“Našu ljubav prema Boga mora pratiti ljubav prema komšiji”, kazao je muftija Grabus i naglasio da je drvo simbol mira i prijateljstva različitih vjera.

Listopadno drvo stebrasti ambroz, koji može porasti i do 20 metara, ima zelene, a u jesen žuto-narandžaste listove, koji predstavljaju simbol mira i međuvjerskog suživota u Ljubljani kao i u cijeloj Sloveniji. Drvo su pored ljubljanske džamije zasadili muftija prof. dr. Nedžad Grabus, ljubljanski nadbiskup mitropolit gospodin Stanislav Zore, biskup Evangelističke crkve u Sloveniji gospodin Geza Filo i ljubljanski paroh Srpske pravoslavne crkve u Sloveniji gospodin Rade Despotović.

“U svojim molitvama svaki dan ponavljamo: ‘Moj Bože, Ti si mir i od Tebe je mir. Tražimo mir u sebi i mir među ljudima”, kazao je muftija Grabus.

Namjera današnjeg okupljanja je, prema riječima muftije Grabusa, ”razvijati vrijednosti koje će povezivati ljude i jačati međusobno povjerenje i mir.”. Na to ukazuje i Islamski kulturni centar, naglasio je muftija Grabus, koje će biti ”mjesto susreta kao i razvijanja prijateljstva među ljudima”.

U nastavku je kazao: ”U svijetu u kojem živimo puno je nelagode, straha i nesigurnosti. Naše je opredjeljenje i misija razvijati vrijednosti koje će povezivati ljude i snažiti međusobno povjerenje i mir. Dobrodošao je u sakralni objekt svako ko želi u miru moliti i dijeliti blagodat vjere sa drugim ljudima. Od Božijeg poslanika Muhammeda smo naučili: “Niko od vas nije iskreni vjernik dok svome bratu ne bude želio što želi sebi”. Mi želimo svim ljudima puno mira i Božijeg blagoslova.’’

Ljubljanski nadbiskup mitropolit Stanislav Zore u kratkom obraćanju upozorio je na značenje međuvjerskog dijaloga i nadovezao se na riječi pape Franje sa konferencije za mir koja se održala u Egiptu krajem mjeseca aprila. Prema riječima nadbiskupa Zore, moramo na putu dijaloga biti zajedno u uvjerenju da je budućnost svih ovisna o suživotu među vjerama i kulturama.

Ovom dijalogu mogu doprinijeti tri temeljne smjernice: dužnost prema vlastitom identitetu, hrabrost za različitost i iskrenost namjera, kazao je Zore.

“Dijalog, ukoliko je iskren izraz ljudskoga, nije strategija za postizanje strateških ciljeva, već put do istine po kojem moramo hoditi strpljivo. Tako će iz susreta i dijaloga na kraju izrasti suradnja pri rješavanju nužnih pitanja koje nam postavljaju trenutno vrijeme i društvo“, kazao je Zore.

Da bi današnji događaj bio “važan doprinos međuvjerskom dijalogu sa Islamskom zajednicom i ekumenskom dijalogu sa kršćanskim crkvama“, zaželio je biskup Evangelističke crkve u Sloveniji Geza Filo.

“Našem trenutnom svijetu koji je podijeljen zbog slijepoga nasilja koje pogađa srca sve više ljudi, potrebno je prijateljstvo, ljubav, opraštanje, mir”, kazao je. Potrebni su mu također hrabri “radnici za mir” i “graditelji mostova mira, dijaloga, bratstva, pravičnosti i ljudskosti”, kazao je. Takvi graditelji mira možemo biti svi mi, predstavnici crkava i vjerskih zajednica, po riječima Fila, pokazuju da je mir moguć.

“Ali za mir moramo ne samo moliti, već ga i živjeti”, kazao je.

I ljubljanski paroh Srpske pravoslavne crkve gospodin Rade Despotović izrazio je zahvalu prilikom zasađivanja mira i života. Mir, kao što je rekao, temelj je svih vjera i religija. Po njegovim riječima mir je također “temelj našeg postojanja, naših odnosa i identiteta” i jedna od božanskih kategorija koje mora čovjek svaki dan “ugrađivati u sebe”.

Nakon zasađivanja drveta mira, muftija Grabus predstavio je Islamski kulturni centar i džamiju predstavnicima crkava i vjerskih zajednica.

Odgovori