- oglas -

Čak 340.000 radnih mjesta bit će izgubljeno, ovo su zanimanja koja će biti najtraženija

Pročitajte i ovo

TANI GAZ- Balašević Tribute Band u Kiseljaku!

U subotu nas u sklopu "Adventa u Kiseljaku by Sky Cola" očekuje prava glazbena poslastica. Riječ je o nastupu...

Hit predstava “Kako i zašto ubiti muža” večeras gostuje u Kaknju, sutra u Novom Travniku

Hit predstava "Kako i zašto ubiti muža" - odigrat će se večeras u Kaknju, 02.12.2021. godine u Domu kulture...

Dom zdravlja Novi Travnik: Stiglo cjepivo protiv gripe

Ministarstvo zdravstva i socijalne politike KSB/SBK osiguralo je cjepivo protiv gripe,45 doza za zaštitu zdravstvenih djelatnika i 118 doza...
- Advertisement -

Do kraja desetljeća će 140 tisuća zaposlenih u Hrvatskoj morati promijeniti zanimanje da bi ostali zaposleni, pokazuje najnovija analiza tvrtke McKinsey & Company Adriatic koju je napravila s McKinsey Global Institute pod nazivom Budućnost rada u Hrvatskoj – preobrazba hrvatske radne snage u doba automatizacije i digitalizacije.

- Advertisement -

Možda izgleda mnogo, no riječ je o tranziciji koju prolaze gotovo sve države, a koja obuhvaća oko 10 posto zaposlenih. Toliko će zaposlenih mijenjati zanimanje u Hrvatskoj i SAD-u, dok će u Njemačkoj i Japanu to biti 9 posto, u Kini 7 posto i Indiji 3 posto.


Ujedno, rekao je na prezentaciji analize Tomislav Brezinščak, direktor McKinsey & Company Adriatic, u istom će vremenu, dakle do 2030. nestati približno 340 tisuća radnih mjesta zbog demografije, automatizacije, ali i trendova koje je potakla pandemija.

Međutim, uspije li se prilagoditi nužnim promjenama i ubrzano koristiti suvremene tehnologije, digitalno gospodarstvo Hrvatske bi sa sadašnjih 2,4 milijarde eura, što je približno 5 posto BDP-a, moglo narasti na 11 posto BDP-a, odnosno 8,3 milijarde eura. To bi trebala biti dovoljna nagrada za prihvaćanje promjena i održavanje kakve, takve konkurentnosti države.

Nestalih 340 tisuća radnih mjesta će biti zamijenjeno gotovo istim brojem u novim zanimanjima i rastućim industrijama te uslijed općeg porasta proizvodnosti.

– Ne učini li ništa, Hrvatskoj se naizgled neće dogoditi ništa, osim što će biti izvan svih tokova proizvodnje, neće biti konkurentna – zaključio je Brezinščak kako bi mogla izgledati perspektiva, ako se svi ne prilagode neminovnim promjenama.

S druge strane, gospodarski rast se ne može očekivati bez primjene novih tehnologija. Pandemija je pritom, spomenimo, najviše učinila na digitalizaciji mnogih procesa i načina rada osobito u državnoj administraciji. U Zagrebu će nestati potreba za oko 30 tisuća radnih mjesta u raznim uredima.

Uz digitalizaciju i automatizaciju brojnih procesa i time, promjena zanimanja, bit će nužno usvajati nove vještine da bi se opstalo na tržištu rada.

– Imamo malo konzervativan pristup obrazovanju – kazao je Marko Radenović, projektni menadžer, opisujući kako najčešće ljudi smatraju da po završetku formalnog obrazovanja u jednoj fazi života, vrlo malen broj njih nastavlja s obrazovanjem, što zahtijeva i promjenu u shvaćanju samog pojma obrazovanja.

U Hrvatskoj 54 posto radnih sati otpada na ponavljajuće aktivnosti koje se, dakle, mogu automatizirati, ali će se, realno svega 22 posto od ukupnog broja radnih automatizirati.

Razlozi zbog kojih se neće realizirati maksimalne mogućnosti su brojni, ali je najčešći shvaćanje tvrtki da je riječ o trošku koji nastoje izbjeći.

Pojavit će se 100 tisuća radnih mjesta koja nisu postojala prije pandemije, a nastala su temeljem korištenja novih tehnologija.

Šest posto ukupnog broja radnih sati prijeći će iz poslova koji traže fizičke vještine u poslove koji zahtijevaju kognitivne, društvene emocionalne i tehnološke vještine.

Najvišu stopu usvajanja automatizacije podnijet će proizvodnja, veleprodaja, poslovne funkcije koje su potpora administraciji te državna uprava, iako će varirati od sektora do sektora.

Sektori s najvišom stopom usvajanja automatizacije, dakle i promjene zanimanja obuhvaćaju proizvodnju, državnu upravu, poslovne funkcije koje služe kao potpora administraciji te veleprodaja.

Istodobno će zdravstvena zaštita i socijalna skrb te njega osoba, kao i umjestnost, zabava i rekreacija, te financijski sektor i građevinska industrija biti sektori s najvećim rastom potražnje do 2030.

Tražit će se zdravstveni radnici i tehničari, liječnici, STEM profesionalci i menadžeri, a tražit će se socioemocionalne i tehnološke vještine neophodne za upravljanje, odnose s djelatnicima i upravljačkim procesima.

Najnovije vijesti

TANI GAZ- Balašević Tribute Band u Kiseljaku!

U subotu nas u sklopu "Adventa u Kiseljaku by Sky Cola" očekuje prava glazbena poslastica. Riječ je o nastupu...

Hit predstava “Kako i zašto ubiti muža” večeras gostuje u Kaknju, sutra u Novom Travniku

Hit predstava "Kako i zašto ubiti muža" - odigrat će se večeras u Kaknju, 02.12.2021. godine u Domu kulture sa početkom u 19:30.Komedija o...

Dom zdravlja Novi Travnik: Stiglo cjepivo protiv gripe

Ministarstvo zdravstva i socijalne politike KSB/SBK osiguralo je cjepivo protiv gripe,45 doza za zaštitu zdravstvenih djelatnika i 118 doza cjepiva za zaštitu rizičnih skupina...

“Da Njemačka ostaje bez ljudi kao što je to slučaj u BiH, Bundestag bi vječito zasjedao”

Demografi godinama upozoravaju da BiH nestaje, ekonomski analitičari brojkama objašnjavaju što se događa, novinari ispisuju tisuće i tisuće novinskih stranica da skrenu pozornost na...

Fenomenalni Antetokounmpo postigao 40 poena, double-double učinici Jokića i Dončića

Košarkaši Milwaukee Bucksa savladali su na svom parketu Charlotte Hornets rezultatom 127:125 uz još jednu fenomenalnu partiju Giannis Antetokounmpa.U napetom i do kraja neizvjesnom...

Povezane vijesti