Gospodarstvo
Cijene nafte na burzama na najvišoj razini u posljednjih 5 mjeseci

NA AZIJSKIM burzama cijene dionica su uzletjele i to ponajviše zahvaljujući slabljenju tečaja jena prema svim valutama osim američkom dolaru, što je ojačalo kupnju japanskih dionica, a skočile su i cijene nafte na najvišu razinu u pet mjeseci, a cijena zlata na novu rekordnu razinu.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 6 sati u plusu 0.4 posto, iako je trgovanje bilo prigušeno zbog praznika u Kini. Tokijski Nikkei, pak skočio je 1.6 posto.Dio dobitaka na azijskim dioničkim tržištima rezultat je poremećaja u opskrbi nakon potresa na Tajvanu, kao i geopolitičkih tenzija, no također i optimizma u pogledu globalnog gospodarskog rasta nakon oporavka PMI indeksa, posebice za Kinu.
“Umjereno poboljšanje PMI indeksa proizvodnih aktivnosti tijekom protekloga tromjesečja ukazuje na zamah koji će uslijediti u proizvodnom sektoru idućih mjeseci. Globalni PMI indeks proizvodnih aktivnosti u ožujku je dodatno porastao, predskazujući pozitivne rezultate najvećih gospodarstava. Globalni poslovni optimizam se poboljšava”, navode analitičari JP Morgana.
Dolar pod pritiskom Powellovih izjava
Na deviznim tržištima dolarov indeks oslabio je 0.5 posto na 104.21 bod, nakon što je predsjednik Feda Jerome Powell u srijedu potvrdio da će Fed još neko vrijeme pratiti pokazatelje, prije nego počne snižavati kamatne stope.
Ipak, dolarov indeks od početka godine u plusu je 2.8 posto, jer tržišni sudionici su prepolovili svoja ranija očekivanja o ovogodišnjem smanjivanju kamatnih stopa za 1.6 postotnih bodova. U utorak je taj indeks dosegnuo 105.1 bod, najvišu razinu u zadnjih 4.5 mjeseca.Tečaj eura u četvrtak je ojačao 0.6 posto prema dolaru, na 1.084 dolara, dok je tečaj jena tek blago oslabio prema američkoj valuti, na 151.6 jena za dolar budući da se investitori pribojavaju devizne intervencije japanskih vlasti, koja bi mogla uslijediti ako njegov tečaj probije 152 jena za dolar.
Rast cijena nafte, najviša razina u zadnjih 5 mjeseci
No, u odnosu na ostale svjetske valute investitori se ne pribojavaju te intervencije, tako da je tečaj eura skočio 0.7 posto, na 164.34 jena, dok je kanadski dolar dosegnuo najvišu razinu prema jenu u zadnjih 16 godina od 112.31 jen.
Cijene nafte, pak, dosegnule su 5-mjesečni maksimum, budući da su napadi Ukrajine na ruske rafinerije doveli do smanjivanja opskrbe gorivom, a investitori strahuju i od širenja rata na Bliskom istoku i na Iran. Brent je poskupio 30 centi na 89,65 dolara za barel, kao i američki WTI, koji jutros stoji 85.73 dolara.
Cijena zlata dosegnula je novu rekordnu razinu od 2.392 dolara za uncu. Od početka veljače, zahvaljujući većoj potražnji investicijskih fondova, zlato je poskupjelo 12 posto.
Gospodarstvo
Porezna uprava FBiH objavila podatke o prometu u trgovinama u dane bojkota

Porezna uprava Federacije BiH objavila je danas podatke poslije sprovedenog bojkota zbog visokih cijena, a koji je trajao dva dana, petak i subotu, to jest 7. i 8.veljače.
Iz Porezne uprave FBiH napominju da podatak o ukupnom prometu u Federaciji BiH i podatak o ukupnom prometu u trgovinama obuhvaća ukupan promet roba i usluga u maloprodaji i veleprodaji koji su na određeni datum izvršili poslovni subjekti.
Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH, 6.veljače ove godine na području Federacije BiH evidentiran je ukupan promet u iznosu 205.226.808,31 KM. Promet u trgovinama na području Federacije BiH na taj dan iznosio je ukupno 105.339.993,86 KM.
U petak, 7.veljače na području Federacije BiH evidentiran je ukupan promet u iznosu 190.144.339,49 KM. Promet u trgovinama na području Federacije BiH na taj dan iznosio je ukupno 93.549.831,65 KM.
U subotu, 8.veljače na području Federacije BiH ukupan promet iznosio je 73.735.142,18 KM. Promet u trgovinama na području Federacije BiH tog dana iznosio je ukupno 47.738.989,66 KM.
Gospodarstvo
Radnici na BiH gradilišta zapošljavani uz lažne dokumente, plaćani manje od minimalca

Zbog sve većeg odljeva radne snage, posebno mladih i kvalificiranih radnika, BiH se suočava s ozbiljnim izazovima koji ugrožavaju budući ekonomski razvoj i stabilnost društva. Ako se ovaj trend nastavi, posljedice bi mogle biti dalekosežne, od depopulacije do urušavanja socijalnih i ekonomskih struktura, piše Večernji list BiH.
Građani BiH ne biraju ni posao ni način kako otići iz zemlje. Iako je dobiti radnu dozvolu negdje na Zapadu danas kudikamo lakše nego prije desetljeće, i danas je prisutan odlazak na rad “na crno”. To potvrđuju i posljednji slučajevi gdje se i kao poslodavci i kao radnici pojavljuju državljani BiH. U okviru istrage, koja je u tijeku u uredu Javnog tužiteljstva u Ingolstadtu, službenici Ureda za financijsku kontrolu rada “na crno” u Ingolstadtu pretresli su u četvrtak, 5. veljače 2025. godine, imovinu bosansko-njemačkog para u okrugu Eichstätt. Supružnike se sumnjiči da nemaju prijavljene radnike u građevinskoj industriji za socijalno osiguranje.
Tijekom istrage utvrđeno je da zaposleni ili uopće nisu prijavljeni ili imaju preniske plaće. U prosjeku, od 30 do 60 sati rada mjesečno plaćeno je “ispod stola”. Na licu mjesta pronađen je bh. građevinski radnik koji je neko vrijeme ilegalno boravio u Njemačkoj i radio za taj par. Zbog toga se sada provodi dodatna istraga zbog sumnje da je potpomagao i podržavao nezakonit boravak. Kako se ne bi utjecalo na istrage koje su u tijeku, za sada se ne mogu dati dodatne informacije o ovom pitanju. Samo nekoliko dana ranije dva istražna tima, okupljena pod kodnim nazivom “Honeypot”, dovela su do tri uhićenja u Njemačkoj u ranim jutarnjim satima 29. siječnja. U Kasselu su uhićena i izvedena pred suca dva državljanina BiH i Nijemac starosti između 55 i 66 godina. Više od 300 policajaca pretražilo je istodobno 21 stambeni i poslovni prostor u Hessenu, Bavarskoj i Bremenu. U Sloveniji su tamošnje vlasti također pretražile računovodstveni ured, kao i stambene i poslovne prostore tamošnjih nalogodavaca nakon zahtjeva za pravnu pomoć ureda državnog odvjetnika.
Mjeru je koordinirala Agencija Europske unije za pravosudnu suradnju u kaznenim postupcima u Haagu. Optuženi su za grupne i trgovačke prijevare, milijunske utaje poreza i doprinosa te krijumčarenje stranaca. Navodi se da su svoje građevinske radnike, uglavnom bosanskohercegovačkog državljanstva, lažno prijavljivali na slovenske tzv. Briefkastenfirmen, odnosno tvrtke koje se mogu kupiti za nekoliko stotina eura i imaju samo poštansku adresu. Iz Slovenije su ih s dobivenim dokumentima za rad slali na gradilišta u Njemačku. Tako su prikriveni stvarni poslodavački odnosi i izbjegnuta plaćanja socijalnih doprinosa u Njemačkoj.
Istodobno, navodno su preko takozvanih uslužnih tvrtki u zemlji i inozemstvu tijekom godina dobivali fiktivne račune za milijunske ugovore i unosili ih u računovodstveni sustav. U radničkom smještaju zatečeno je devet građevinskih radnika koji su ilegalno boravili u Njemačkoj s radnim vizama koje su navodno dobili prijevarom. Radnici su predani imigracijskim vlastima, piše Fenix.
Brojni slučajevi
U posljednjih deset godina u Sloveniji i Njemačkoj posao su pronašla 131.724 radnika iz BiH, a samo u protekloj godini radne dozvole u ove dvije zemlje dobilo je više od 13.000 bh. državljana. Tako je u Sloveniju u deset godina otišlo 125.045 radnika, a u Njemačku 6679. Prema podacima iz prednacrta izvješća o radu Agencije za rad i zapošljavanje za 2024. godinu, u Sloveniji je lani radne dozvole dobilo i počelo raditi 13.436 državljana BiH.
S druge strane, u Njemačkoj su na poslovima njegovatelja lani zaposlena 223 radnika iz BiH. Oni koji iz BiH odu službenim kanalima zaštićeni su od prijevara, ali oni koji idu u vlastitom aranžmanu više su puta bili žrtve prevaranata. Podsjetimo na slučaj iz 2021., kad je objavljeno da je više od 400 građevinskih radnika, najveći broj njih iz BiH, ali dio i iz Srbije i Sjeverne Makedonije, koji su bili zaposleni u Sloveniji, prevareno za najmanje 2,1 milijun KM. Zapošljavani su u fiktivne tvrtke te im nisu bili uplaćivani doprinosi. Ova prijevara nije izoliran slučaj te su se prijevare bh. radnika u ovoj zemlji i ranije događale.
Dvije godine prije slovenski mediji su izvještavali o slučaju šestorice radnika iz BiH kojima je bio obećan rad u Sloveniji za satnicu od pet eura, ali su na kraju radili 12 sati dnevno za minimalne plaće. Naime, da stvar bude gora, radnici su dan nakon dolaska u Sloveniju bili primorani nastaviti rad na građevini u Francuskoj, za što nisu bili plaćeni. Na kraju su ostali i bez prijava, a potom i bez posla.
Gospodarstvo
Zakonski pojednostaviti izdavanje dozvola stranim radnicima u FBiH

U Federaciji BiH počela je zakonodavna procedura za usvajanje izmjena i dopuna Zakona o zapošljavanju stranaca, koji predviđa pojednostavljenje i ubrzanje administrativnih procedura za izdavanje dozvola stranim radnicima, a poslodavcima omogućava da lakše angažiraju potrebnu radnu snagu, posebno u deficitarnim sektorima.
Izmjene i dopune zakona predložene su na inicijativu Udruženja poslodavaca FBiH, a predlagač, federalno Ministarstvo rada i socijalne politike, kao razloge za donošenje ovog propisa ukazuje da se FBiH susreće s problemom nedostatka radne snage, a posebno u proizvodnim, uslužnim i drugim djelatnostima, što se posebno odražava na velike poslodavce koji su pretežno orijentisani na izvoz.
U obrazloženju predloženih rješenja podsjeća se da je nedostatak radne snage aktualan problem u posljednjih nekoliko godina za domaće privrednike bez obzira na to što na evidencijama službi za zapošljavanje postoji određen broj nezaposlenih sa zanimanjima za koje poslodavci smatraju da su deficitarna, ali ta lica ne traže posao, nego su u evidencijama radi zdravstvenog osiguranja i drugih socijalnih naknada koje ostvaruju kao nezaposleni.
Predviđeno je da odluku o deficitarnim zanimanjima donese Zavod za zapošljavanje FBiH, a na osnovu stanja na tržištu rada na razini ovog entiteta u pogledu broja i strukture nezaposlenih lica, te potreba pojedinih privrednih djelatnosti.
Iz resornog ministarastva ističu da se ovim izmjenama i dopunama ne uvode nove kvote za zapošljavanje stranaca, jer je to u nadležnosti institucija BiH, već se isključivo olakšavaju postojeće procedure kako bi poslodavci u ključnim sektorima pravovremeno dobili potrebne radnike.
Uz podsjećanje da se sektori poput građevinarstva, turizma, ugostiteljstva i prerađivačke industrije suočavaju se s velikim deficitom radne snage, ocjenjuje se da bi usvajanje ovog zakona pomoglo u rješavanju tog problema, bez ugrožavanja prioriteta zapošljavanja domaće radne snage.
Naglašeno je da se izmjenama i dopunama obezbjeđuje da angažovanje stranih radnika bude dopuna u sektorima u kojima nedostaje radna snaga, a ne zamjena za domaće radnike i da je ovo dio šire reforme tržišta rada u FBiH.
Prvi korak ka usvajanju izmjena i dopuna učinjen je usvajanjem nacrta zakona u Predstavničkom i Domu naroda Parlamenta FBiH, piše Srna, prenosi BHRT.
BiH
Koliko trenutno “vrijedi” Lidl BH?

Kompanija Lidl sprema se da na velika vrata uđe na tržište Bosne i Hercegovine. Lidl gradi niz objekata u BiH, a neki su već završeni.
Ključni objekt je njihov distributivni centar u Lepenici kod Sarajeva koji je sam za sebe investicija od 100 milijuna eura, a koji bi trebao biti završen do kraja ove godine.
U Sarajevu je već izgrađen jedan objekt u Halilovićima, a gradi se drugi na ulazu u Vogošću. Osim toga, gradi se ili je izgrađeno još nekoliko objekata u BiH.
Koliko Lidl u BiH brzo raste govori i podatak da kapital kompanije u BiH trenutno iznosi 421 milijun maraka i stalno raste, piše BiznisInfo.ba.
Kapital u ovom iznosu govori koliko je Lidl ozbiljno pristupio našem tržištu te koliko je novca uložio u Bosnu i Hercegovinu.
Osim izgradnje niza objekata, Lidl se priprema i na način da već uigrava svoj tim, s obzirom da značajan broj ljudi već radi za ovu kompaniju.
Naravno, još uvijek nisu uposlili radnike u trgovinama, što će učiniti kada bude došlo vrijeme za njihovo otvaranje.
Prema nekim procjenama, prve trgovine Lidla u BiH mogle bi biti otvorene naredne godine, iako za to još uvijek nema potvrde, prenosi Biznisinfo.
Gospodarstvo
Porezni obveznici u Federaciji BiH u siječnju 2025. uplatili 635,9 miliona KM javnih prihoda

Iz porezne uprave Federacije BiH priopćeno je da su porezni obveznici u siječnju 2025. godine uplatili ukupno 635.900.370 KM javnih prihoda, što je za 51.848.810 KM ili 8,8 posto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Najveći dio prihoda prikupljen je u Kantonu Sarajevo (235,85 miliona KM), zatim u Tuzlanskom kantonu (105,13 miliona KM) i Zeničko-dobojskom kantonu (77,82 miliona KM). Najveći rast u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u Kantonu 10 (13,5 miliona KM, rast od 13,68 posto) i Bosansko-podrinjskom kantonu (7,68 miliona KM, rast od 15,42 posto).
U strukturi javnih prihoda, najviše je naplaćeno po osnovu:
- Poreza na dohodak – 63,9 miliona KM
- Poreza na dobit – 36,8 miliona KM
- Taksa i naknada – 62,1 milion KM
- Doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti – 449,3 miliona KM
Tako je u siječnju 2025. godine putem fiskalnih uređaja evidentiran ukupan promet od 4,99 milijardi KM, što je za 170,6 miliona KM više nego u istom periodu 2024. godine.
Najveći broj fiskalnih uređaja instaliran je u Općini Centar Sarajevo (6.977), dok je najveći promet zabilježen u Općini Ilidža (411 miliona KM).
Porezna uprava Federacije BiH poziva sve obveznike da posluju legalno, uredno evidentiraju promet i izdaju račune kako bi izbjegli kazne i sankcije. (Izvor: Klix.ba)
BiH
Helez posjetio “Bratstvo”: Iako se sve sada izvozi, drago mi je da ovo imamo za “ne daj Bože”

Helez je u svome obraćanju medijima kazao da mu je drago da se u BNT-u proizvode proizvodi koji se ne mogu pronaći nigdje na Balkanu osim u Novom Travniku.BNT je samo prije par godina bio na koljenima i pred stečajem. Nakon deceniju propadanja, neodgovorne politike, loših kadrovskih i stranačkih imenovanja, zastoja u radu i stagniranja, BNT je u prošloj godini doživio proizvodnu i razvojnu ekspanziju. Danas BNT upošljava oko 430 radnika, nema dugova prema radnicima, ulaže u razvoj proizvodnih pogona, planira nova upošljavanja te je konstantan i rast primanja radnika. U prošloj kalendarskoj godini primili su 130 novih radnika te trenutno imaju raspisan konkurs za prijem još 50 radnika”, kazao je Helez.
Prilikom posjete i u razgovoru sa rukovodstvom BNT-TMiH iskazao je punu podršku daljnjem razvoju i unapređenju procesa proizvodnje u ovoj kompaniji, te obećao svu neophodnu podršku u nastojanjima menadžmenta i radnika ove kompanije da unaprijede i pojačaju proizvodnju u ovom preduzeću.Iako se svi proizvodi BNT-TMiH isključivo izvoze, drago mi je da u našoj zemlji postoji tehnologija za proizvodnju ovakvih proizvoda, za ‘ne daj Bože'”, dodao je Helez.
Zaključio je da bh. namjensku industriju treba uvezati, podmiriti potrebe prvenstveno domaćeg tržišta, biti na usluzi jedni drugima kako bi svaka firma pojedinačno napredovala i razvijala se za dobrobit svih građana u BiH.
Gospodarstvo
Od sutra organizatori pozivaju na dvodnevni bojkot trgovina

U Bosni i Hercegovini u petak počinje dvodnevni bojkot trgovina zbog visokih cijena, a građani su pozvani da se suzdrže od bilo kakve kupovine.
Gospodarstvo
Ministar Lakić u službenoj posjeti Alžiru: Sa Energoinvestom otvaramo vrata velikih industrijskih projekata

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić s direktorom Energoinvesta Mirzom Ustamujićem boravi u zvaničnoj posjeti Alžiru na poziv ministra energetike, rudarstva i obnovljivih izvora energije Alžira Mohameda Arkaba.
Delegaciju iz BiH je primio ministar Arkab i državni sekretar za obnovljive izvore Noureddine Yassa, a sastanku su prisustvovali i predstavnici najvećih energetskih kompanija generalni direktor kompanije Sonelgaz Mourad Adjal, generalni direktor kompanije Sonarem Belkacem Soltani, te generalni direktor kompanije Sonatrach Rachid Hachichi.
Ministar Lakić je zahvalio alžirskim partnerima na dosadašnjoj saradnji i izrazio optimizam za buduće projekte.
– Kompanija Energoinvest ima snažnu podršku Ministarstva i Vlade FBiH. U posljednjih šest mjeseci postignuti su značajni pomaci, završavaju se poslovi koji su dugo čekali, a takve izazove nećemo imati u budućnosti. Imamo sjajan menadžment, posebno fokusiran na tržište Alžira – rekao je Lakić, stoji u priopćenju.
BiH
Evo koji su uslovi za isplatu neoporezivih 450 KM radnicima u FBiH

Ovom uredbom je omogućeno poslodavcima da svojim radnicima isplate mjesečnu pomoć.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) usvojila je na današnjoj hitnoj sjednici dvije uredbe kojima je utvrđena finansijska podrška poslodavcima kroz sufinansiranje doprinosa te je data mogućnost poslodavcima da radnicima isplate neoporezivu mjesečnu pomoć do 450 KM.
Ovom uredbom je omogućeno poslodavcima da svojim radnicima isplate mjesečnu pomoć, a propisani su pravo na isplatu pomoći radnicima od strane poslodavca, dinamika i visina isplate, kao i način realizacije.
Koraci ka fiskalnoj reformi
Kako je obrazloženo, Uredbom je omogućeno poslodavcima da svojim radnicima mogu isplatiti do 450 KM mjesečno na ime pomoći s ciljem ublažavanja posljedica povećanja troškova života, na način da se radnicima povećaju primanja iz osnova radnog odnose, a bez dodatnog opterećenja poslodavaca po osnovu plaćanja poreza na dohodak i doprinosa za obavezna osiguranja.
Usvajanjem ove uredbe, kao i ranije donesenom Odlukom o iznosu najniže plate za 2025. godinu, napravljeni su koraci ka fiskalnoj reformi, a koja se, između ostalog, odnosi na smanjenje zbirne stope doprinosa za obvezna osiguranja, kao i rasterećenje poslodavaca.Ko ima pravo na novčanu pomoć
Uredbom je propisano da pravo na pomoć ima lice koje ima zasnovan radni odnos sa poslodavcem u skladu sa članom 4. Zakona o radu.
Pravo na pomoć imaju poslodavaci koji redovno isplaćuju plate i uplaćuju doprinose za zaposlene u skladu sa važećim propisima, te nemaju neizmirenih obaveza po osnovu poreza i doprinosa, kao i izuzetno, ukoliko su zaključili sporazum sa Poreznom upravom Federacije BiH o odgodi ili plaćanju obaveza u ratama, u skladu sa posebnim propisima koji ovo reguliraju i uredno izmiruju obaveze u skladu sa zaključenim sporazumom.
Poslodavac može, na osnovu ove uredbe, izvršiti isplatu pomoći svojim radnicima do 450 KM mjesečno u skladu sa finansijskim mogućnostima i pravilima propisanim ovom uredbom.
Također, poslodavac može izvršiti isplatu pomoći radniku i u iznosu koji je manji od ovog iznosa. Ova pomoć može se isplatiti u periodu od dana stupanja na snagu Uredbe, a najkasnije do dana prestanka njenog važenja.
Uredbom je propisano i da poslodavac ne može primijeniti odredbe Uredbe na način da radniku umanji platu koja mu je obračunata i isplaćena za mjesec novembar 2024. godine.
Isplata pomoći će se vršiti isključivo na transakcijske račune radnika, a može biti mjesečno, najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Poslodavac je dužan donijeti interni akt kojim će se, između ostalog, urediti iznos i uslovi isplate pomoći radnicima. Pojedinačni akti, koje donosi poslodavac za ostvarivanje ovog prava, obavezno se donose u pisanom obliku.
Poslodavac je dužan, do 7. u mjesecu za protekli mjesec u kojem je izvršena isplata pomoći, dostaviti nadležnoj Poreznoj ispostavi izvještaj o isplati pomoći, koja će izvršiti kontrolu ispunjenosti uslova. Porezna uprava je dužna zbirne podatke iz izvještaja dostaviti Federalnom ministarstvu finansija do kraja mjeseca za prethodni mjesec. Ministarstvo će mjesečno dostavljati Vladi Federacije BiH informaciju o izvršenim isplatama, u skladu sa ovom uredbom, s ciljem praćenja njenih efekata.
Ova uredba stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u Službenim novinama Federacije BiH, a prestaje važiti 31.7.2025. godine.