Elektroliti su tvari, odnosno soli koje se otapanjem u tekućini pretvaraju u ione – pozitivne (katione) i negativne (anione). To su natrij (Na+), kalij (K+), kalcij (Ca2+), magnezij (Mg2+), klorid (Cl-), hidrogen fosfat (HPO42-) i hidrogenkarbonat (HCO3-).

Ove električki nabijene čestice su prijeko potrebne za održavanje svih viših oblika života.

Njihova funkcija je provođenje i pravilna izmjena električnih signala izvan i unutar stanica.

Organizam se snabdijeva ovim važnim tvarima konzumacijom hrane i pića.

No, svakako je važno napomenuti da nije bitan samo unos elektrolita, već i njihova ravnoteža u tijelu.

Ona se održava pravilnom ishranom te zdravim načinom života.

Uloga elektrolita u organizmu

Uloga elektrolita i njihov balans su od višestruke važnosti za ljudsko tijelo.

Reguliraju ravnotežu tekućine, brinu o pH krvi, održavaju funkcije mišića i živaca.

Važni su za hormonalnu ravnotežu, enzimske reakcije, iskoristivost glukoze, koštanu masu, funkcije probavnog trakta, krvni tlak, izgradnju i regeneraciju tkiva.

U organizam ih unosimo konzumacijom hrane i pića bogatih elektrolitima, a njihov nivo reguliraju hormoni bubrega i nadbubrežne žlijezde.

Količina elektrolita u tijelu se provjerava pretragama krvi i urina te mjerenjem bubrežnih funkcija.

Svaki od elektrolita ima određenu funkciju u organizmu.

Natrij (Na+)

Natrij je zadužen za regulaciju tekućina u tijelu.

Važan je i za održavanje funkcija mišića i živaca, te za apsorpciju glukoze, aminokiselina i pojedinih vitamina.

Nalazi se u kuhinjskoj soli, povrću, voću i integralnim žitaricama.

Kalij (K+)

Za razliku od natrija koji se nalazi izvan stanica, ovaj elektrolit je glavni unutarstanični kation.

Neophodan je za srčane, mišićne i bubrežne funkcije.

Pospješuje detoksikaciju te pomaže u regulaciji pH krvi i urina.

Regulira krvni tlak, ublažava ukočenost zglobova i glavobolju te sudjeluje u razgradnji i iskorištavanju ugljikohidrata.

Najveće količine sadržane su u avokadu, bananama, narančama, marelicama, bijelom grahu, rajčici, blitvi i špinatu, no ima ga dovoljno i u drugom voću i povrću.

Magnezij (Mg+)

Magnezij brine o ravnoteži tjelesnih tekućina kao i o funkcionalnosti mišića i živaca.

Jača imunitet, čuva srce, regulira šećer u krvi, te održava zdravlje kostiju i zubi.

Prevenira pojavu bubrežnih kamenaca, čuva zdravlje gušterače, pomaže u regeneraciji jetre,  pospješuje probavu, ublažava glavobolju.

Neki od vrlo dobrih izvora magnezija su integralne žitarice, orašasti plodovi, zeleno lisnato povrće, mahunarke, kava, čaj, kakao, grožđice, banane, mrkva i peršun.

Kalcij (Ca ++)

Kalcij je najvažniji i najzastupljeniji mineral u ljudskom organizmu. Odgovoran je za zdravlje kostiju i zubi te za prevenciju osteoporoze.

Pomaže u očuvanju srca, živaca i mišića. Neophodan je za normalno zgrušavanje krvi te za provođenje impulsa u živčanom sustavu. Ublažava bolove mišića i zglobova te pomaže u prevenciji alergije, depresije i PMS-a.

Važan je i zbog pozitivnog djelovanja na određene tjelesne hormone i enzime. Kalcij nalazimo mlijeku i mliječnim proizvodima, morskim algama, orašastim plodovima (badem, lješnjak).

Ima ga u voću; naranče, banane, suhe smokve te povrću; kelj, brokula, grah, grašak, špinat, zelje, peršin, leća, zelena repa, crveni radič.

Klorid (CI -)

Ovaj negativni ion održava balans i pH tjelesnih tekućina. Zadaća mu je i regulacija probave te održavanje zdravlja mišića i živaca.

Izvori klorida su sol i neprerađena, prirodna hrana.

Hidrogen fosfat (HPO4-)

Najveća količina fosfata prisutna je u kostima (čak 85%), a ostatak se nalazi unutar stanica.

Neophodan je u procesu formiranja kostiju i zubi.

Značajan je i za proizvodnju energije, rast i obnovu tkiva te za rad mišićnog i živčanog sustava. Nalazi se u hrani bogatoj proteinima: sirevi, mlijeko u prahu, integralno brašno, kakao prah.

Hidrogen karbonat (HCO3-)

Njegova uloga je održavanje pH ravnoteže, čije negativne promjene mogu dovesti do neželjenih zdravstvenih problema. Važan je i za regulaciju probave.

Pomaže u ublažavanju umora, mamurluka te u usporenju procesa starenja.

Neravnoteža elektrolita – simptomi i posljedice

Pojam neravnoteža elektrolita najčešće podrazumijeva poremećaj u koncentraciji iona kalija, natrija i kalcija.

Poremećaj ostalih elektrolita daleko je manje učestao problem, a ako se i pojavi, najčešće je rezultat disbalansa spomenuta tri elektrolita.

Osim nepravilnog unosa hranjivih tvari, ravnotežu elektrolita mogu narušiti određena stanja, poput dehidracije ili hiperhidracije, pojačanog znojenja, povraćanja i proljeva.

I pojedine bolesti nerijetko dovode do neravnoteže ovih važnih tvari; bolesti bubrega, jetre, bulimija te razna kancerogena oboljenja.

Neki lijekovi mogu biti krivci za neravnotežu elektrolita – naprimjer diuretici.

Duge i iscrpljujuće dijete također mogu biti uzrok njihovog disbalansa.

Elektroliti se pojačano gube i tijekom znojenja, osobito natrij i klorid te je stoga važno brinuti o njihovom unošenju u organizam tijekom velikih vrućina ili pojačane fizičke aktivnosti.
Simptomi negativne koncentracije elektrolita su:

  • grčevi i slabost u mišićima
  • problemi s probavom: nadutost, zatvor, proljev
  • poremećaji živčanog sustava
  • vrtoglavica
  • mučnina i povraćanje
  • umor
  • ubrzani ili usporeni srčani otkucaji
  • poteškoće s disanjem
  • nemir i razdražljivost
  • gubitak apetita
  • dekoncentracija i dezorijentiranost
  • gubitak svijesti.

Nedostatak važnih elektrolita u organizmu

Hipokalemija je nedostatak kalija uzrokovan nedovoljnim unosom, pojačanim gubitkom tekućine (povraćanje, proljev) ili bolešću bubrega.

Simptomi su slabost, umor, grčevi u mišićima i želucu, usporene funkcije organizma, poremećaji probave, usporeni srčani otkucaji i povišen krvni tlak.
Hiponatremija je smanjena koncentracija natrija u organizmu, a najčešće je rezultat zadržavanja tekućine u organizmu.

Simptomi su umor, glavobolja, mučnina, povraćanje, slabost, grčevi mišića, nemir, oslabljen apetit, dezorijentacija, poremećaj pažnje, disanja i hoda.

U težim slučajevima hiponatremije može doći i do nesvjestice, kome i smrti.
Hipokalcemija je nedostatak kalcija.

Nedovoljan unos, oslabljena apsorpcija ili pojačano izlučivanje ovog minerala mogu rezultirati stanjem hipokalcemije.

Simptomi manjka kalcija su: mišićna slabost i grčevi, trnci u prstima, oslabljen apetit, konvulzije, letargija,  nepravilni srčani otkucaji, respiratorne poteškoće.

Višak elektrolita u organizmu

Hiperkalemija je povišena koncentracija kalija, a javlja se uslijed pretjeranog unošenja ovog minerala, a posebno u slučaju oslabljenog rada bubrega koji u normalnim okolnostima brinu o eliminaciji viška kalija.

Pojedini lijekovi također djelujući na bubrege dovode do povećanja koncentracije kalija (diuretici, lijekovi za tlak).

Simptomi su umor, trnci, slabost.
Hipernatremija je povećana razina natrija, a javlja se kao posljedica nedovoljnog unosa vode u organizam, pojačanog izlučivanje tekućine, unosa hipertonične tekućine kao i nekih bolesti poput Cushingovog sindroma.

Simptomi se očituju kroz opću slabost, letargiju i pojavu edema.
Hiperkalcemija je povišena razina kalcija u organizmu.

Do ovog poremećaja može doći zbog pretjeranog unosa kalcija, uslijed pojačane aktivnosti paratireoidne žlijezde, a nerijetko se javlja i kao popratna pojava nekih bolesti.

Simptomi su letargija, nedostatak apetita, mučnina, povraćanje, proljev, bolovi u trbuhu, probavni poremećaji, glavobolja, pospanost, učestalo mokrenje, nizak tlak i nepravilni srčani otkucaji.

Izvori elektrolita

Hranite li se pravilno i uravnoteženo nemate razloga za brigu o koncentraciji elektrolita u vašem organizmu.

Namirnice koje se u pravilu svakodnevno nalaze na našem jelovniku sadrže dovoljne količine elektrolita:

  • povrće: kelj, špinat, brokula, grah, grašak, krumpir, blitva, rajčica, paprika, svježi i kiseli kupus, repa, mrkva, peršun, celer
  • voće: naranče, banane, suhe šljive i marelice, breskve, nektarine, dinje, lubenice, avokado, ananas, grožđice
  • žitarice
  • orašasti plodovi: bademi, lješnjaci, indijski oraščići
  • sjemenke: sezam, suncokret
  • mlijeko i mliječni proizvodi
  • gljive
  • morske alge
  • kava, čaj, kakao
  • kuhinjska jodirana sol
  • mineralna voda

Prva pomoć kod nedostatka elektrolita

U slučaju pojačanog gubitka elektrolita važno je nadoknaditi njihov nedostatak.

Danas je popularan način hidratacije i nadomjestka elektrolita konzumiranje raznih izotoničnih napitaka.

Zbog njihovog djelovanja redovito ih koriste sportaši, fizički radnici i osobe s posebnim prehrambenim potrebama.

No, nedovoljno se govori o negativnoj strani takvih napitaka.

Oni su najčešće prepuni šećera, umjetnih bojila i raznih drugih štetnih sastojaka.

Kvalitetno rješenje za nadomjestak i održavanje elektrolita, vraćanje energije i jačanje organizma su pripravci iz vlastite kuhinje, osobito ako su sastojci koji se pritom koriste organski.

Brzinska prva pomoć može biti u obliku čaše vode u koju se dodaje pola žličice jodirane soli.