Kada je u pitanju problematika Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini, ali i u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Kosovu, Crnoj Gori i Makedoniji, postoji zajednička bolna crta, a to je da se posljednjih godina primjećuje sve brojnije iseljavanje iz ovih zemalja prema srednjoj i zapadnoj Evropi, javlja Anadolu Agency (AA). Rekao je to danas biskup banjalučki Franjo Komarica na konferenciji za novinare nakon 70. redovnog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine održane juče i danas u Banjaluci.

“Očito da je to ozbiljan društveni problem s kojim se političari, čini se, premalo bave. Sve se više prazni ovo podučje, demografska slika je sve lošija i mi kao službeni predstavnici Katoličke crkve, ne možemo to ne registrirati, a da se ne pitamo zašto se događa, mora li se događati, koji su uzroci, ko je sve pozvan i prozvan da pomogne tim ljudima da ostanu svoji, sa svojima na svome”, rekao je Komarica.

Prema njegovim riječima, nemoguće je ne zapitati se šta rade politički i svi drugi društveni faktori u ovim zemljama da se omogući svim onima kojima je rodno mjesto u ovim zemljama da mogu ostati ovdje i koliko političari apeluju na pomoć da se zaustavi val iseljavanja.

Ponovio je da se ne ispravlja velika nepravda učinjena sugrađanima – prognanicima, izbjeglicama, da im se omogući održivi povratak u rodno mjesto.

“Žao nam je da oni koji su bili zaduženi provoditi Aneks 7 kontinuirano sve ove poratne godine to nisu uradili odgovorno i ozbiljno kako su morali obnašajući funcije koje su obnašali. Ne možemo ne propitivati zašto je to tako i pod čijim odobrenjem se to radilo”, rekao je Komarica.

Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, koji je predsjedavao Biskupskom konferencijom, istakao je da su na biskupskoj konferenciji ramijenili informacije o iskustvu rada.

“Kada je u pitanju djelatnost Caritasa, jako smo puno razmišljali kako učiniti i što učinkovitije i što usklađenije djelovanje, jee mnogi nama pomažu pa im želimo biti istinski zahvalni, još kod nas nije zaživjela takva struktura da i Caritas bude dio tog kolača kojega država dijeli nevladinim organizacijama. Tu i tamo nešto se pruži, ali ni izdaleka Caritas nema potporu koju bi mogao imati, jer Caritas jako brojne projekte radi koje bi država trebala raditi”, kazao je Puljić.

Odgovarajući na pitanja novinara, istakao je da je prijedlog biskupa o uređenju BiH stariji od deset godina, a tada se na njega niko nije osvrnuo.

“Ne želimo više biti u tom mlinu predlaganja”, kazao je Puljić.

Na pitanje o angažmanu međunarodne zajednice na ovom području u rješavanju problema katolika, istakao je da su oni odgovorni za situaciju.

“Prvo kažemo Dejton ne damo dirati, a oni su ga mijenjali, a uvijek su ga dirali na štetu našu. Bilo bi puno efektnije da unutar ove zemlje domaći se dogovore, teško nama kad nam drugi kapu kroje. Međutim, kako nema dogovora, time izazivamo da se oni involviraju, a oni će se involvirati, jer nemaju tog osjećaja što mi znamo živjeti ovdje”, rekao je Puljić i dodao da “mi ovdje moramo naći modus kako živjeti u jednakopravnosti” i tek tada se može govoriti o budućnost zemlje.

Komentarišući bližu saradnju stranaka HDZ i SNSD, Puljić je istakao da – uz svo dužno poštovanje – stranka je jedno, a narod je drugo.

“Ne može biti stranka ispred naroda. Mi poštujemo da narod ima pravo birati, ali ne možemo reći da je stranka ispred naroda, tako da bez obzira na to kako će se oni dogovarati, da li to mogu, to o njima ovisi, ne o nama”, kazao je on.

Odgovori