Bosna i Hercegovina danas obilježava Dan državnosti, datum na koji je prije 79 godina BiH obnovila svoju državnost.
Udareni su tada temelji modernoj BiH, koja je u noći sa 25. na 26. novembar zakoračila u sad već historijske godine jednakopravnosti i suvereniteta kao jedna od republika nekadašnje Jugoslavije.
Tokom Drugog svjetskog rata, Hitlerovim planom osvajanja Evrope, u Bosni i Hercegovini uspostavljena je vlast Nezavisne Države Hrvatske koja je na temelju donesenih ratnih zakona, provodila ciljeve fašističke okupacije. Formirani su logori smrti za Jevreje, Srbe, Rome i antifašiste Hrvate i Bošnjake.
Narodnooslobodilački i antifašistički pokret u Jugoslaviji i Bosni i Hercegovini je od dizanja ustanka u julu 1941. godine razvijao i oružanu borbu protiv fašističke okupacije, ali i plan borbe za novo društvo u kome će narod svojom voljom vršiti vlast na oslobođenoj teritoriji.
U pogledu oslobodilačkog pokreta Bosna i Hercegovina bila je podijeljena na tri regije: Bosansku Krajinu, Istočnu Bosnu i Hercegovinu.
Ideja preuzimanja civilne uprave nad oslobođenim teritorijama kao rezultat imala je prvo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) što je bilo najviše političko tijelo narodnooslobodilačkog pokreta Jugoslavije.
Nakon proboja obruča iz Pete neprijateljske ofanzive na Sutjesci, partizanske snage dolaze u sjeveroistočnu Bosnu. U oslobodilačkom pohodu partizanske jedinice su početkom jula 1943. godine oslobodile Han Pijesak, Olovo, Vlasenicu, Kladanj i Zvornik. Tuzla je oslobođena početkom oktobra 1943. godine i bio je to najveći slobodni grad u okupiranoj Evropi.
Od početka pa do polovine jula 1943. godine vrhovni komandant Narodnooslobodilačke vojske Josip Broz Tito boravi u naselju Plahovići kod Kladnja, a historijski izvori bilježe da je Tito, u vrijeme boravka u pećini u naselju Plahovići, obavio razgovor sa rukovodstvom Pokrajinskog komiteta Komunističke partije Jugoslavije za Bosnu i Hercegovinu.
U prvom dijelu razgovora Tito je upitao delegaciju Pokrajinskog komiteta KPJ za Bosnu i Hercegovinu dokle su stigli u pripremama za formiranje Zemaljskog antifašističkog vijeća za Bosnu i Hercegovinu. Odgovor je bio da se, zbog stalnih neprijateljskih ofanziva na prostoru Bosne i Hercegovine, pripreme nisu mogle izvoditi. Tito je u nastavku razgovora upoznao delegaciju da slijede pripreme za održavanje Drugog zasjedanja AVNOJ-a.
Zasjedanje AVNOJ-a bit će održano u novembru 1943. godine u Bosanskoj krajini, gdje je uspostavljena velika slobodna teritorija. Od delegacije Pokrajinskog komiteta KPJ za BiH je zatraženo da započnu i ubrzaju pripreme za formiranje Zemaljskog antifašističkog vijeća za Bosnu i Hercegovinu, kako bi se njegovo zasjedanje održalo prije Drugog zasjedanja AVNOJ-a.
Rukovodstvo Pokrajinskog komiteta KPJ za Bosnu i Hercegovinu je provelo pripreme i do sredine novembra 1943. godine osiguralo izbor delegata za Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a sa cijelog prostora Bosne i Hercegovine. Tada je određeno da Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a bude održano 25. i 26. novembra 1943. godine u Mrkonjić-Gradu.
ZAVNOBiH je konstituiran 25. novembra 1943. godine, a na zasjedanju su izabrana 172 vijećnika iz svih srezova BiH. Istovremeno je konstituirano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr. Vojislavom Kecmanovićem, liječnikom iz Bijeljine, kao predsjednikom.
U rezoluciji, koja je glavni dokument, između ostalog, ističe se da narodi BiH kroz svoje jedino političko zastupništvo, ZAVNOBiH, hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata.
Na drugom zasjedanju u Sanskom Mostu, od 30. juna do 2. jula 1944. godine, ZAVNOBiH se konstituira u vrhovno zakonodavno i izvršno narodno predstavničko tijelo, u najviši organ državne vlasti Bosne i Hercegovine, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji.
Ovom, kao i nizom drugih odluka, “BiH je ostvarila vjekovne težnje svojih naroda da ujedinjenjem u svojoj državnoj zajednici, oslobođeni prevlasti i tutorstva drugih država, osiguraju svoj slobodan razvoj”.
Time je BiH obnovila svoju državnost po prvi put nakon 1463. godine kada je Bosna potpala pod upravu Osmanske imperije, odnosno nakon tačno 480 godina.
Nakon nekoliko dana odluka ZAVNOBIH-a je potvrđena i ozvaničena na Prvom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) u Jajcu.
BiH je, nakon što je oslobođena 1945. godine, dobila zastavu i grb, koji su bili njeni prepoznatljivi i glavni simboli za vrijeme socijalizma, sve do 1992. godine i početka agresije na BiH.
Zbog toga se 25. novembra obilježava kao Dan državnosti BiH kada se isticanjem zastava na zgradama institucija BiH, ulicama, fasadama stambenih i drugih poslovnih zgrada, ugostiteljskim objektima i radnjama, šalje poruku o državnosti i opstojnosti BiH – cjelovite i nedjeljive domovine.
Svim Bosancima i Hercegovcima sretan 25. novembar, Dan državnosti naše jedine domovine Bosne i Hercegovine!