Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell istakao je da EU najoštrije osuđuje “šokantno nasilje u Zvečanu” pozivajući kosovske vlasti i demonstrante da smanje tenzije.
Svijet
Biraju se nove hrvatske riječi. Koja se vama najviše sviđa: Zaključaj, bakroza ili znojilište?

Čak 385 osoba predložilo je 538 novih hrvatskih riječi na sada već tradicionalnom natječaju za novu hrvatsku riječ koji provodi časopis Jezik, a podupire Zaklada Dr. Ivana Šreter.
U uži krug natječaja ušlo je 15 novih riječi, a najbolja nova riječ bit će izabrana na svečanoj dodjeli nagrade Dr. Ivan Šreter koja će se održati 11. marta u 12 sati u Lipiku u dvorani Quella.
Izbor nove riječi svake je godine dio obilježavanja Dana hrvatskoga jezika, Spomen-tjedna na znamenite dane u kojima se 1967. sastavljala i potpisivala Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika, podsjeća Večernji.
Pobjedničku riječ odabire komisija časopisa Jezika u kojem je ove godine predsjednica Sanda Ham, a članovi Igor Čatić, Zvonimir Jakobović, Hrvoje Hitrec, Marko Kovačić, Nataša Bašić, Mario Grčević, Dubravka Smajić, Mile Mamić i Ljubica Josić. Autor pobjedničke riječi tako će biti nagrađen s 600 eura, autor drugoplasirane riječi s 400, a autor trećeplasirane riječi s 200 eura. Nagrade i kipiće akademskog kipara Tonka Fabrisa koji prikazuju Ivana Šretera, dodjelit će Zaklada Dr. Ivan Šreter, a diplome časopis Jezik, prenosi Radiosarajevo.ba.
Tako za nagradu, abecednim redom konkuriraju riječi:
1. bakroza – hepatolentikularna degeneracija ili Wilsonova bolest
2. dimodojavnik – detektor dima
3. izazor – retrovizor
4. javnozborac/javnozborstvo – PR
5. krugotok – kružni tok
6. obrubnik – lajsna
7. odricajnica – disclaimer; izjava o odricanju od odgovornosti
8. otpadalište – odlagalište otpada
9. prestrujnik – strujni adapter
10. pridatak – plug in
11. prijevodnici – titlovi
12. prikaznik – displej
13. šećerice – biljke od kojih se proizvodi šećer
14. zaključaj – lockdown
15. znojilište – sauna
Centralna.ba
Događanja
Organizator turnira se oglasio hoće li Đoković biti kažnjen

Organizatori Roland Garrosa su odlučili hoće li kazniti Đokovića zbog poruke “Kosovo je srce Srbije” koju je napisao na kameri poslije duela s Aleksandrom Kovačevićem.
Đoković je jučer u prvom kolu Roland Garrosa savladao američkog tenisača Aleksandra Kovačevića rezultatom 3:0 (6:3, 6:2, 7:6), a odmah nakon meča je na kameri koja ga je snimala napisao “Kosovo je srce Srbije” i “Stop nasilju“.
Ova poruka je odjeknula, posebno na prostorima bivše Jugoslavije, a mnogi su se pitali hoće li Đoković zbog političke poruke biti kažnjen.
Danas se oglasila Teniska federacija Francuske (FFT), koja je i organizator turnira.
Nigdje u zvaničnim pravilima Grand Slama ne piše što igrač smije, a što ne smije reći. FFT neće preduzimati nikakve mjere, glasi u priopćenju FFT-a.
Đoković naredni meč na Roland Garossu igra u srijedu protiv Martona Fucsovicsa.
Društvo
Hrvatska danas obilježava Dan državnosti

Dan državnosti u Hrvatskoj se obilježava 30. svibnja. Ove se godine slavi 33. godišnjica konstituiranja prvog demokratskog i višestranačkog Sabora. 30. svibnja 1990. nakon desetljeća komunističke vlasti stvoreni su temelji modernog Sabora i potvrđena je njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti.
Sabornica je 30. svibnja bila pretijesna za sve zastupnike i goste, u radnom dijelu sjednice prvo je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu s Ivanom Milasom, na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvog višestranačkog parlamenta. Za predsjednika je izabran Žarko Domljan, a za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.
Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Franjo Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske. On se obratio prisutnima i istaknuo kako je tijekom duge povijesti ”Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.)hrvatskog naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice”.
Bio je to doista velik događaj: Vlast u Hrvatskoj preuzimali su ljudi koji za dotadašnje vladavine komunističkog jednoumlja pretežno nisu bili podobni. Znatan broj njih doživio je u tom vremenu razne oblike šikaniranja, a neki su bili i politički zatvorenici”, zapisao je povjesničar Ivo Perić.
Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.
Sabor konstituiran 30. svibnja 1990. radio je nešto duže od dvije godine i u tom je razdoblju, odrađujući dio mandata u posebnim, ratnim okolnostima, donio povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, te o raskidu državnopravnih sveza s bivšom SFRJ, kao i Božićni Ustav. (Dnevnik.hr)
Politika
Borell pozvao kosovske vlasti i demonstrante da smanje tenzije

Borell je na Twitteru naveo da su “nasilna djela počinjena nad trupama Kfora, civilima i pripadnicima policije” apsolutno neprihvatljiva.
– EU najoštrije osuđuje šokantno nasilje u Zvečanu. Nasilna djela počinjena nad trupama Kfora, medijima, civilima i policiji su apsolutno neprihvatljiva. EU poziva kosovske vlasti i demonstrante da odmah i bezuvjetno smanje tenziju – naglasio je Borell.
Dodaje da EU očekuje da se strane ponašaju odgovorno i da kroz dijalog odmah pronađu političko rešenje.
Politika
Kosovo: Deseci vojnika NATO-a ozlijeđeni u sukobima

Više desetaka vojnika mirovnih snaga NATO-a, koji su čuvali tri gradske vijećnice na sjeveru Kosova, ozlijeđeno je u ponedjeljak u sukobima sa srpskim prosvjednicima, dok je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić za izazivanje sukoba optužio kosovskog premijera Albina Kurtija.
KFOR, mirovna misija na Kosovu pod vodstvom NATO-a, osudila je nasilje.
– Suprotstavljajući se najaktivnijim prosvjednicima, više vojnika talijanskog i mađarskog kontingenta KFOR-a bilo je predmetom ničim izazvanih napada i zadobilo je traumatske rane s prijelomima i opeklinama uslijed eksplozije zapaljivih naprava, stoji u priopćenju KFOR-a, prenosi agencija Reuters.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani optužila je srbijanskog kolegu Vučića za destabilizaciju Kosova.
– Srpske ilegalne strukture pretvorene u kriminalne bande napale su kosovsku policiju, časnike KFOR-a i novinare. Oni koji izvršavaju Vučićeve naredbe da destabiliziraju sjever Kosova, moraju se suočiti s pravdom, tvitala je Osmani.
Vučić je u obraćanju novinarima u Beogradu optužio kosovskog premijera Kurtija da je odgovoran za incidente i sukobe na sjeveru Kosova “u kojima su ozlijeđeni deseci osoba, među kojima 41 pripadnik mirovnih snaga na Kosovu (KFOR)”.
Snage KFOR-a razbile su danas popodne skup prosvjednika okupljenih ispred zgrade općine Zvečan, a korišteni su suzavac i šok-bombe, na što su prosvjednici uzvratili kamenjem, bocama i drugim predmetima.
Kosovska policija je ranije danas suzavcem pokušala rastjerati Srbe koji su prosvjedovali ne bi li spriječili albanske gradonačelnike, izabrane na nedavni spornim lokalnim izborima, da preuzmu dužnost u mjestima s većinskim srpskim stanovništvom na sjeveru.
Vučić je rekao da su incidenti počeli kad je jedan pripadnik posebnih postrojbi kosovske policije ROSU, “a ne pripadnik KFOR-a”, ispalio više hitaca u pravcu Srba, a jednog od njih pogodila su dva metka. Uslijedio je “odgovor Srba kamenjem i na druge načine, dodao je Vučić. On je rekao da “Srbija neće dopustiti progon i pogrom svog naroda na Kosovu” i zamolio zemlje Kvinte da “urazume svoje čedo”, aludirajući na partnerski odnos Zapada prema Kosovu.
Vučić je u izvanrednom obraćanju rekao da je u sukobima teže ranjeno troje Srba, a ozlijeđen je 41 pripadnik KFOR-a, među njima najviše pripadnika mađarskog i talijanskog kontingenta.
– Nadam se da nijedan nije životno ugrožen, rekao je Vučić, ustvrdivši da je za incidente “isključivo kriv Albin Kurti” i da je danima unazad upozoravao na njegove namjere, ali da nitko nije htio čuti i razumjeti ta upozorenja.
U posljednja tri dana i slijep i politički nepismen mogao je razumjeti što je to što je bilo pripremano za danas na Kosovu i Metohiji, a sve u organizaciji Albina Kurtija i s njegovom željom da dođe do velikog sukoba između Srba i NATO-a, rekao je Vučić.
Pozvao je Srbe na Kosovu da ne ulaze u sukobe s NATO. Ne zato što sam ja ili bilo tko uplašen, već zato što je to ono što Kurti najviše želi – sukob Srba s KFOR-om, rekao je Vučić.
Dodao je da su snage Vojske Srbije raspoređene “u skladu sa situacijom” i “na mjestima gdje mislimo da je to neophodno”. Tijekom noći posjetit ćemo naše vojnike, rekao je Vučić, a za utorak ujutro u Beogradu najavio je sastanak s predstavnicima zemalja Kvinte – SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, Francuske i Italije.
Vučić je pozvao Srbe da kad budu prosvjedovali “jer se ne mire sa okupacijom svojih općina i svoje zemlje” to čine “na miran i dostojanstven način”.
Kosovska policija je ranije u Zvečanu suzavcem spriječila građane srpske nacionalnosti da uđu u općinske zgrade i blokiraju rad administracije novog gradonačelnika albanske nacionalnosti.
Policija i pripadnici KFOR-a zatim su blokirali općinsku zgradu i ceste u jednom od četiri mjesta s većinski srpskim stanovništvom u kojima su proteklih dana porasle tenzije jer ne žele da vlast prijeđe u albanske ruke.
– Imamo dva zahtjeva. Da nelegalni, nelegitimni šerifi kako sami sebe nazivaju ovi novoizabrani gradonačelnici odu svojim kućama pa nek šefuju tamo svojoj rodbini, suprugama, djeci. I da se sve specijalne jedinice koje se nalaze u zgradi općine, oko zgrade općine da se povuku na jug jer ovo nije policijska stanica, rekao je Goran Rakić, predstavnik Srba.
Više od 50 građana javilo se u bolnice
Portal Kosovo online javlja da je najmanje dvoje Srba ranjeno, od kojih jedan mladić teže iz vatrenog oružja, nakon što su pripadnici KFOR-a upotrijebili šok bombe, a pripadnici kosovske policije zapucali iz vatrenog oružja.
Portal beogradskih Večernjih novosti, pozivajući se liječnike u Kliničko-bolničkom centru u Kosovskoj Mitrovici, tvrdi da se toj zdravstvenoj ustanovi javilo “više od 50 građana” s ozljedama od šok bombi, gumenih metaka i bojevog streljiva. Jedan muškarac je podvrgnut operaciji i u teškom je stanju jer ima prostrijelnu ranu, dok je druga osoba s teškim ozljedama “u fazi dijagnostike”.
Agencija Tanjug izvijestila je da je njezin novinar ozlijeđen kad mu je šok bomba pala pod noge, da ima bolove u nozi i blago krvarenje.
Prema izvješću Radija Slobodna Europa (RSE), njihov snimatelj potvrdio je da je vidio i ozlijeđene vojnike KFOR-a.
Tajani: Na Kosovu ranjeno 11 talijanskih vojnika KFOR-a
Ministar vanjskih poslova Italije Antonio Tajani priopćio je na Twitteru da je među ranjenima 11 talijanskih vojnika KFOR-a, istaknuvši solidarnost s ozlijeđenim vojnicima. Tajani je naveo da su među 11 ranjenih talijanskih vojnika “trojica u teškom stanju, ali izvan životne opasnosti”.
– Vojska Italije nastavlja se zalagati za mir, poručio je Tajani.
Srbi ne prihvaćaju rezultate izbora
Prijevremene lokalne izbore koji su održani prije nešto više od mjesec dana, Srbi su većinom bojkotirali i sada ne prihvaćaju rezultate i pobjedu gradonačelnika iz kosovskih političkih stranaka. Naime, izašlo je samo 3,4 posto birača i već je tada bilo jasno da će Albanci teško moći obnašati vlast nakon što su u četiri sjeverne kosovske općine dobili ukupno nekoliko stotina glasova.
– Treba se ponašati u skladu s ustavom. Ovo je kosovska zemlja. Situacija se uzalud zaoštrava. Srbi su imali svoje institucije i sudove. Zasto su ih napustili? Neka misle svojom glavom. Ako zele ostati ovdje, dobrodosli su. Ova zemlja pripada svima, kazao je Agim Deva, stanovnik južne Mitrovice.
Kada je krajem prošlog tjedna nova administracija ušla u općinske zgrade uz pomoć policije, izbili su sukobi u kojima je ozlijeđeno više od deset građana srpske nacionalnosti i pet kosovskih policajaca. Aleksandar Vučić stavio je vojsku u stanje najviše pripravnosti i naredio njihovo premještanje bliže granici s Kosovom. Srbijanska premijerka Ana Brnabić zahvalila je Srbima na Kosovu na, kako kaže, dostojanstvenoj borbi za svoja ognjišta i državu Srbiju. Za partnere iz EU i KFOR-a nema lijepih riječi.
– Oni danas ne štite ljude, oni ne štite demokraciju, oni ne štite institucije. Oni su tamo danas da štite uzurpatore od demokracije i običnih ljudi, običnih građana, nastavio je Deva.
Politika
Vučić optužio KFOR i međunarodnu zajednicu: ‘Posljednji put – urazumite svoje čedo! Inače će biti kasno…‘

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti zbog nove eskalacije na Kosovu, piše N1.
– Iako smo mjesecima govorili da Kuti ima samo jednu želju, da izazove sukobe na Kosovu, da se prolijeva krv, malo tko je vjerovao. U posljednja tri dana i ćorav je mogao vidjeti što se događa i koja je Kurtijeva želja. On pilatovski pere ruke, pravi se da to nema veze s njim, rekao je Vučić.
Vučić tvrdi da KFOR nije zaštitio Srbe i “nije spriječio nasilno preuzimanje općina”.
– Našim Srbima nije smetao KFOR nego Kurtijevi specijalci i lažni gradonačelnik. Dat ćemo sve od sebe da sačuvamo mir. Posljednji put ponavljam i molim međunarodnu zajednicu da urazumi Kurtija, da ga ne urazumljuju besmislenim priopćenjima već da poduzmu mjere. Ako to ne učine, plašim se da će za sve nas biti kasno, kazao je Vučić.
– Građani cijele Srbije trebaju znati da svake sekunde vodimo računa o interesima Srbije i dat ćemo sve od sebe da sačuvamo mir, ali nećemo dozvoliti progon naših građana s Kosova, poručio je srbijanski predsjednik.
– Molim zemlje Quinte (op. SAD, Njemačka, Italija, Francuska i Velika Britanija) da urazume svoje čedo jer to čedo može izazvati takvo čudo kakvo nitko nije izazvao. Srbi i Srbija samo hoće mir, zaključio je Vučić izvanredno obraćanje.
Podsjetimo, u ponedjeljak popodne u općini Zvečan na sjeveru Kosova eskalirala je situacija i došlo je do sukoba između snaga KFOR-a i prosvjednika koji se protive dolasku albanskih gradonačelnika izabranih na izborima koje su Srbi bojkotirali. Deseci ljudi, među njima i pripadnici KFOR-a, su ozlijeđeni.
Svijet
Recep Tayyip Erdogan proglasio pobjedu, ostaje predsjednik Turske

Drugi krug predsjedničkih izbora u Turskoj je završen, a aktuelni predsjednik Recep Tayyip Erdogan je osvojio najviše glasova, kao i u prvom krugu. To znači da će on još jednom biti predsjednik Turske.
Konačni precizni rezultati izbora će biti poznati nešto kasnije, no prema svim anketama koje su dostupne u turskoj javnosti, Erdogan ubjedljivo vodi te utrka nije bila tijesna.
Nakon 75 posto izbrojanih glasova, prema Turskom izbornom tijelu, Erdogan je dobio 53,41 posto glasova, a Kilicdaroglu 46,59 posto glasova. Provladina agencija procjenjuje čak i manju razliku prema kojoj Erdogan ima 52,2 posto. Rezultati opozicije govore da Erdogan ima 51,9 posto glasova.
Erdogan je održao i govor u kojem se zahvalio glasačima, a protivniku poslao poruku “Zbogom, Kemale”. Tom prilikom je i proglasio pobjedu.
“Završili smo drugi krug predsjedničkih izbora s naklonošću naše nacije”, rekao je.
Erdoganove pristalice uveliko slave na ulicama turskih gradova.
On je na čelu Turske od 2014. godine gdje će ostati još pet godina mandata nakon što je pobijedio izbornog protivnika Kemala Kilicdaroglua.
Prije nego što je postao predsjednik je više od 10 godina bio premijer Turske, kao i gradonačelnik Istanbula četiri godine.
Uspon turskog lidera na vlast pokrenut je spornim političkim posljedicama zemljotresa u Izmitu 1999. godine. Kada je razorni zemljotres prošle godine pogodio Tursku, mnogi su mislili da će to zaokružiti Erdoganovu vladavinu, baš kako ju je i pokrenulo, međutim, Erdogan je prkosno opstao.
Prvi krug predsjedničkih i parlamentarnih izbora u Turskoj 14. maja učinio ga je favoritom u utrci za koju su anketari predviđali da bi mogla da ga skine s pozicije.
Ove sedmice, trećeplasirani predsjednički kandidat Sinan Ogan, javno je podržao Erdogana što je dodatno povećao Erdoganove šanse protiv Kilicdaroglua u drugom krugu izbora.
Erdogan je odbacio 74-godišnjeg Kilicdaroglua kao političkog amatera.
Dva rivala su oblikovala svoje kampanje kao niz kontrasta. Dok je Erdogan imao za cilj da pokaže svoju političku snagu i u više navrata hvalio brzorastuću odbrambenu industriju Turske, Kilicdaroglu se predstavljao kao tipičan tehnokrata: mekan, umjeren i pomirljiv.
Šest desničarskih i ljevičarskih opozicionih grupa ujedinilo se iza Kilicdaroglua u pokušaju bez presedana da svrgne sadašnjeg predsjednika, ali to nije uspjelo.
Politika
Dodik i prije objave rezultata čestitao Erdoganu na pobjedi

Završen je drugi krug predsjedničkih izbora u Turskoj. Izvjesna je pobjeda aktualnog predsjednika Recepa Tayipa Erdogana, no prva čestitka iz BiH stigla je i prije objave zvaničnih rezultata.
Prva čestitka iz BiH stigla je od predsjednika entiteta RS, Milorada Dodika. On je unaprijed Erdoganovu pobjedu opisao povijesnom.
Milioni birača dali su vam svoj glas, svoje nade i svoje povjerenje! Ova odluka birača nije važna samo za Republiku Tursku, već za svijet! Čestitam!, stoji u Dodikovoj poruci, prenosi N1.
Gospodarstvo
Postignut dogovor o dugu, američka vlada izbjegla bankrot

Američki predsjednik Joe Biden i čelnik republikanske kongresne većine Kevin McCarthy postigli su načelan sporazum o povećanju limita američkog javnog duga od 31,4 bilijuna dolara i tako spriječili bankrot vlade.
Dogovor je objavljen bez ikakva slavlja, što pokazuje koliko su razgovori bili teški i da dogovor tek treba prihvatiti Zastupnički dom i Senat.
– Maločas sam završio telefonski razgovor s predsjednikom. Nakon što je mjesecima trošio vrijeme i odbijao pregovarati, danas smo postigli načelan sporazum vrijedan američkog naroda, rekao je McCarthy.
– Dogovor je važan korak naprijed, ali je i kompromis. A to znači da neće svi dobiti ono što žele. To je odgovornost vladanja, poručio je Biden.
Sporazumom će na dvije godine biti povećan zakonski limit američkog javnog duga koji sada iznosi 31,4 bilijuna dolara.
Potrebno je usuglasiti još neke detalje, ali McCarthy očekuje da će zakon biti napisan u nedjelju i da bi se u srijedu mogao naći na glasanju.
Novinarima je kazao da sporazum uključuje povijesno smanjenje javne potrošnje i dodao da neće biti novih poreza i novih vladinih programa.
Da Biden i McCarthy nisu postigli dogovor o podizanju plafona zaduživanja države koji trenutačno iznosi 31,4 bilijuna dolara, Sjedinjene Države mogle su se naći u situaciji da kasne ili da uopće ne mogu ispuniti svoje financijske obveze, bilo u pogledu plaća, mirovina ili naknada svojim vjerovnicima.
Taj dosad neviđeni scenarij bio bi, prema ekonomistima, sinonim za veliku recesiju i propast tržišta u Sjedinjenim Državama, s mogućom ‘zarazom’ koja bi se proširila na cijelo globalno gospodarstvo.
Biden, McCarthy i njihovi timovi morali su kompromis tražiti vrlo pažljivo kako bi mogao proći kroz podijeljeni Kongres, gdje McCarthyjevi republikanci imaju većinu u Zastupničkom domu od 222 prema 213 zastupnika, a Bidenovi demokrati kontroliraju Senat s tijesnom većinom od 51 prema 49.
Najteže će biti zadovoljiti desno krilo republikanske stranke koje želi oštre rezove javne potrošnje i lijevo krilo demokratske stranke koje bi, pak, dug smanjivalo višim porezima bogatima i kompanijama.
Politika
Drugi krug izbora u Turskoj

Turci u nedjelju izlaze na drugi krug predsjedničkih izbora uoči kojih sve ukazuje na to da će Recep Tayyip Erdogan ponovo pobijediti i zakoračiti u treće desetljeće na vlasti.
Iako su uoči prvog kruga ankete ukazivale na to da će ga oporbeni kandidat Kemal Kilicdaroglu spriječiti da osvoji treći mandat, čini se da će uzde vlasti ostati čvrsto u Erdoganovim rukama.
U tjednima prije prvog kruga parlamentarnih i predsjedničkih izbora 14. svibnja, koje su mnogi analitičari najavljivali kao ključne za povijest Turske, analitičari su predviđali da će uz podršku raznorodne, ali ujedinjene oporbe, Kilicdaroglu napokon dokončati dva desetljeća Erdoganove vladavine.
No pokazalo se da dugovječni turski vođa još uživa narodnu podršku unatoč gospodarskoj krizi i visokoj inflaciji zadnjih godina te unatoč bolnim posljedicama razornog potresa iz veljače na jugoistoku zemlje.
Erdogan je u prvom krugu osvojio 49,5 posto, više nego što se očekivalo, ali nedovoljno da pobijedi. Kilicdaroglu je osvojio pet postotnih bodova manje.
Anketa uoči drugog kruga predviđa da će Erdogan osvojiti od 52 do 55 posto glasova.
Dodatni, ali ne i neočekivan udarac Kilicdarogluu je nanio Sinan Ogan, kandidat ultranacionalističkog saveza ATA koji je u prvom krugu bio treći s oko pet posto osvojenih glasova. Ogan je odlučio u drugom krugu podržati Erdogana.
Vođa oporbene sekularne Republikanske narodne stranke (CHP) Kilicdaroglu ipak predviđa da će se borba voditi do samog kraja.
On je postigao najbolji rezultat od svih kandidata koji su do danas pokušavali poraziti Erdogana. Uspio je barem djelomično ujediniti prividno nespojivu oporbu, čak i prevladati etničke podjele, što ipak nije bilo dovoljno za pobjedu.
Izvor: HINA, N1