BiH
Radovan Vukoje, poznati hercegovački vinar: Pomozite bh. privredi i kupujte domaće
Vinogradarska 2021. godina je već počela, prema riječima Radovana Vukoje, čuvenog trebinjskog vinara i vlasnika jedne od vodećih vinarija u BiH i regionu. Ova godina je bila dobra kada su u pitanju vremenski uslovi za rad u vinogradima, a uprkos teškoćama sa kojima se suočio ugostiteljski i turistički sektor za koji je Podrum Vukoje 1982. usko vezan, 2020. će pamtiti po zvučnom priznanju za njihovu čuvenu Žilavku.
– Radimo normalno, pod tim podrazumijevam da poslujemo u vinogradu, jer smo već krenuli sa rezidbom, koju obavljamo već jedno deset dana. Radi se destilacija, završili smo proces primarne proizvodnje vina. Što se tiče samog procesa proizvodnje i ostalih stvari vezanih za vinograd i podrum, sve radimo kao da nema krize, sve uz poštovanje epidemioloških mjera i preporučeni razmak. Pošto smo vezani uz ugostiteljsko- turistički sektor koji je najviše pogođen, a naša firma ima i svoje ugostiteljsko- turističke komplekse, to smo osjetili i mi vinari. Nadamo se da ova situacija neće još dugo trajati i da će se početi oporavljati i turizam i ugostiteljstvo. Bitno je da se počne nešto dešavati, da dobijemo tu satisfakciju što smo sve vrijeme ove pošasti marljivo radili, te da se u narednom periodu sve vrati na stare staze- govori Radovan Vukoje.
Vinarija Podrumi Vukoje 1982 je fokusirana na kvalitet i rade isključivo vrhunska vina. Čuvena Žilavka iz carskih vinograda Podruma Vukoje 1982 ove godine je dobila lijepo priznanje i proglašena je najboljom od strane Jancis Robinson, svjetski poznate vinske stručnjakinje s titulom Master of Wine, i Caroline Gilby, koja također nosi ovu prestižnu titulu.
Ove godine su u ovoj trebinjskoj vinariji radili selekciju grožđa i zelenu berbu.
– Sve smo usmjerili kako bi proizveli što bolje vino. Naravno, ove godine smo imali i jako dobre uslove. Pošto radimo sa vinogradom i fabrikom na otvorenom, mnogo nam je bitno da imamo lijepo vrijeme. Istakao bih da radimo vina isključivo iz svog vinograda i nemamo nikakvog otkupa. Proljeće i ljeto su bili lijepi, tako da smo imali dobru i uspješnu berbu. Nadamo se da ćemo nastaviti da radimo to što smo radili i ovih godina, da budemo prisutni na sva tri kontinenta. Iako je teška godina uz pandemiju koronavirusa, mi smo dva puta izvozili naša vina i za Ameriku i Kinu, a prisutni smo u regionu. Nastavili smo da radimo sa svim našim kupcima koje smo imali i ranijih godina. To je dokaz visokog kvaliteta koji posjeduju naša vina i povjerenja koje imamo među kupcima- ističe uspješni trebinjski vinar.
Njegova poruka za sve potrošače u BiH jeste da kupuju domaće i podrže bh. privredu u ovim teškim i izazovnim vremenima.
– Zemlje regiona stalno rade na tome. Primjer je Hrvatska koja je uvijek bila zatvorena, a sada još više, za sve proizvode iz regiona. Ostale zemlje su slijedile taj primjer, a nadam se da će i naši ljudi shvatiti da upravo zbog satisfakcije koju dobijaju sa vrhunskim domaćim proizvodom, namjerno kažem vrhunskim jer vina proizvedena u Hercegovini su upravo takva, trebaju podržati hercegovačke domaće proizvođače. Mi u našoj zemlji generalno imamo fantastičnu hranu i vina, tako da to nikakvim stranim proizvodom ne treba mijenjati. Država nas je u ovoj situaciji sa pandemijom vrlo malo pomogla. Razumljivo je jer nema novca, ali mislim da tu ima više prostora i mora se više pomoći, kako bi se sačuvala domaća poljoprivreda koja je svugdje subvencionisana- zaključuje Vukoje.
BiH
Doktori rade privatno za vrijeme radnog vremena u bolnicama
Inspekcija Ministarstva zdravstva lani je otkrila niz liječnika u Zagrebu i Splitu koji rade kod privatnika u radno vrijeme ili bez odobrenja, bolničke uprave tvrde da nisu uočili nepravilnosti, a kandidatkinja za ministricu zdravstva Irena Hrstić najavljuje promjene i nove kriterije.
Hrstić je izjavila da se donijeti nova jasna pravila za dopunski rad liječnika koji će u matičnoj kući morati ispuniti sve obaveze da bi mogli raditi i privatno.
Inspekcija Ministarstva zdravstva lani je obavila 42 nadzora privatnika te utvrdila da u zagrebačkom i splitskom KBC-u niz liječnika u redovno radno vrijeme nije bio na radnom mjestu ili je bez dopuštenja radio i u privatnoj klinici.
U Zagrebu je u tom periodu utvrđeno sedam težih povreda iz radnog odnosa – šest se odnosilo na rad bez odobrenja i na rad tijekom radnog vremena u privatnoj ustanovi, a zabilježen je i jedan slučaj odsutnosti s posla u radno vrijeme.
U Splitu je utvrđeno 12 prekršajnih postupaka i 18 težih povreda obaveza iz radnog odnosa koje su se odnosile na rad bez odobrenja i rad tijekom radnog vremena u privatnoj ustanovi te još tri za odsutnost s posla u radno vrijeme.
Za sve navedene liječnike pokrenuti su prekršajni postupci kod nadležnih prekršajnih sudova a Zakon o zdravstvenoj zaštiti propisuje kaznu od 1320 do 6630 eura za obavljanje poslova u privatnoj ustanovi bez odobrenja.
Hina je poslala upite u niz bolnica o broju liječnika s dopusnicama, listama čekanja na ortopedske zahvate, kao i eventualnim zloupotrebama dvojnog rada. U svim se pristiglim odgovorima ističe se kako nisu uočene nikakve nepravilnosti kao ni slanja pacijenata u privatne klinike kako bi tamo obavili uslugu koja im je u bolnici nedostupna.
Prema dobivenim odgovorima, u velikih zdravstvenim ustanovama u prosjeku oko petine liječnika ima dozvolu ravnatelja za dopunski rad.
Bolnice: Nisu uočene nepravilnosti
U KBC-u Rijeka tako radi 739 liječnika, a njih 97 ima izdanu suglasnost za rad izvan matične ustanove. Kažu kako nadzor obavljaju voditelji svake jedinice i oni daju suglasnost za svakog djelatnika na temelju ispunjavanja obaveza na radnom mjestu. U 2024.godini nisu zaprimili ni jednu informaciju da je itko od njihovih liječnika radio u drugoj ustanovi bez potrebnog odobrenja.
U KBC-u Osijek od ukupno 590 liječnika njih 116 radi i privatno. Kažu kako se stalno vrši nadzor da li se uredno izvršavaju radni zadaci. Također, prema evidenciji uprave ni jedan šef klinike ili zavoda nema privatnu zdravstvenu ustanovu.
U KBC-u Sestre milosrdnice radi 797 liječnika, od toga njih 159 ima odobrenje za dopunski rad. Među njima je najviše ginekologa i radiologa. Nepravilnosti u toj bolnici nisu do sada utvrdili. Primjerice, u njihovoj Klinici za traumatologiju radi 27 ortopeda, a pet ih ima dozvolu za rad izvan punog radnog vremena. Na listi čekanja za nehitne operacije imaju 1600 pacijenata, a čeka se oko godinu i pol dana.
U KBC-u Zagreb odobrenje imaju 172 od ukupno 1220 liječnika, a među njima je najviše internista. Također kažu da nije utvrđeno da netko od zaposlenih liječnika radi privatno bez odobrenja. U njihovoj Klinici za ortopediju zaposleno je 18 ortopeda a 12 ih ima odobrenje za rad i u privatnim ustanovama.
U KBC-u Split zaposleno je 949 liječnika, dozvolu za dopunski rad ima ih 209. Među njima je 45 šefova klinika, zavoda ili odjela, a kod privatnika najviše rade njihovi radiolozi. Na Zavodu za ortopediju i traumatologiju trenutno radi 22 specijalista, a njih šest ima dozvolu za rad u privatnom sektoru. Na listi čekanja za ugradnju endoproteze kuka, ramena ili koljena u tom KBC-u trenutno je 247 pacijenata.
Iz KB-a Sveti Duh navode da imaju 89 liječnika koji rade i privatno, a najviše ih je među ginekolozima, kirurzima, internistima i oftalmolozima. Primjerice, od osam ortopeda, sedam ih radi i privatno. Na razini bolnice ne provodi se nadzor ispunjavaju li sve obaveze prema matičnoj ustanovi.
U KB-u Dubrava 104 liječnika ima odobrenje, a u Merkuru 51. Na upit vezan za liste čekanja na elektivne operativne zahvate u Dubravi nisu konkretno odgovorili. Kažu da im se lista čekanja mijenja iz dana u dan ovisno o priljevu novih traumatoloških bolesnika kao i o raspoloživosti operacijskih dvorana.
Iz KB Merkura su pak poručili da je među specijalistima koji rade privatno najviše ginekologa i radiologa.
U jednoj od manjih bolnica – koprivničkoj Općoj bolnici „Dr. Tomislav Bardek“ zaposleno je 157 liječnika, a privatno ih radi 28, najviše psihijatara.
Plaće u javnom zdravstvu rasle i do 36 posto
S obzirom da su ove godine u javnom zdravstvu plaće povećane u rasponu od 6 do 35,8 posto, ravnateljica gospićke bolnice Sandra Čubelić kaže kako prosječna plaća 50-godišnjeg specijalista sa 8-9 dežurstava mjesečno sada iznosi oko 5000 eura. U ekstenzivnim situacijama dogodi se i da netko zaradi 9000 eura, ali to je izvanredno, dodaje.
Šefovi odjela imaju manje koeficijente od specijalista savjetnika i zapravo kao radnici biraju povoljnije uvjete za sebe tako da zapravo odbijaju koeficijent šefa odjela. U gospićkoj bolnici samo jedan liječnik radi kod privatnika, kazala je Čubelić.
Podaci Fine pokazuju da privatni zdravstveni sektor raste iz godine u godinu pa je tako u 2022. godini poslovalo 1706 poduzetnika u zdravstvu s 10.691 zaposlenim a lani se taj broj popeo na 1776 poduzetnika i 11.315 zaposlenih.
Godišnja izvješća o njihovu poslovanju govore da su ukupni prihodi poduzetnika u zdravstvu u 2023. godini iznosili su 649,6 milijuna eura, a u 2022. godini 764,6 milijuna eura.
U 2022. godini na prvom je mjestu bila Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb (160,7 milijuna kuna ukupnih prihoda i 52,4 milijuna kuna dobiti), a slijede Klinika za kardiovaskularne bolesti Magdalena i Poliklinika Medikol.
HZZO: Privatnicima lani 90 milijuna eura
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) ima 317 ugovora s privatnim zdravstvenim ustanovama. Među njima su 84 poliklinike, pet specijalnih bolnica, 128 privatnih ordinacija i laboratorija, 75 ustanova za fizikalnu terapiju u kući i 25 privatnih praksi za fizikalnu terapiju u kući.
U 2023. godini trošak privatnih ustanova i bolnica u privatnom vlasništvu iznosio je 90 milijuna eura, kažu u Zavodu.
Izvršenje financijskog plana HZZO-a te je godine iznosilo 5,1 milijardi eura, tako da je udio privatnika u financijskom planu iznosio 1,76 posto.
Na prvom mjestu po poslovanju s HZZO-om lani je bila Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb kojoj je HZZO isplatio gotovo 18 milijuna eura za obavljene usluge, slijedi poliklinika Medikol s gotovo 12 milijuna eura pa Poliklinika za hemodijalizu Avitum s blizu tri milijuna eura. HZZO je stavio na popis privatnu bolnicu Magdalenu koja se nalazi u Mreži javne zdravstvene službe, a lani je od HZZO-a dobila 19,7 milijuna eura.
UHZZO- ističu kako uputnice jednako vrijede za javne i privatne ustanove koje imaju ugovor s HZZO-om, koji svima izvršenu uslugu plaća po istoj cijeni.
Uskoro nova ministrica Irena Hrstić kao jedan od svojih prvih poteza najavila je upravo je jasno definiranje odnosa javnog i privatnog, naglasivši kako i sada manje od dva posto financijskih sredstava HZZO-a odlazi privatnim bolnicama i poliklinikama.
Hrstić: Uskoro revidirani pravilnik
Najavila je kako će revidirani pravilnih o dopunskom radu uskoro ugledati svjetlo dana kako bi se spriječila zloupotreba privatnog na račun javnog zdravstva.
Pravilnikom iz 2015. godine bilo je propisano da liječnici iz javnog zdravstva ne mogu raditi privatno ako su liste čekanja duže od 60 dana, no 2016. godine ta se odredba ukinula i tako je ostalo do danas.
U prošlogodišnjim zakonskim izmjenama navodi se da poslodavac može dati odobrenje za dopunski rad predstojnicima klinika i pročelnicima zavoda samo ako to ne uzrokuje probleme u organizaciji rada i ne narušava medicinski prihvatljivo vrijeme za pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka. Ali te su odredbe samo načelne.
U slučaju da su liste čekanja u nekoj bolnici postale predugačke, ministar može zatražiti od ravnatelja uskratu i opoziv izdanih odobrenja dok se situacija ne normalizira.
Zakonom se, također, propisuje da ravnatelji, predstojnici i drugi upravljački kadar, ne može otvoriti vlastitu privatnu zdravstvenu ustanovu.
U Ministarstvu su potvrdili i da je “u završnoj fazi izrade” nacrt novog pravilnika s pet konkretnih mjerila kojima će se ravnatelji morati rukovoditi u odlučivanju o traženju pojedinog liječnika da dodatno radi izvan bolnice. To se odnosi na radno vrijeme, radne obaveze, izvršenje u matičnoj bolnici, zatim mjerilo u odnosu na liste čekanja te u odnosu na radno iskustvo.
No, na pitanje kolike bi to trebale biti liste čekanja da pojedini liječnik dobije dopusnicu za radi kod privatnika, u Ministarstvu još ne znaju odgovor.
Ističu samo da će to biti transparentna mjerila radi dodatne regulacije dopunskog rada. Redefinirat će se prosječan broj usluga koje liječnik treba izvršiti u matičnoj bolnici da bi dobio dopusnicu za rad kod privatnika. Nacrt bi uskoro trebao u javno savjetovanje.
BiH
Hrvatski narodni sabor: Glavni problem u BiH nije postojanje konstitutivnosti, nego njeno negiranje
Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine najsnažnije osuđuje postupak ministra vanjskih poslova BiH i predsjednika Naroda i Pravde Elmedina Konakovića kojim je u diplomatski neprimjerenom i neutemeljenom istupu, putem diplomatske note, grubo i pogrešno okarakterizirao izjavu predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića kao negativnu, iako je predsjednik Jandroković u izjavi jasno pozvao na poštivanje prava i statusa tri konstitutivna naroda koji proistječu iz ustavnog poretka BiH. Istodobno, Hrvatski narodni sabor podsjeća sve samoproglašene patriote, koji su ovih dana ostrašćeno i samodopadno branili Bosnu i Hercegovinu od čovjeka koji javno zagovara poštivanje i provođenje Ustav BiH, kako je ustav pravni temelj svake države, pa tako i BiH.
– Podsjećamo ministra vanjskih poslova kako je, preuzimajući aktualnu dužnost, 25. siječnja 2023. godine položio zakletvu kojom se obvezao da će: “savjesno obavljati povjerene mu dužnosti, poštivati Ustav Bosne i Hercegovine i u potpunosti provoditi Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini”. Sukladno, ističemo kako je obveza ministra Konakovića, i svih dužnosnika, čuvati ustavno definirana prava i potpunu ravnopravnost konstitutivnih naroda BiH. Istodobno, izražavamo duboku zabrinutost zbog sve češće prakse privatiziranja stavova Ministarstva vanjskih poslova BiH, podsjećajući na činjenicu da ministar Konaković i Ministarstvo u svom djelovanju moraju predstavljati sva tri konstitutivna naroda i građane BiH, a ne svoje osobne stavove ili političke opcije. Stoga, osobito važnim smatramo naglasiti kako glavni izvor političkih problema u BiH nije postojanje konstitutivnosti, niti djelovanje ljudi koji javno zagovaraju poštivanje i provođenje principa konstitutivnosti, nego nepoštovanje, relativiziranje i negiranje ovog, natkrovljujućeg, načela.
Osobito u trenucima kada Bosna i Hercegovina, pod vodstvom hrvatskih i drugih europski orijentiranih dužnosnika, nastoji ostvariti iskorake na europskom putu, HNS BiH smatra neprimjerenim upućivati neosnovane verbalne napade na dužnosnike prijateljske države koja je i u posljednjim tragičnim poplavama koje su zahvatile dijelove BiH žurno iskazala svoju pomoć. Na koncu, Hrvatski narodni sabor koristi priliku iskazati zahvalu vodstvu Republike Hrvatske na pomoći u izgradnji europske, stabilne i prosperitetne BiH – navodi se u priopćenju za medije.
BiH
Odluka o zabrani pušenja pozitivno utjecala na posao ugostitelja, unatoč početnom strahu
Zabrana pušenja u BiH: Ugostitelji s pozitivnim iskustvima
Za manje od mjesec dana u Federaciji BiH počinje primjena Zakona o ograničenoj uporabi duhanskih proizvoda. Iako su ugostitelji početno izražavali zabrinutost zbog mogućeg gubitka prometa, iskustva onih koji su već uveli zabranu pušenja ukazuju na pozitivne rezultate.Ugostiteljski objekt u Tuzli već tri godine zabranjuje pušenje cigareta, dok dopušta korištenje uređaja za zagrijavanje duhana. Vlasnica ističe da su gosti pozitivno reagirali, dolazeći iz drugih dijelova grada zbog zdravijeg ambijenta.
Jedan od hotela u Mostaru također je uspješno implementirao zabranu pušenja, unaprijedivši ventilacijske sustave i prilagodivši unutarnje prostore. Gosti su pohvalili ovaj korak, a analiza poslovanja pokazuje stabilan ili čak blagi porast posjetitelja, dok se broj gostiju koji traže prostore bez dima povećava.U Sarajevu, jednom od kafića već tri godine zabranjuje pušenje, dopuštajući samo upotrebu uređaja za grijanje duhana. Vlasnik tvrdi da kvaliteta usluge, a ne pušenje, privlači goste, naglašavajući da ljudi ne izlaze u kafiće zbog cigareta, već zbog društva i rituala.
Svi ovi objekti pokazuju da zabrana pušenja može donijeti koristi, uključujući zdraviji ambijent, veću lojalnost gostiju i čak povećanje broja posjetitelja – prenosi Večernji.ba.
BiH
Izetbegović: SDA je spremna sa Cvitanovićem smjeniti Čovića
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović gostovao je sinoć u Dnevniku D na Federalnoj televiziji i tu je pozvao Elmedina Konakovića da podnese ostavku na poziciji ministra vanjskih poslova BiH.
Izetbegović se osvrnuo na otkazivanje Samita lidera Zapadnog Balkana koji se trebao održati u Neumu kazavši da je vlast obrukala državu BiH. Podsjetimo, tender za organizaciju ovog događaja je oboren žalbom MITA grupe. Tender je prvobitno dobila firma Mindeset.Jako smo se obrukali. Pokazali nesposobnost da tako nešto organiziramo. Mislim da će doći do nastavka bruke, pokazat će se da je nereferentnoj firmi dat posao, da su se lažirali neki dokumenti… Ono što iz medija saznajem vrlo je sumnjivo. I pored toga, krenuli su veoma kasno, nisu uračunali rokove i moguće žalbe. Ovo je fijasko. Jedan principijelan ministar vanjskih poslova bi podnio ostavku nakon ovoga”, naveo je Izetbegović.Nakon toga je iznio brojne kritike na rad vlasti i Trojku. On je kritizirao i Vladu FBiH odnosno premijera Nermina Nikšića da su uništili sve što je SDA ostavila dobro, a Trojku je optužio da previše popuštaju Dodiku i Čoviću.Zanimljivo, na kraju je upitan bi li SDA podržala smjenu Dragana Čovića iz rukovodstva Doma naroda BiH, sad kada je jasno da vlast više nema većinu u ovom domu.
“Naravno da bi. Sad je na Iliji Cvitanoviću. Mislim da i SDS i Ilija Cvitanović treba da razmisle da li žele da postanu lideri ili da ostanu u sjeni. Čime zadovoljan Cvitanović? Ima li on namjeru da postane rival HDZ-u? Ako ima, onda treba da sjedne za onaj sto. Ako je spreman da ostane u sjeni, onda neće moći iskoristiti ovu šansu. SDA je spremna”, naveo je Izetbegović.
BiH
Promet obustavljen kod Žepča: Sudarila se dva kamiona i automobil
U jutarnjim satima, oko 6:50, na magistralnom putu M-17 kod Žepča došlo je do saobraćajne nesreće. Naime, sudarili su se dva teretna vozila i jedno putničko.
Samir Valentić, portparol MUP-a Zeničko-dobojskog kantona, potvrdio je da su učestvovali kamioni marke “Iveco”, kojim su upravljali M. S. (2001.) iz Zvornika i S. B. (1981.), također iz Zvornika, dok je putničkim vozilom upravljao vozač S. T. (1982) iz Sarajeva.
Kako nam je rečeno, u nesreći nema povrijeđenih, ali je u toku totalna obustava saobraćaja, dok se očekuje početak uviđaja.
BiH
IZBORI ZA PREDSJEDNIKA HRVATSKE: Poziv na prethodnu/aktivnu registraciju birača
Konzulat Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, sa sjedištem u Vitezu, objavljuje
POZIV NA PRETHODNU/AKTIVNU REGISTRACIJU BIRAČA ZA GLASOVANJE U INOZEMSTVU NA
IZBORIMA ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE.
Izbori za predsjednika Republike Hrvatske u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike
Hrvatske održat će se u nedjelju 29. prosinca 2024. godine.
Eventualni drugi krug Izbora za predsjednika Republike Hrvatske u diplomatsko-konzularnim
predstavništvima Republike Hrvatske održat će se u nedjelju 12. siječnja 2025. godine.
Pozivaju se svi hrvatski državljani koji žele glasovati na izbornim mjestima u diplomatsko-
konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini na prethodnu/aktivnu registraciju birača.
Prethodna/aktivna registracija provodit će se u periodu od 29. studenog (petak) do 18. prosinca
(srijeda) 2024. godine.
Konzularno područje Konzulata u Vitezu obuhvaća sljedeće općine: Bugojno, Busovača, Dobretić,
Donji Vakuf, Fojnica, Gornji Vakuf/Uskoplje, Jajce, Kiseljak, Kreševo, Novi Travnik, Travnik i Vitez.
Uvjet za ostvarivanje prava na glasovanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike
Hrvatske:
– hrvatski državljani koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj trebaju diplomatsko-
konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini dostaviti Zahtjev
za prethodnu registraciju birača s prebivalištem u Hrvatskoj,
– hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a koji posjeduju ili
su podnijeli zahtjev za e-osobnom iskaznicom, ne moraju se aktivno registrirati već
će, po službenoj dužnosti, biti aktivno registrirani prema adresi prebivališta iz e-osobne
iskaznice.
Ukoliko žele glasovati na području drugog diplomatsko-konzularnog predstavništva
odnosno u Republici Hrvatskoj, moraju podnijeti zahtjev za promjenu mjesta aktivne
registracije.
– hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj i koji ne posjeduju
ili nisu podnijeli zahtjev za e-osobnom iskaznicom trebaju diplomatsko-konzularnom
predstavništvu Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini dostaviti Zahtjev za aktivnu
registraciju birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj.
Birači se mogu na jednom zahtjevu za registraciju registrirati i za prvi i za eventualni drugi krug glasovanja.
Zahtjevi za prethodnu/aktivnu registraciju i zahtjevi za promjenu mjesta aktivne registracije birači
podnose najbližem diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u Bosni i
Hercegovini, odnosno nadležnom uredu uprave u Republici Hrvatskoj ako će na dan održavanja izbora
boraviti u Republici Hrvatskoj. Zahtjevi se podnose na jedan od sljedećih načina: osobno u Konzulatu
Republike Hrvatske u redovnom radnom vremenu Konzulata (svaki radni dan od 09:00 do 16:00 sati),
putem redovne pošte ili putem e-pošte (krh.vitez@mvep.hr) .
U svim slučajevima podnositelji zahtjeva mora vlastoručno ispuniti ii potpisati svoj zahtjev za
prethodnu/aktivnu registraciju.
Podsjećamo birače koji imaju vjerodajnice i pristup aplikaciji e-Građani da zahtjev za privremeni upis,
prethodnu registraciju i aktivnu registraciju mogu podnijeti putem iste.
Rok do kojeg birači mogu podnositi zahtjeve za upis, dopunu ili ispravak registra birača (završetak
prethodne/aktivne registracije) jest u srijedu 18. prosinca 2024. godine.
Zahtjevi za prethodnu/aktivnu registraciju i zahtjev za promjenu mjesta aktivne registracije mogu se
dostaviti putem redovne pošte na sljedeću adresu:
Konzulat Republike Hrvatske u BiH, Vitez
Franšizni centar BiH, Poslovni centar 96 broj 2
72250 Vitez
Telefon: +387 30 719 200
E-pošta: krh.vitez@mvep.hr
Obrazac 6 ZAHTJEV ZA ODUSTANAK OD PRETHODNE REGISTRACIJE
Obrazac 7 ZAHTJEV ZA ODUSTANAK OD AKTIVNE REGISTRACIJE
Obrazac 4 ZAHTJEV ZA PROMJENU MJESTA AKTIVNE REGISTRACIJE
Obrazac 3 ZAHTJEV ZA AKTIVNU REGISTRACIJU-PRETHODNU REGISTRACIJU
BiH
Za novog šefa federalnog USKOK-a prijavila se i jedna Novotravničanka
Na natječaj za šefa federalnog USKOK-a koji je okončan pri tri dana prijavilo se ukupno osam kandidata o čemu je ranije pisao Raport.
Riječ je o novom natječaju, koji je raspisan nakon što su objavljene izmjene Poslovnika VSTV-a. Ovim izmjenama omogućeno je bilo raspisivanje novog natječaja nakon što je stari prije mjesec poništen jer nitko od kandidata nije dobio zeleno svjetlo da sjednu u ovu fotelju.
Raport donosi imena kandidata koji su poslali prijave na konkurs VSTV-a: Radi se o Samiru Selimoviću, šefu Odjela za privredni kriminalitet i korupciju Tužiteljstva SŽ, Hrvoju Čabrajiću, zamjeniku glavne županijske tužiteljice za Odjel gospodarskog kriminaliteta i korupcije Tužiteljstva SŽ, ali i tužitelju Tužiteljstva Zapadnohercegovačke županije Mladenu Hrstiću.Prijavu je ponovno poslala državna tužiteljica Ivana Petković. I Enisa Adrović se također prijavila, tužiteljica Tužiteljstva BiH, kao i državna tužiteljica Biljana Golijanin koja zastupa optužnicu protiv Milorada Dodika. Na natječaj se ponovno prijavio i tužitelj iz Brčkog Pavo Radoš, ali i bivša predsjednica Županijskog suda u Novom Travniku Katica Jozak-Mađar.
Zanimljivo je da je o utrke odustao državni tužitelj Džermin Pašić. Ranije se tvrdilo da bi on mogao biti na čelu ove institucije zbog dobrih rezultata u Tužiteljstvu BiH. Šef bh. USKOK-a je pozicija rezervirana za posebnog zamjenika glavnog tužitelja Federalnog tužiteljstva pri odjelu Federalnog tužiteljstva za suzbijanje korupcije, organiziranog i međužupanijskog kriminala.Iz Vlade FBiH je rečeno da će sjedište USKOK-a biti i bivšoj zgradi Privredne banke Sarajevo.
BiH
FZ MIO/PIO objavio tko je oslobođen obveze slanja potvrde o životu
Zbog potpisanih sporazuma o elektroničkoj razmjeni podataka i popratnih dokumenata koji se odnose na dostavljanje informacije o činjenici smrti korisnika, obveze dostavljanja potvrde o životu oslobođeni su korisnici s prebivalištem u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji te Crnoj Gori.
“Navedene obveze od ranije su oslobođeni i korisnici s prebivalištem u entitetu Republika Srpska. Dužni smo objaviti cjelovitu, preciznu i točnu informaciju o obvezi dostavljanja potvrde o životu za korisnike mirovine Federalnog zavoda MIO/PIO čije je prebivalište u inozemstvu zbog niza medijskih objava koje sadrže nepotpune i dijelom netočne informacije”, priopćeno je iz Zavoda.
Iznimno od navedenog i korisnici iz navedenih zemalja, koji nisu obuhvaćeni elektroničkom razmjenom, a koji od Federalnog zavoda dobiju pisanu obavijest, dužni su dostaviti potvrdu o životu.
Korisnici kojima je prebivalište u Republici Austriji i dalje imaju obvezu slanja potvrde o životu kao i ostali inozemni korisnici, ističu iz Zavoda.
Potvrda o životu dostavlja se, isključivo poštom, do kraja kalendarske godine (u razdoblju od 15. studenoga do 31. prosinca) na jednu od adresa Federalnog zavoda MIO/PIO: Dubrovačka bb 88000 Mostar ili Ložionička br. 2, 71000 Sarajevo.
Potvrda mora biti ovjerena od nadležnih institucija, a tiskanicu potvrde o životu može se preuzeti s internetske stranice Federalnog zavoda MIO/PIO.
BiH
Za 10 godina u Federaciji BiH ukradeno više od 6 tisuća automobila
Na području Federacije Bosne i Hercegovine u posljednjih deset godina ukradeno je ukupno 6.060 vozila, pokazuju podaci Federalne uprave policije (FUP).
Iako je 2014. godine zabilježeno čak 1.208 krađa, evidentan je značajan pad broja ovih kaznenih djela. Prema podacima FUP-a, prošle, 2023. godine ukradena su 162 vozila.
Pad krađa vozila
Trend smanjenja krađa nastavio se i u prvih devet mjeseci ove godine, tijekom kojih je zabilježeno 77 krađa, što je 41 krađa manje u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Za ova kaznena djela prijavljene su 24 osobe, dok je 15 uhićeno. Dodatno je rasvijetljeno 35 krađa prijavljenih protiv nepoznatih počinitelja.
Najveći broj krađa i dalje se bilježi na području Kantona Sarajevo, gdje su 2023. godine ukradena 59 vozila, a u prvih devet mjeseci ove godine 38. Slijede Tuzlanski i Zeničko-dobojski kantoni, ali s manjim brojem krađa.
Najčešće ukradena vozila su marke Volkswagen, a zatim Škoda i Opel.
Situacija u Republici Srpskoj
U Republici Srpskoj za prvih devet mjeseci ove godine prijavljeno je 35 krađa vozila, što je smanjenje za 14 u odnosu na isti period prošle godine.
Značajnom padu krađa vozila u Federaciji BiH, posebno od 2017. godine, pridonijele su policijske akcije i suđenja organiziranim kriminalnim skupinama. Unatoč tome, automafija nastavlja s ilegalnim djelatnostima koje donose milijunske profite, zbog čega krađa vozila ostaje ozbiljan problem.
Jedna od najvećih organiziranih kriminalnih skupina trenutno je na suđenju u Sudu BiH u predmetu “Volan”, u kojem se kao organizator navodi Danilo Cicović.
Predmet “Volan”
Proces u ovom slučaju traje od 2018. godine, a od ukupno 26 optuženih, još je 16 njih na suđenju, dok su neki potpisali sporazume o priznanju krivnje. Skupina je, prema tužitelju Džerminu Pašiću, između 2011. i 2017. godine krala vozila, iznuđivala novac, prodavala dijelove i krijumčarila ukradena vozila na područje Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Slovenije.
Kradljivci su bili podijeljeni u manje grupe s jasno definiranim ulogama. Koristili su specijalistički alat, bili naoružani i maskirani, a policijske aktivnosti pratili su putem radiostanica podešenih na policijske frekvencije.
Ukradena vozila skrivana su u Lukavici, Palama i Sokocu, a vlasnici su kontaktirani radi otkupa. Ako otkup nije bio moguć, vozila su se prodavala s krivotvorenom dokumentacijom, krijumčarila u regiju ili rastavljala za prodaju dijelova.
Ova skupina poznata je po ranijim akcijama pod nazivima “Kamen”, “Trebević” i “Kum”.
Unatoč razbijanju pojedinih kriminalnih grupa, krađe vozila i dalje predstavljaju ozbiljan izazov za sigurnosne službe i građane u BiH.