Uzmemo li u obzir permanentne probleme s nezaposlenosti, koja je uvjerljivo najveća u Europi, ne samo zdravstveni radnici nego i mnogi drugi već polako pakuju kufere te kupuju kartu u jednom smjeru.

Točno dvije godine nakon što je Hrvatska postala 28 zvjezdica na nebu Europske unije, 1. srpnja ove godine Njemačka ukida ograničenja za rad za hrvatske državljane, što bi vrlo lako moglo značiti novi val iseljavanja kako iz Hrvatske tako i iz BiH.

Upravu tu zabrinutost dijele mnogi, jer i posljednjih godina kada su bile potrebne radne dozvole mnogi su “trbuhom za kruhom” išli u “bijeli svijet”, a s obzirom kako ekonomska situacija niti danas nije ništa bolja, to bi se mogli i nastaviti. To se naročito odnosi na BiH, gdje živi preko 553 tisuće Hrvata, a iz koje se samo tijekom 2014. godine iselilo preko 68 tisuća građana, piše Dnevni list.

Nažalost, bh. političari zatvaraju oči pred tim problemom, pa ćemo vrlo vjerojatno opet ostati bez najboljih, najškolovanijih i najsposobnijih mladih ljudi. Oko ukidanja radnih dozvola za Hrvate oglasila se i njemačka ministrica rada Andrea Nahles (SPD), koja je zastupnicima u Bundestagu kazala kako nema potrebe za produljivanjem prijelaznog roka zbog dobrih iskustava s hrvatskim radnicima. Prema njenim riječima, najveći broj hrvatskih radnika rade na poslovima za koje u Njemačkoj nedostaje radne snage – građevina i zdravstveni sustav.

Nahles je napomenula kako je Njemačka uvela minimalnu plaću od 8,50 eura po satu od početka ove godine pa nema razloga za strah kako će hrvatski radnici srušiti cijenu rada. Njemačka ministrica kazala je i to kako u toj zemlji trenutno radi oko 93 tisuće Hrvata, te tamošnje vlasti smatraju da će se i oni koji dolaze dobro integrirati na tržištu rada. Nahles je, kako prenosi tportal.hr, istaknula kako ova situacija se zasad ne može utvrditi šteta za Hrvatsku.

S tim u svezi navodi kako su u Hrvatskoj plaće iznimno niske te da je odlazak mladih i kvalificiranih radnika iz Hrvatske zapravo dobitak za Hrvatsku, uz objašnjenje da će slati novac nazad u Hrvatsku i tako tamo poboljšati kupovnu moć preostalog stanovništva. Nahles je napomenula i da u Hrvatskoj vlada ‘iznimno visoka nezaposlenost mladih, jedna od najviših u Europi’ te je ovo dobra alternativa za mlade. Iznijela je podatak da je 2013. iz Njemačke u Hrvatsku otišlo 700 milijuna eura, što predstavlja 1,6 posto hrvatskog BDP-a, te je to značajna podrška hrvatskom gospodarstvu koje ima treće najniže plaće u EU.

Ako znamo da je Hrvatska u većini pokazatelja space shuttle za našu zemlju, ne treba posebno naglašavati kako su mnogi u BiH odluku Njemačke dočekali s osmijehom na licu. Ne treba smetnuti s uma kako već pedesetak godina brojne osobe iz zapadne Hercegovine te prostora Hercegbosanske županije idu raditi upravo u Njemačku, Austriju i Švicarsku, koje su tradicionalno privlačile naše radnike. Sada, kada više nemaju ograničenja u vidu papirologije (radnih dozvola), taj trend se samo može povećati. Ono što je i njemačka ministrica potvrdila oko rada u zdravstvenom sustavu te zemlje, Dnevni list je već i pisao – BiH muku muči s odlaskom najboljih liječnika, koji najčešće odlaze upravo u Njemačku.

Uzmemo li u obzir permanentne probleme s nezaposlenosti, koja je uvjerljivo najveća u Europi, ne samo zdravstveni radnici nego i mnogi drugi već polako pakuju kufere te kupuju kartu u jednom smjeru. U isto vrijeme, bh. vlasti “ratuju” oko togo tko će više svojih kadrova uhljebiti u javnom poduzećima, upravama i ministarstvima (kompetencija je tu naravno jedino stranačka odanost), te tome samo daju vjetar u leđa svima onima koji su ogorčeni takvim stanjem da što prije napuste zemlju. Nažalost, vrlo brzo bi mogli imati otužnu situaciju da više Hrvata živu u Njemačkoj nego u BiH, a to da podjednako zaposlenih Hrvata ima Njemačka i BiH, to je vjerojatno već jadna i bijedna bh. stvarnost.

O ovoj problematici nedavno su razgovarali hrvatski član Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović. Tada su konstatirali kako odlazak mladih nije samo problem BiH, nego i ostatka regije.

– Htio sam čuti kako možemo pomoći da se riješi suštinski problem odlaska mladih ka Europi. EU želi besplatno dobiti obrazovane ljude različitih profesija, a mi te ljude formiramo 25-30 godina. Oni, naravno, zbog boljih uvjeta za rad, odlaze, a o ovom sam pitanju razgovarao s Grabar-Kitarović, rekao je Čović.

Martin Raguž, izaslanik u Domu naroda Parlamenta BiH i predsjednik HDZ-a 1990, kategorički tvrdi kako je za Hrvate u BiH, ali i sve ostale narode i građane, najvažnije pitanje perspektive života u BiH, odnosno je li uopće u skorije vrijeme moguće računati na ozdravljenje situacije i vjeru da će se u skorije vrijeme ovdje moći živjeti dostojanstveno i od svog rada.

– Ne smijemo dopustiti egzodus s ovih područja, koji je nažalost u zadnjih nekoliko godina samo pojačan. Ovdje se radi o strateškoj stvari hoćemo li mi kao narod, kao Hrvati, ali svi ljudi ove zemlje biti prepolovljeni. Hrvati BiH su kroz povijest bili demografsko vrelo ne samo Hrvata u BiH, nego ukupnog hrvatskog nacionalnog bića, pa bi bila strateška greška da to vrelo presuši, jasno je kazao Raguž.

Ukupna hrvatska politika, kako u BiH, tako i u Hrvatskoj, trebala bi biti fokusirana da Hrvati u BiH opstanu kao politički narod, smatra on. Isto tako, kaže kako je predlagao da se u Deklaraciju HNS-a unese posebno poglavlje o zaustavljanju egzodusa.

– Upravo to mora obilježavati naš svaki dan i biti naš najveći prioritet, jer moramo sa svojim partnerima i prijateljima iz Hrvatske, ali cijele Europe stvoriti takve uvijete da Hrvati ostaju u BiH i budu predvodnici novog europskog puta BiH. Ova zemlja nije siromašna, ona ima potencijale ali nažalost politika je devastira, politika se zaklanja iza općih tema, u suštini se štite vrlo usko skupni interesi, a ne gleda se na opće dobro, naglasio je Raguž. Prema njemu, ukoliko se takvo ponašanje uskoro ne promjeni, ljudi će u potpunosti izgubiti povjerenje u “bolje sutra” u našoj zemlji.

Kada je u pitanju novac koji iz dijaspore dolazi u BiH, preciznu svotu nitko ne zna. Zna se kako putem doznaka stigne oko dvije milijarde dolara godišnje i to je službeno registrirana svota. Međutim, postoje računice po kojima još toliko gotovine stigne drugim, privatnim kanalima i nigdje se to ne registrira. Sav taj novac koji građani u BiH dobivaju od rodbine i prijatelja koji žive u inozemstvu uglavnom im služi za puko preživljavanje. BiH je uvrštena u prvih pet država u svijetu po visini financijskih doznaka koje šalju migranti, a u odnosu na bruto društveni proizvod./Dnevnik.ba

Odgovori