu u središnjoj Bosni u kojoj su Hrvati bili u potpunom okruženju bošnjačke vojske punih devet mjeseci s namjerom potpunog etničkog čišćenja ovoga prostora. U Križančevu, Šafradinima, Dubravici nisu ubijeni nikakvi stranci, strani vojnici, nego Hrvati na stoljetnim ognjištima kojega su branili od agresora. Očekujemo da će drugostupanjska presuda ispuniti misiju koju bi moralo imati pravosuđe – kazniti počinitelje i nalogodavce zbog žrtava i njihovih obitelji te bili zalog budućnosti temeljenoj na istini i pravdi, navodi se u priopćenju kojeg potpisuje,Koordinacija udruga Domovinskog rata HVO-a.
Nastavi čitati

BiH

Priopćenje za javnost Mladeži HDZ-a BiH

Objavljeno

Piše

Na groblju Betanija u istoimenoj sarajevskoj četvrti jučer se dogodio još jedan u nizu
napada na katoličke objekte i spomenike hrvatskog naroda.

 Redovnice Družbe Kćeri Božje ljubavi posvjedočile su kako je polomljen i zapaljen kip Blažene Djevice Marije,
razbacano smeće i svijeće te su paljeni predmeti na još nekoliko mjesta.

Nažalost, kažu kako su i ranije imale problema oko groblja, samog prilaza te
uništenih i oštećenih grobova i spomenika.

Gdje su nadležne institucije i što su učinile od posljednjih napada i skrnavljenja
katoličkih objekata? Gdje je gradonačelnica, koja preko noći postavlja spomenike, da
zaštiti katolička obilježja i Hrvate koji žive u glavnom gradu?

Ovakvi napadi, od kojih nijedan do sada nije rasvijetljen, šalju poruku vjerske
netrpeljivosti i rušenja suživota u glavnom gradu kojeg je, nažalost, sve manje. Tko je
odgovaran za to?

Nema potrebe za upornim zavaravanjem i mitologizacijom sadašnjeg Sarajeva. Ovaj
grad je već odavno izgubio multikonfesionalni i multinacionalni duh koji se želi
predstaviti međunarodnoj javnosti. Ako lokalna vlast i druge institucije nisu u stanju
zaštiti svoje građane o kojima su dužni voditi brigu, znati ćemo mi.

Progon našeg naroda, naše vjere i sustavno gaženje našeg identiteta NEĆE
PROĆI!

Nastavi čitati

Društvo

Pidžama za šestero proglašena najboljom predstavom 2. ZAmKa festa u Svetom Ivanu Zelini

Objavljeno

Piše

U nedjelju 17. rujna završen je 2. ZAmKa fest koji je održan u organizaciji Zelinskog amaterskog kazališta “Zamka” i Pučkog otvorenog učilišta u Svetom Ivanu Zelini (Republika Hrvatska). Šest amaterskih kazališta i šest raznovrsnih predstava obilježilo je ovogodišnji ZAmKa fest.

Brojni gledatelji i ove su godine pokazali kako Zelina voli kazalište, a na kraju svake predstave publika je dala svoje ocjene birajući najbolju predstavu festivala. Sve predstave su dobile prilično visoke ocjene, ali publici se najviše svidjela predstava “Pidžama za šestero”, koprodukcija Gradskog kazališta mladih Vitez i Hrvatskog kulturnog centra Nova Bila, koja je tako proglašena najboljom predstavom festivala. Riječ je o urnebesnoj komediju, koja oduševljava publiku gdje god se igra, a tako je bilo i na 2. ZAmKa festu u Svetom Ivanu Zelini.

Predstavu je režirao Marko Mirković, koji ujedno potpisuje i adaptaciju teksta Marca Camelottija. U predstavi igraju Slaven Katava, Ivanela Brković, Bruno Grebenar, Iljana Budimir Trupina, Ana Gabrić i Matej Baškarad. Producenti predstave su Ivan Sajević i Dragan Đido.

“Prije svega moram naglasiti kako nas je gostoprimstvo naših domaćina iz Zeline ponovno sve oduševilo, na čemu im iskreno zahvaljujem. Zbilja smo se osjećali prekrasno, ljubav i energija koju ulažu u organizaciji ZAmKa festa je za svaku pohvalu. Ovim putem želim zahvaliti i publici na sjajnoj reakciji i ocjenama za našu predstavu, kao i čestitati ansamblu predstave, ali i svim ostalim sudionicima festivala”, kazao je Ivan Sajević, voditelj GKM-a Vitez.

Na festivalu su nastupila kazališta iz Županje, Zagreba, Bjelovara, Bugojna, Sombora i Viteza. Dodajmo kako je Gradsko kazalište mladih Vitez i na prvom ZAmKa festu, predstavom “Ugovor”, osvojilo nagradu za najbolju predstavu.

Nastavi čitati

Društvo

Uskoro u Busovači: Tečaj za trudnice, prijave u tijeku

Objavljeno

Piše

I ove godine u Busovači će biti održan Tečaj za trudnice, pod vodstvom Inge Batarilo, magistra fizioterapije i radne terapije.

Datumi održavanja tečaja su 23. rujna (subota) i 30. rujna (subota) u terminu od 17.00 sati u prostorijama fitness centra „Mila“.

U prvom terminu obrađivat će se oblasti trudnoće i promjene u trudnoći, važnost kretanja i ishrane, pravilno vježbanje u trudnoći, vježbe disanja, priprema za bolnicu i porod.

U drugom terminu, voditeljica Tečaja Inga Batarilo upoznat će i pobliže objasniti sudionicama Tečaja oporavak od poroda, dojenje, ishranu i kretanje nakon poroda, te prvi susret s novorođenčetom, pravilno nošenje bebe u maramama i baby nosiljkama.

Sve zainteresirane trudnice i žene koje planiraju trudnoću mogu se prijaviti na broj: 065095508.

Cijena za sudjelovanje u Tečaju je 10 KM.

Nastavi čitati

Društvo

Bosanski franjevci su „ujaci“, a to je i radost i obveza

Objavljeno

Piše

Govoriti o katolicima u Bosni nije moguće bez spomena na Bosnu Srebrenu. Čak i njezin patron Uzvišenje Sv. Križa već svojim nazivom upućuje na intimnu povijest Bosne – na Križ. Povodom ovogodišnje proslave toga blagdana, sugovornika smo pronašli u fra Kristijanu Montini koji trenutno svećenički djeluje u Njemačkoj.

Fra Kristijan, ili kako ga ljudi od milja zovu fra Kiki, rođeni je Sarajlija i svećenik franjevac Bosne Srebrene. Na svijet je došao 12. svibnja 1981. u obitelji oca Severina Montine i majke Mire,rođ. Rašić. Filozofsko-teološki studij završio je na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Nakon đakonskoga ređenja 2007. đakonsku je praksu obavio u samostanu Sv. Ante u Beogradu, a svećeničku službu započeo u Nišu. Službovao je na nekoliko župa u Bosni kao župni vikar, voditelj Frame i ekonom kuće. Od 2011. do 2018. vodio je dvije austrijske župe – Kufstein Sparchen i Kufstein Zell, a također i dvije filijale HKZ-a Salzburg – Kitzbuhel i Kufstein. U ovom razdoblju posebno se posvetio obnovi crkava, kapelica, vodio je izgradnju sportskog igrališta i bavio se humanitarnim radom u Kruhu Sv. Ante (KSA). Od 2018. župnik je Hrvatske katoličke župe Wiesbaden i voditelj KSA-a Njemačke. U svojoj Franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj od 2016. obavljao je službu definitora Uprave te predsjednika Komisije za dijalog i ekumenu. Od studenoga 2019. do ožujka 2020. bio je upravitelj i HKŽ-a Frankfurt.

Poštovani fra Kristijane, Franjevački red osnovan je 1209., a već 1291. prvi su se fratri pojavili u Bosni. Došli su kao misionari vraćati u krilo Katoličke Crkve bosanske krstjane. Koji je razlog da su vremenom tako srasli s narodom? I što je prvotna uloga franjevaca danas u BiH?

Franjevci Bosne Srebrene s pravom nose nadimak „ujak“ što ima svoju duboku povijesnu pozadinu. A ujak je majčin brat, dakle riječ je o uskoj rodbinskoj vezi. To treba staviti u kontekst vremena otomanske okupacije Bosne i Hercegovine kada su spletom povijesnih okolnosti franjevci ostali jedini brinuti za preostale katolike. Bez prevelika uljepšavanja vlastite povijesti, čemu smo svi ponekad možda i skloni, moja subraća su zaista kroz čitavu povijest ostala blisko vezana sa svojim narodom, čime su stekli veliko poštovanje naroda što nam je s jedne strane velika radost, ali i obveza da to poštovanje i povjerenje i dalje očuvamo. Uloga franjevaca se kroz stoljeća nije nešto previše promijenila: naš je zadatak i dalje u našem narodu očuvati vjeru, ali i kulturu i njegov hrvatski identitet uz poštivanje drugih naroda i njihovih identiteta.

Uslijed povijesnih neprilika Franjevačka provincija Bosna Srebrena bila je 1757. svedena na rang kustodije i nazvana Kustodija Sv. Križa. Iako joj je iste godine vraćen rang provincije, ostalo je ovo „Sv. Križa“. Kako bosanski franjevci danas gledaju na ovaj naziv? Što se iz njega može iščitati?

Naša Redodržava Bosna Srebrena proživjela je kroz povijest mnoge nedaće, ali to je jedina institucija u Bosni i Hercegovini koja ima svoj neprekinuti kontinuitet od srednjeg vijeka do danas, pune 732 godine. U nazivu „Provincija Uzvišenja Svetoga Križa“ uvijek iščitavam snagu da nas upravo taj Sveti Križ godinama štiti, da u njega upiremo svoj pogled jer je u njemu i u Isusu Kristu koji je na njemu raspet, jedini naš spas.

Unatoč društveno-političkom stanju koje generira ekstreman pad nataliteta i odlaske s ovdašnjih prostora, Bosna Srebrena je zasigurno još uvijek jedna od najvećih franjevačkih zajednica u svijetu. Jesu li Vam poznate statistike: s čime se ova Provincija može podičiti danas?

Statistika za 2022. kaže da naša Provincija ima 272 svečano zavjetovana brata, 11 bogoslova s privremenim zavjetima i dva s vječnim; zatim dva novaka; dva postulanta; jednoga sjemeništarca; četiri đakona i tri časna brata. Naglasio bih da imamo i dva biskupa, a to su Hilj Kabasi, umirovljeni biskup koji je djelovao u Albaniji, i Marko Semren, pomoćni biskup banjolučki. U Bosni je u protekloj godini djelovalo 206 svećenika. Osim Bosne djelujemo i u drugim državama i kontinentima: u Hrvatskoj, Srbiji, na Kosovu, u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Nizozemskoj, Australiji, Africi. Ovdje su se ispunile riječi svetoga oca Franje kako je naš samostan zapravo čitav svijet.

Poznato je kako su franjevci Bosne Srebrene na posljednjem Provincijskom kapitulu dosta vremena i truda posvetili raspravama o pastoralu zvanja. Što se konkretno na tom polju radi i može li se govoriti o plodovima?

Pastoral zvanja je naravno uvijek važna i aktualna tema. Kao što svi znamo, bez podmlatka nijedna institucija nema svoje budućnosti. Mladi su budućnost svakoga sela, grada, države, pa tako i same Crkve kao takve. U prošlosti kada smo imali i viška zvanja, znali smo često biti prestrogi i otpuštati ljude iz sjemeništa zbog nekih sitnih mladenačkih nepodopština. Ja sam 1996. došao u sjemenište u Visoko. Tada nas je bilo više od 70 sjemeništaraca, a danas ih imamo samo dva. I od toga velika broja sjemeništaraca koji bi dolazili u prvi razred, na kraju redovničkog puta bude ređeno u prosjeku po pet-šest svećenika.

Drugi i glavni problem zapravo jest činjenica da su se mnogi ljudi odselili iz Bosne i Hercegovine pa samim tim imamo i manji broj onih koji odlaze u sjemenište u BiH. Oni se uglavnom odlučuju biti svećenici u Hrvatskoj gdje im roditelji žive, a neki se zarede i u drugim zapadnoeuropskim državama.

Na našim župama se dosta radi s Framom pri čemu se i mlade ljude poziva da se oduševe za redovnički poziv, što smatram vrlo važnim dijelom našeg pastoralnog rada. Te aktivnosti već daju neke dobre rezultate, tako da u zadnje vrijeme imamo postulanata koji dolaze u našu zajednicu s već prije završenom srednjom školom, pa čak i fakultetom.

Vi ste jedan od nekolicine Sarajlija koji su, uvjetno rečeno, „ratna zvanja“, a ljudi Vas prepoznaju i kao velikog šaljivdžiju. Što nam možete reći o svome franjevačkom pozivu?


Ja sam odrastao s franjevcima. Bio sam ministrant na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, glumio na priredbama, išao na vjeronauk. Teologiju osjećam svojim domom i jako mi je ugodno kad god boravim u njoj.

Sadašnji provincijal fra Zdravko Dadić i ekonom Provincije fra Vinko Sičaja bili su moji vjeroučitelji, a pričestio me je fra Ivo Marković. Još kao mali govorio sam da ću biti franjevac. Onda dolazi nesretni rat. Godine 1992. bivam ranjen u ruku na Dobrinji i u bolnici sam vidio svakakve strahote. Na Dobrinji nije bilo ni grijanja, ni struje, ni vode, a živjeli smo uz vrlo oskudnu humanitarnu pomoć. Tada još kao dječak spoznao sam da je u životu sve relativno osim Boga. Velika utjeha u tim teškim trenutcima su bili svećenici koji su dolazili na Dobrinju, kako dijecezanski, tako i redovnički. Posebno izdvajam fra Mirka Majdandžića koji je ljude povezivao radiostanicom, dijelio pomoć, gitarom i pjesmom je liječio naše rane, boli, tuge. Kad sam završio osmi razred, otišao sam u sjemenište sa željom postati franjevac humanitarac. Tako smo fra Danijel Nikolić i ja u pratnji fra Mirka i roditelja otišli u Visoko.

Kao bogoslov sam često radio u Kruhu Sv. Ante (KSA) kod ravnatelja fra Stipana Radića. Obilazili smo siromašne, nosili pomoć, istovarali kamione pomoći jer je mene uvijek ispunjavao rad sa sirotinjom, što me ispunjava i danas. Bio sam voditelj KSA-a u Austriji, a sada sam to u Njemačkoj. Organizirali smo brojne humanitarne akcije i pomogli mnogim ljudima zahvaljujući našim dobročiniteljima.

A to što me ljudi prepoznaju kao velikoga šaljivdžiju, nekad je dobro, a nekad može biti i problematično, ovisno o tome kako tko razumije šalu i je li ju spreman primiti na svoj račun. No, siguran sam kako su zdrava šala i radost ono što liječi ljude. Svećenici danas trebaju biti otvoreni i autentični ljudi.

Je li redovnički poziv još uvijek privlačan mladima? Bi li se na tom polju trebalo nešto mijenjati?

Svećenički poziv, iako je u krizi, još je uvijek privlačan mladim ljudima koji žele biti redovnici i svećenici. A mi koji već jesmo svećenici, moramo biti autentični u svom pozivu, trebamo mijenjati sebe nabolje čime ćemo dati najbolji primjer onima koji se odluče za taj poziv. Nerijetko jedna ispravno protumačena riječ iz evanđelja, plemenita gesta župnika ili kapelana može itekako biti poticaj mladom čovjeku da se odluči za duhovni poziv.

Sv. Franjo je upućivao da se mora djelovati „secundum loca et tempora“ – „prema okolnostima mjesta i vremena“. Može li se kazati da je to razlog zašto su franjevci Bosne Srebrene na Zapadu kamo su mnogi katolici Hrvati iz Hrvatske i BiH otišli?

Davnih godina su pokojni dr. fra Tomislav Međugorac i dr. fra Vitomir Slugić otišli u Njemačku za našim radnicima sa željom da im osiguraju pastoralnu skrb i budu im blizu u njihovim potrebama. Oni su sigurno bili vođeni geslom ”secundum loca et tempora” našeg svetog oca Franje. Danas diljem svijeta imamo veliki broj hrvatskih katoličkih misija koje su našemu narodu od neizmjerna značenja. Može se reći kako smo mi kao pastiri otišli za svojim stadom jer ako nema pastira, da se tako metaforički izrazim, onda se stado rasprši i preuzmu ga neki drugi pastiri koji mu baš ne misle dobro.

Koji su najveći izazovi pastoralnoga djelovanja izvan Domovine? Kako je to biti „bosanski fratar“ u Njemačkoj?

Veliki su izazovi pastoralnoga djelovanja izvan domovine. Moja župa Svetoga Ante u Wiesbadenu prostire se na 100 km. Uz Wiesbaden imamo i tri filijale: Bad Camberg, Limburg i Montabaur. Kad bismo to prenijeli na naš bosanskohercegovački kontekst, to bi bilo kao da ja kao župnik slavim svetu misu u Sarajevu, pa da onda iza nje idem u Žepče na drugu misu što je sigurno teško shvatljivo za naš mentalitet i način funkcioniranja. Naša župa broji oko 5 000 vjernika. U Bosni se na taj broj obično postavljaju tri svećenika radi lakšeg izvršavanja pastoralnih zadataka. Ja kao svećenik sam djelujem u župi kao i mnoga druga braća na Zapadu. I naravno veliki je izazov kako kvalitetno organizirati taj pastoral, kako omogućiti tim ljudima da imaju sadržajne kateheze, ispovijedi, razgovore, duhovne obnove. Hvala Bogu što naša župa ima časnu sestru, tajnicu i vrlo angažirano župno vijeće, te mi svi činimo skladnu cjelinu.

Narod za mene u Njemačkoj kaže kako sam tipični bosanski fratar, sklon druženju i pošalicama, a sam sam Bogu itekako zahvalan za ono što jesam.

Kako Bosna i Crkva u njoj izgleda iz perspektive življenja i pastoralnoga djelovanja u inozemstvu?

U Njemačkoj je u tijeku Sinodalni put. Biskupi žele nešto promijeniti u Crkvi jer veliki broj katolika istupa iz Crkve, što je posjet misama sve manji, a tu je i problem financiranja velika broja zgrada. Je li ovo što oni rade i predlažu baš pravi način obnove Crkve u Njemačkoj, nisam previše kompetentan o tome govoriti, iako ima dosta stvari koje mi se osobno ne sviđaju i nisam siguran da je to dobar put za obnovu Crkve.

Što se tiče Bosne, ona uvijek ostaje vrlo zanimljiva zemlja mnogima, a glede pastoralnog rada kod nas, mislim da to dosta dobro funkcionira. Iako je HKŽ Wiesbaden velika i zahtjevna misija, pokušavam biti bliz svakoj obitelji i obaviti godišnji blagoslov kuća, veliku božićnu i uskrsnu ispovijed što je inače naša praksa i u domovini.

U djelovanju bosanskih franjevaca moglo se nakon posljednjega rata prepoznati dva različita pogleda na stvarnost – da ne kažemo „dvije struje“. Kakvo je danas promišljanje o sadašnjosti i budućnosti Bosne kao zemlje i Katoličke Crkve u njoj te same Provincije Bosne Srebrene?

Šest godina sam bio definitor, tj. član Uprave Bosne Srebrene. Bosna i Hercegovina je naša domovina koju volimo i nema potrebe da to ikome dokazujemo. Uostalom, kao što sam već rekao, mi smo tu u kontinuitetu više od sedam stoljeća. Želimo graditi budućnost u BiH zajedno i s drugima poštujući svakoga čovjeka. S biskupom i dijecezanskim klerom njegujemo dobre odnose kao i do sada. Mi pripadamo općoj i krajevnoj Crkvi s kojom imamo dobru suradnju, ali uvijek se najviše voli i poštuje zajednica kojoj čovjek pripada. Vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić i naša Uprava na čelu s fra Zdravkom Dadićem imaju kvalitetnu suradnju uz uzajamno poštivanje autonomije i svih posebnosti koje imamo kao redovnička zajednica.

Na što će se, prema Vašem mišljenju, u budućnosti trebati staviti naglasak u Bosni Srebrenoj?

Naglasak u Bosni Srebrenoj po mom mišljenju treba staviti na pastoral zvanja, te na konkretnu pomoć vjernicima koji su ostali u svojim župama u vidu duhovne i materijalne pomoći. Netko može kazati kako posao Crkve nije materijalno zbrinjavati ljude, što je primarna zadaća državnih vlasti. To je svakako istina, no u mojoj glavi već 30 godina odzvanjaju riječi talijanskog svećenika don Lorenza koji je dolazio u opkoljeno Sarajevo i znao nam je kazati: „Podajte narodu prvo jesti jer gladan čovjek čak ne može ni misu čestito slušati.“ Vjera bez djela je mrtva i treba djelima pokazati svoju vjeru.

Izvor: nedjelja.ba

Nastavi čitati

Najnovije vijesti

Središnja Bosnaprije 8 minuta

Završena akcija uređenja nekropole Smrike

Na lokalitetu nekropole Smrike u  periodu od 05. do  19.09.2023. godine urađeno je čišćenje okoliša,  uređenje pješačke staze, čišćenje površina...

Događanjaprije 14 minuta

U nedjelju projekcija crtanog filma „Richard roda 2“

U Domu Kulture 24. rujna/septembra 2023. godine u kino dvorani Novi Travnik zakazana je filmska projekcija crtanog filma „Richard roda...

Središnja Bosnaprije 6 sati

Danas počinje Centralna Business Forum: Vitez dva danas središte brojnih susreta

Portal Centralna.ba i udruga PRONT najavljuju prvi Centralna Business Forum koji  se održava danas i sutra u hotelu Central u...

Sportprije 8 sati

Rendulić: O ovome će se pričati generacijama

Trener Zrinjskog Krunoslav Rendulić, nakon pobjede 4:3 njegove momčadi protiv Alkmaar u Konferencijskog ligi, kazao je kako cijela ova priča...

Sportprije 8 sati

Dinamova petarda Astani na otvaranju Konferencijske lige

Nogometaši Dinama u svom su prvom nastupu u Konferencijskoj ligi, u susretu 1. kola skupine C kao domaćini na stadionu...

BiHprije 9 sati

Sjajan meč u Mostaru: Zrinjski odigrao utakmicu za pamćenje

Nevjerojatna utakmica odigrala se u Mostaru. Utakmica koja se pamti. Gosti iz Nizozemske imali su pobjedu u svojim rukama, da...

Sportprije 12 sati

Veliki talent iz Novog Travnika Luka Barnjak potpisao za NK TRAVNIK

Luka Barnjak, junior NK Travnik, danas je potpisao ugovor sa klubom. Luka je jedan od najtalentovanijih i perpektivnih igrača omladinskog...

Modaprije 12 sati

Vraća se i izbor Miss hrvatske dijaspore, prijave otvorene  

Trideseta obljetnica najstarijeg izbora ljepote u Hrvatskoj održat će se ove godine 27.studenog u Zagrebu. Nakon pauze uzrokovane svjetskom pandemijom...

Oglas
Oglas