Svaki gram donosi čak devet kalorija, zbog čega je svinjska mast već dugo na lošem glasu. No ovdje nije riječ o tipičnoj životinjskoj masnoći. Uz svoj neobičan kemijski sastav, čista svinjska mast uopće ne sadrži opasne transmasti.

U usporedbi s maslacem

Ako gledate na masne kiseline koje sadrži, svinjska mast je bolja od maslaca. Svinjska mast sadrži 60 posto mononezasićenih masti, a te masti su povezane s niskim rizikom od srčanih bolesti. S druge strane, maslac sadrži 45 posto mononezasićenih masti.

Većinu mononezasićenih masti u svinjskoj masti čini oleinska kiselina, vrlo zdrava masna kiselina koja pomaže radu srca i koja je povezana s manjim razinama lošeg LDL kolesterola. U svinjskoj masti ima dvostruko više oleinske kiseline nego u maslacu, kaže Nick Bellissimo, asistent na Ryerson University’s Department of Nutrition.

Točka dimljenja svinjske masti je vrlo visoka, oko 190 Celzijevih stupnjeva, pa je idealna za prženje. Osim toga, meso neće toliko upiti masnoću, bit će brže gotovo i bit će lakše za probavu.

Dobro je i to što je svinjska mast bez mirisa i bez okusa ako je u dobrom stanju i ako se pravilno pripremi.

I svinjska mast i maslac imaju sličnu količinu kolesterola – oko 95 miligrama na 100 grama masnoće, kaže Bellissimo.

Manji nedostaci u usporedbi s maslinovim uljem

Svinjska mast ima upola manje zasićenih masti nego maslac, ali dvostruko više zasićenih masti od maslinovog ulja.

Zasićene masti povisuju LDL kolesterol i snižavaju dobri HDL kolesterol. Povezane su sa srčanim bolestima, visokim tlakom, dijabetesom i pretilošću, no ujedno su bitne za metabolizam i funkcije stanice.

Svinjska mast je izvor linoleinske kiseline, dakle omega-6 masnih kiselina koje ljudi u razvijenim zemljama uzimaju u sasvim dovoljnim, a često i pretjeranim količinama.

Sve svinjske masti nisu jednake

Kvaliteta svinjske masti ovisi o tome što je jela svinja od koje je dobivena.

U trgovinama je često tretiraju kemikalijama i opasnim hidrogeniziranim mastima (transmastima) koje se povezuju sa srčanim bolestima, upozorava kanadska nutricionistica Shauna Lindzon. U usporedbi s biljnom hidrogeniziranom krutom masti (transmati), svinjska mast je lijek, a biljna ukrućena masnoća sličnija otrovu. Krajnje je besmisleno miješati ih, osim, dakako, ako ste trgovac koji želi više zaraditi na lošijem proizvodu.

No svinjsku mast možete istopiti i sami ako u mesarnici kupite dobar komad ružičastog sala. Dakako, to zahtijeva trud i nešto znanja, ali ako želite jesti mast bez dodataka, isplatit će se.

‘U društvu koje se okreće organskoj hrani, svinjska mast svakako ima mjesto na tanjuru. Jede li se umjereno, kao dio uravnotežene prehrane, a ne svakodnevno’, pojasnio je Bellissimo. (T.T./thestar.com)

Odgovori