“Papin posjet je bio najljepši događaj u Sarajevu od one davne Olimpijade, a može se sagledavati i kratkotrajno i dugotrajno. Pokazao je jedinstvo ljudi, ne samo katolika vjernika, već dobročinitelja svih vrsta i naroda. Svi su tako ponosno i svečano djelovali, to je bila najpozitivnija energija koja se ukazala u Sarajevu”, kazao je vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić u intervjuu za 7Dnevno.

Kardinal ističe kako “nam je Papa dao putokaz kojim moramo ići i na koji se moramo pozivati – na njegova načela mira, načela jednakopravnosti i poštivanja različitosti”. Ta Papina načela su toliko jasna, kaže kardinal, da trebamo inzistirati da se ona poštuju i kod međunarodnih institucija koje imaju utjecaja na kreiranje politike i svih drugih djelatnosti u BiH.

“Kada sam vidio kako su svi, ama baš svi ljudi u Sarajevu, ne samo Hrvati, nego muslimani, Srbi i drugi bili sretni zbog Papina posjeta, duša mi je bila toliko puna da to teško mogu opisati. Zbog tog zajedništva osjetio sam neopisivu radost kada sam vidio koliko je naš Sveti Otac jednostavan, blizak s ljudima i snažan, da to treba svatko doživjeti, a meni je takva situacija dala snage da se angažiram i dalje, bez bojazni za ravnopravnost svih naroda u BiH”, navodi kardinal Vinko Puljić.

“Papa je sa svojim posjetom skrenuo pozornost svijeta na naš narod koji živi stoljećima na tim prostorima. A prilikom posjeta moglo se vidjeti koliko je naš narod žilav i postojan u obrani svoje opstojnosti na vjekovnim ognjištima, koliki su naši temelji i koliko nas naša Crkva i njezin poglavar u tome podupiru. Papa je i tom prigodom na svakom koraku posebno isticao kako je za opstanak svih naroda u BiH najvažnije promicanje ljudskih prava, tolerancije i ravnopravnosti. Želimo opstati i ostati na svojim ognjištima i drago nam je da u tome imamo potporu našega Svetog Oca”, kaže Puljić komentirajući što znači Papin posjet Sarajevu za BiH i Hrvate.

Na upit mogu li Europska unija i svjetski moćnici više napraviti po pitanju prava Hrvata na opstojnost u BiH, kaže da bi mogli, a i morali više raditi i napraviti.

“Usuđujem se kazati puno, puno više nego što je to bio slučaj do sada, kada su djelovali kao uspavani. Oni bi trebali više ići među narod i u prvom redu gledati kako tom narodu ekonomski pomoći da može opstati u tim krajevima, a onda dolazi i promicanje ravnopravnosti, političke slobode, tolerancije, demokracije, prava na različitost mišljenja i druge društvene djelatnosti i ljudske vrijednosti. Amerika uporno ne da dirati taj Dayton, dok Europa shvaća da ovako uređena država BiH ne može u EU. Oni se, nažalost, prepucavaju, a mi smo žrtva jedne politike koja se treba mijenjati s ciljem dobrobiti svih naših građana”, ističe kardinal.

Komentirajući što su Papine izjave o Međugorju neki mediji prenijeli na svoj način i uzburkali duhove brojnih vjernika, hodočasnika, ali i svećenstva koje je godinama vezano uz to svetište, kardinal kažekao mu je jako žao što su mediji više i na krivi način davali pozornosti nekim Papinim izjavama o Međugorju, nego njegovim daleko snažnijim porukama vezanim uz drugu problematiku BiH.

“Oni su bolje rečeno iskrivili i izmanipulirali neke njegove izjave o Međugorju, Gospinim ukazanjima i drugima stvarima koje su s time povezane. A Papa je samo na određeni način želio poručiti pojedinim vidiocima da sa svojim doživljajima i vlastitim iskustvima ne mogu raditi medijski show s Gospom i najavljivati kako će se i u koliko sati ona javiti ovdje ili ondje”, kaže Vinko Puljić.

Prema njegovim riječima, on im je poručio kako se više trebaju okrenuti i slušati Crkvu koja još uvijek proučava međugorski fenomen i o tome mora donijeti svoj sud.

– Zato je neprihvatljivo tu Papinu izjavu tumačiti kao završnu, što su određeni mediji brzo napravili, očito u želji da naruše dobre odnose između vjernika, koji prihvaćaju Međugorje u koje godinama hodočaste, i samoga Pape koji, vjerujem, da će u vezi Međugorja donijeti pravednu i dobru odluku. Iskreno vam moram kazati da sam vezan uz Međugorje i bio sam u komisiji koja je ispitivala cijeli taj slučaj ukazanja i svoje zaključke i spoznaje dali smo Kongregaciji za nauk vjere, koja ih treba obraditi i prezentirati Svetom Ocu. Kad me ljudi pitaju što ja mislim o svemu tome, onda im kažem: Nije grijeh moliti, nije grijeh ispovijedati se, a to je najvažnije, objašnjava kardinal.

Na upit koji je značaj iseljeništva za Hrvatsku i BiH, kardinal navodi kako je naše iseljeništvo dalo veliki doprinos osamostaljenju Hrvatske, posebice u ono vrijeme kada je djelovalo diplomatski na diplomacije raznih zemalja i motiviralo ih za brzo priznanje Hrvatske.

“Iseljeništvo je dalo i svoj veliki doprinos ekonomskom boljitku naše domovine, kako Hrvatske tako i BiH, pa su i za vrijeme rata zdušno pomagali na razne načine, posebice humanitarno svima kojima je pomoć bila potrebita. Njihovu humanost najbolje smo vidjeli i nedavno, kada su se među prvima uključili u pomoć poplavljenim područjima Hrvatske i BiH, što najbolje govori da su naši iseljenici ostali vezani uz domovinu, a da i ne govorimo o njihovoj velikoj financijskoj potpori koju iz godine u godinu upućuju svojima u rodni kraj i tako ekonomski podupiru razvoj gospodarstva ove dvije zemlje”, ističe kardinal Puljić.

On je naglasio kako prognanici i iseljenici imaju pravo na povratak te kako je to njihov zavičaj i domovina, te da imaju pravo sačuvati svoju imovinu jer nikada se ne zna kada će im ona u životu zatrebati.

“Lako je prodati, ali prodavajući svoju djedovinu, zapravo se prodaje svoga oca i majku. To je jako važno naglasiti našim ljudima kako bi lakše shvatili o čemu se zapravo tu radi. O očuvanju svojih korijena, jer nikada se, zapravo, ne zna što život donosi. Primjetio sam da se brojni naši ljudi kada odu u mirovinu i vrate se dolje, liječe od stresa i tamo na ognjištima žive opušteniji život. Kadaurede svoju obiteljsku kuću onda znaju spokojno kazati kako se najviše vesele dolasku svoje unučadi iz Njemačke na rodno ognjište svojih otaca, gdje se osjećaju najbolje. Jer krv nije voda, rekao bi naš svijet”, pojašnjava kardinal.

Prema njegovim riječima, vlasti u BiH radi premalo i za one koje bi trebala sada zadržati da ne odu. To je problematika, kaže on, koja se događa jer je premalo strateških programa investiranja, opstanka i planiranja budućnosti. A puno bi se, naglašava, moglo napraviti na poticanju investitora, jer oni ne moraju biti ni veliki, već samo da se im se pruži šansa za ulaganja u mala gospodarstva i poduzetništvo u kojima bi ljudi pronašli izvor egzistencije i odustali od odlaska u tuđinu.

Komentirajući masovni odlazak naroda u potrazi za boljim životom kaže kako EU i Amerika jedva čekaju da prigrle našu visokoobrazovanu mladost jer u njihovo obrazovanje nisu morale ništa investirati.

“Oni ih dobivaju kao gotove ljude i stručnjake. Jasno, spremni su ih platiti i malo više jer im dobro dođu školovani ljudi koje, naposlijetku, nisu ni rađali niti školovali. S druge pak strane i u BiH i u Hrvatskoj, premalo je kvalitetnih političara, da ne govorim državnika, koji stvaraju razvojne strategije, jer je očito da vrijeme više koriste za stranačku borbu oko toga čija je stranka u pravu i koja će vremenski više provesti na vlasti, nego se boriti i upitati što se to događa s hrvatskim narodom, koji im je dao povjerenje da ga vode”, kaže kardinal.

“Činjenica jest da mladi novi iseljenici idu tamo gdje mogu od svoga rada pristojno živjeti i uzdržavati svoju obitelj, uz dužno poštovanje prema nacionalnoj svijesti i nacionalnom identitetu. Pokazuje se da je ta ekonomska potreba presudna za donošenje odluka za iseljavanjem u zemlje u kojima im je zagarantirana bolja i sigurna životna egzistencija”, navodi kardinal Puljić.

Na upit što bi poručio hrvatskim i bosanskim političarima, kaže kako bi volio da zajedno bolje shvatimo Papinu encikliku koja govori o ekologiji i da trebamo stvoriti ozbiljnu komunikaciju s Bogom, čovjekom i prirodom.

“Ta sva tri elementa su dužna poštovanja, pa se politika koje se ne vodi njima urušava, ruinira svoje postojanje, odnosno uništava samu sebe. Zato se politika koja želi biti uspješna mora voditi moralnim zakonom, ljudskim pravima i pristupiti s odgovornošću ekologiji, odnosno prirodi”, kaže kardinal.

Komentirajući kako doživljava naše političare, naglašava kako “m nemamo pravo kukati na njih, jer smo ih sami dobrovoljno izabrali na slobodnim demokratskim izborima”.

Odgovori