Među 15-ak općina s područja Republike Srpske, središnje Bosne, područja Soli i dijela Unsko-sanske županije tek su Žepče i Usora povećali broj Hrvata, dok su prepolovljeni, a na određenim područjima Hrvati gotovo istrijebljeni, pokazuju podaci i procjene posljednjeg popisa pučanstva koji su do sada obrađeni.

 

Rat u Posavini

Područje Republike Srpske je u svakome smislu devastirano. Procjene govore da se na posljednjem popisu tamo prijavilo oko 27.500 Hrvata iako ih objektivno za stalno vjerojatno živi tek manje od polovine. Najveći broj Hrvata, kako se i očekivalo, prijavio se na području Šamca i Broda, ali i u Derventi koja je bila grad s najvećim brojem Hrvata. Tamo su, naime, 1991. godine Hrvati činili skoro 40 posto ukupnog pučanstva, a danas ih se od 21.952 3000 prijavilo da žive u Derventi. Sedam puta ih je manje, što je vjerojatno najneslavniji rekord od svih drugih sredina. Ovo je područje za Hrvate praktično izgubljeno u jesen 1992. godine kada su se pod golemim pritiskom srpske armade morali povući.

Sličnu sudbinu preživjelo je i područje Bosanskoga Broda u kojemu su Hrvati bili većina 1991. godine s 13.993 stanovnika. Iako je većina ostala na drugoj strani preko Save u Hrvatskoj, a rat završio prije čak 18 godina, tamo danas nema više od 3600 Hrvata. To pokazuju i podaci koji su prikupljeni od timova koji su nadzirali provedbu popisa pučanstva. U Šamcu, pograničnoj općini dva entiteta, prije rata bilo je 14.731 Hrvata, a na popisu ih se prijavilo oko 5000. Zeničko-dobojska županija je u Federaciji BiH uz pet županija sa sjedištima u Mostaru, Širokom Brijegu, Livnu, Travniku i Orašju sačuvala najveći broj Hrvata. Prednjače Žepče i Usora koja je nastala kao općina poslije Daytona. Po popisu iz 1991. godine u Žepču je bilo oko 9100 Hrvata, a danas ih se procjenjuje oko 18.000 od ukupno 31.582 stanovnika koji je popisan u ovoj općini. Ova je općina inače porasla za oko 9000 stanovnika. U Usori su Hrvati ogromna većina pa od ukupne populacije od 7568 čine 90 posto s brojem od 6850.

Kakanj, Vareš

Najveći nestanak Hrvata u okviru Zeničko-dobojske županije dogodio se u Zenici gdje ih je od prijeratnih 22.510 osoba, koji su se tako izjasnili, na popisu od 1. do 15. listopada tek bilo oko 7500. To predstavlja tek trećinu, a još lošije su prošli Hrvati Kaknja. Ova je općina koja je brojala 55.950 u posljednja dva desetljeća izgubila 16.000 stanovnika. Od tog broja 12.000 su Hrvati. Od 16.656 danas tek čine deset posto ukupnog pučanstva. Slično je stanje i u Varešu gdje je broj Hrvata prepolovljen, a tamošnje preostalo pučanstvo uglavnom čine osobe starije životne dobi. 
Na području Tuzlanske županije broj Hrvata je upravo prepolovljen. I dalje ih najviše, ipak, živi u Tuzli. Od prijeratnih 20.398, kako ih se izjasnilo 1991. godine, procjene s posljednjeg popisa govore o brojci od 8250.

U Živinicama, čija je ukupna populacija porasla, je popisano oko 1760 Hrvata u odnosu na 1991. kada ih je bilo 3976. Istodobno, u Srebreniku je također za dvije tisuće povećan broj ukupnog stanovništva, no Hrvata je umjesto 2752, koliko je bilo prije dva desetljeća, danas 2120. U Brčko Distriku, praktično trećem entitetu po svojim ovlastima, nisu dobiveni podaci o tome koliko je ukupno pučanstva u odnosu na prijeratnih 87.627. No, za razliku od 22.252, koliko je Hrvata bilo prije rata kada su činili otprilike četvrtinu pučanstva, danas je njih oko 19.000. Područje Unsko-sanske županije, koja je tradicionalno bila usmjerena prema zapadu, također je značajno promijenilo svoju demografsku strukturu zbog posljedica ratnih razaranja. Prije rata bihaćka općina brojala je 70.732, a tada je bilo 5580 osoba koji su se izjasnili kao Hrvati. Danas se u središtu ove županije broj Hrvata procjenjuje na oko 3000.

VL

Odgovori