Na adresu bugojanskoj ogranka Matice hrvatske ovih je dana stigao dopis Medžlisa Islamske zajednice Bugojno u kojemu se iznose tvrdnje kako muslimanske vjernike vrijeđa organiziranje Božićnog sajma u ovom srednjobosanskom gradu jer će se posjetiteljima ove manifestacije, uz ostalo, nuditi i alkoholna pića kao što je kuhano vino koje je neizostavan dio božićne ponude na ovakvim događajima, piše Večernji list BiH.

Pritisak na Hrvate

“U okviru navedenog sajma vrši se pripremanje i prodaja vina i rakije čije je konzumiranje muslimanima vjerom zabranjeno na javnoj gradskoj površini, što je samo po sebi nespojivo s tradicionalnim vrijednostima modernog svijeta. Ono što vrijeđa vjernike, ali i zaposlenike Medžlisa IZ Bugojno je činjenica da se to radi na platou ispred Upravne zgrade Medžlisa”, stoji u dopisu u kojemu potpisnici Vahid efendija Arnaut, glavni imam, i Haris Mujić, predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa IZ Bugojno, pozivaju organizatora, Maticu hrvatsku, da “u duhu međuvjerske suradnje i tolerancije ne dopuste pripremu i konzumaciju alkoholnih pića ili sajam izmjeste na drugo mjesto kako bi se izbjegle neugodnosti i mogući problemi”.

O ovom dopisu u Bugojnu se, zbog straha, javno ne govori. Hrvati i njihove udruge zabrinuti su i ne znaju što im je činiti. Probleme žele izbjeći, ali od božićne tradicije odustati ne žele, a dio tradicije je i prodaja kuhanog vina. Na kušanje vina nitko nije primoran niti je konzumiranje alkohola obvezno. Dobrodošli su svi ljudi dobre volje, a vino će piti oni koji to žele i kojima to njihovi vjerski običaju dopuštaju, razmišljanje je svih dobronamjernih.

Vjerska tolerancija?

Trg na kojem će se održati Božićni sajam je javno mjesto i na njemu se mogu okupljati svi, i oni koji piju, ali i oni koji ne piju alkohol. Uostalom, cijelu godinu na trgu rade kafići u kojima se konzumira alkohol na što predstavnici Islamske zajednice nisu reagirali. No, zasmetala im je prodaja vina na Božićnom sajmu, piše Večernji list BiH

Da ovaj dopis ima i svoju dublju pozadinu koju su u Islamskoj zajednici previdjeli, slučajno ili namjerno, doznat će svi oni koji se pozabave presudama i procesima vođenim pred pravosuđem BiH zbog zločina nad Hrvatima Bugojna, odnosno hrvatskim ratnim zatočenicima.

Naime, u zgradi u kojoj je danas smješten Medžlis IZ Bugojnu i ispred koje se planira održati Božićni sajam, u ratu je bio jedan od najzloglasnijih logora za Hrvate, BH Banka. Logor BH Banka bio je posljednja stanica većini nasilno odvedenih hrvatskih zatočenika prije nestanka. U njemu su posljednji put viđeni i Jadranko Gvozden, Perica Kovačević te Nikica Miloš, zvani Krndelj.

Otkrivanje lokacije s njihovim tijelima bio je dio nagodbe koju je Tužiteljstvo BiH sklopilo s Enesom Handžićem, ratnim djelatnikom službi sigurnosti u Bugojnu, potpisnikom naloga za odvođenje hrvatskih zatočenika, a koji je nakon ove nagodbe 2011. godine osuđen na mizernih osam godina zatvora. Na lokaciji koju je Handžić otkrio pronađena je tek šaka više puta spaljivanih kostiju iz kojih je bilo nemoguće izvući profil za DNK i identificirati žrtve. Upravo ova činjenica najbolje govori o perfidnoj igri Enesa Handžića koji je obiteljima trojice nestalih, umjesto smiraja, donio samo produžetak agonije. Nekoliko mjeseci nakon nagodbe od tuge je preminula Slava Gvozden, majka Jadranka Gvozdena, žena koja je bila simbol svih majki koje više od 22 godine bezuspješno tragaju za tijelima svoje djece. Takvih je obitelji u Bugojnu ostalo još 19.

Zanimljivo je da Islamskoj zajednici, koja se poziva na međuvjersku suradnju i toleranciju, nije zasmetala činjenica da djeluju u zgradi natopljenom krvlju pripadnika druge vjere i nacije, posljednjoj stanici većine nasilno odvedenih hrvatskih logoraša, mjestu na kojemu su mnogi od nestalih mučeni do smrti. S druge strane, zasmetalo im je vino na Božićnom sajmu koje ih nitko ne prisiljava kušati./Vecernji.ba

Odgovori